Analiza:KAKO SMANJITI KORUPCIJU U ZDRAVSTVU: Objaviti troškove farmaceutskih kompanija i broja propisanih lijekova
JEDINA SLOBODNA TERITORIJA

Istraga

KAKO SMANJITI KORUPCIJU U ZDRAVSTVU: Objaviti troškove farmaceutskih kompanija i broja propisanih lijekova

Samo u Kantonu Sarajevo godišnje se potroši više od sedam miliona maraka na nepotrebno propisane lijekove. Novo istraživanje u SAD-u pokazuje kako tu praksu smanjiti

KAKO SMANJITI KORUPCIJU U ZDRAVSTVU: Objaviti troškove farmaceutskih kompanija i broja propisanih lijekova
Konferencija za novinare Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo; FOTO: Adi Kebo/zurnal.info

Neke od najvećih američkih i ujedno svjetskih farmaceutskih kompanija drastično su srezale uplate medicinskim profesionalcima za promotivne govore nakon povećane pažnje javnosti za takve troškove, pokazuje nova analiza američkog medija posvećenog istraživačkom novinarstvu ProPublica.

Kompanija Eli Lilly and Co. smanjila je plaćanja za govore o lijekovima za 55 posto, sa 47,9 miliona američkih dolara u 2011. godini na 21,6 miliona dolara u 2012. godini, piše ProPublica.

Naknade za govore kompanije Pfizer su smanjene za 62 posto tokom istog perioda, sa gotovo 22 miliona američkih dolara na 8,3 miliona. Novartis, najveći američki proizvođač lijekova po prodaji u 2012. godini je potrošio 40 posto manje na govornike te godine nego što je to bilo između oktobra 2010. godine i septembra 2011. godine, smanjujući naknade sa 24,8 na 14,8 miliona dolara.

ProPublica objašnjava da se nagli pad troškova promocije lijekova kod ljekara podudara sa povećanom pažnjom regulatora, akademskih institucija i javnosti na praksu reklamiranja farmaceutskih kompanija. Brojne kompanije su pristale na nagodbu u sudskim procesima koje su pokrenuli zviždači proteklih godina optužujući ih za nepropisno oglašavanje lijekova, piše ProPublica.

Novi američki zakon Physician Payment Sunshine Act, koji je dio zdravstvene reforme iz 2010. godine će uskoro zahtijevati od farmaceutskih kompanija i proizvođača medicinske opreme da u javnosti objavljuju uplate ljekarima.

ProPublica dodaje da neke kompanije analiziraju ulogu ljekara govornika u svojim marketinškim kampanjama. GlaxoSmithKline je u decembru 2013. godine objavio kako će prestati plaćati ljekare da govore o njihovim lijekovima. Već su smanjili troškove za govore sa 24 miliona u 2011. godini na 9,3 miliona u 2012. godini.

U članku se dodaje kako nisu sve kompanije smanjile troškove za promotore lijekova pa je Johnson and Johnson povećao troškove za 17 posto od 2011. do 2012. godine; troškovi kompanije AstraZeneca su ostali isti u 2012. godini nakon blagog pada prethodne godine. Prema podacima ovog medija samo u 2012. godini je u SAD-u ljekarima plaćeno 2,5 milijardi dolara da govore o lijekovima.

Objašnjavajući nagli pad troškova za promoviranje lijekova među ljekarima, sagovornici ProPublice su naveli kako je to rezultat gubitka patenta na lijek te kako se ne isplati reklamirati lijek koji je nakon isteka patenta postao generički. Tako je patent za lijek kompanije Pfizer Lipitor, najprodavaniji lijek za kolesterol, istekao 2011. godine.
“Kao i svaka druga kompanija, naša poslovna praksa mora se prilagoditi mijenjajućoj prirodi našeg proizvodnog portfolija baziranog dijelom na isteku patenta i novim proizvodima predstavljenim na tržištu”, kazao je glasnogovornik kompanije Dean Mastrojohn za ProPublicu.

Dok su troškovi za govore o lijeku smanjeni drastično, druge vrste troškova kompanija su ostali isti ili su vrlo malo smanjeni. Tako su troškovi Pfizera na konsultante pali za devet posto od 2011. do 2012. godine što je značajno manje nego troškovi za govornike dok su troškovi istraživanja ostali isti.

ProPublica također piše kako mnogi biotehničari i šefovi velikih akademskih medicinskih centara ne odobravaju ljekare koji drže promotivne govore za farmaceutske kompanije te tvrde da ih to pretvara u komercijaliste prije nego u vođe istraživanja i brižne ljekare.

Slične prakse kao u SAD-u nedavno su uvedene u Hrvatskoj i već pokazuju rezultate. Žurnal je pisao o strogoj kontroli plaćanja ljekara i broja propisanih lijekova u susjednoj državi.

Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo nedavno je objavio podatak da ova institucija godišnje gubi više od sedam miliona maraka zbog prevelikog broja nepotrebno propisanih lijekova. Nova američka praksa mogla bi biti najbolji odgovor za rješavanje ovog problema u Sarajevu – najveća moguća transparentnost trošenja farmaceutskih kompanija sa jedne i javni podaci o propisanim lijekovima ljekara sa druge strane.

(zurnal.info)