25. GODIŠNJICA U SREBRENICI: Žrtve još uvijek muče oni koji negiraju genocid

Na 25. godišnjicu genocida u Sebrenici u Potočarima je ukopano devet žrtava. Kako nisu mogli doputovati na dženazu, dio porodica povukao je saglasnost za ukop za ovu godinu. Zbog mjera uzrokovanih korona virusom komemoracija žrtvama održana je u manjem obimu nego proteklih godina, ali su se prisutnima i javnosti brojni zvaničnici obratili putem snimljenih videoporuka.
U Memorijalnom centru u Potočarima do sada su ukopane 6.643 žrtve a mnoge porodice i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih članova.

PORUKE SREBRENICI

Prije 25 godina svijet je nijemo gledao najveći zločin od Drugog svjetskog rata počinjen u Evropi – u svom obraćanju rekao je bivši premijer Malezije Muhamed Mahatir. Za bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona 11. juli je mnogo više nego mračno doba istorije BiH i svijeta – to je podsjetnik za sve one koji zaborave svoju čovječnost, rekao je.

Više od 35  zvaničnika, predsjednika i premijera država svijeta snimilo je svoje video poruke. Zajednička im je osuda negiranja genocida i upozorenje da sve žrtve moraju pronaći smiraj kako bi se moglo krenuti dalje. 

Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serge Brammertz kao glavni tužilac blisko je sarađivao sa preživjelim žrtvama:
- Genocid u Srebrenici jedan je od najmračnijih trenutaka u povijesti u kojem su ljudi s vojnog i civilnog vrha moći planirali ubijanje srebreničkih muškaraca i dječaka. Više od 35 hiljada drugih Srebreničana protjerano je, izloženo teroru i patnjama. Zajednica koja je duboko bila vezana za srebreničko područje je, praktično, eliminisana jula 1995. godine.

O patnji žrtava govorio je i predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma Carmel Agius, rekavši da je ovo bilo 25 dugih godina patnje i traganja za pravdom. Upozorio je da je ostalo još mnogo obaveza u vezi sa sankcionisanjem izvršilaca zločina:
- Iako su Haški tribunal i Mehanizam donijeli pravdu u međunarodnim razmjerama, hiljade navodnih izvršilaca čeka pravdu pred domaćim sudovima. Žrtve još uvijek muče oni koji negiraju genocid, a revizionisti žele pokopati istinu.

Video porukama obratili su se i predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, američki državni sekretar Michael Pompeo, predsjednik Francuske Emanuel Makron, britanski premijer Boris Johnson i britanski prestolonasljednik princ Charles.

- SAD dijele tugu sa porodicama žrtava. Nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici ali za današnje generacije moramo graditi prosperitetniju budućnost koja će biti dobra za sve narode bez obzira na religiju. Učinimo da ta budućnost zbog koje će se brojne lekcije pamtiti bude svjetlija – poručio je Pompeo.

Princ Charles podsjetio je da je međunarodna zajednica iznevjerila žrtve i njihove porodice.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan upozorio je da, uprkos tragediji, evropski političari nisu naučili lekciju.

Poruku je poslao i papa Franjo, a u Srebrenici ju je pročitao apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto:
- Mržnja koja je doprinijela ovakvom krvoproliću i dalje je prečesto prisutna u razičitim dijelovima svijeta. Izražavamo nadu da će je zamijeniti djela onih koji teže da izgrade bolju budućnost, svijet mira za generacije koje dolaze kroz dijalog razumijevanja i uvažavanja drugih.

Zajednička poruka zvaničnika je da se negiranje genocida ne smije dozvoliti, a zločin ne smije zaboraviti kako bi budućnost bila optimističnija.
 

POSLJEDICE ZLOČINA
 

Kao i svake godine, brojni svjetski mediji posvećuju prostor godinjici genocida. NY Times u tekstu o 25. godišnjici piše da četvrt vijeka nakon najgoreg zločina u Evropi od Drugog svjetskog rata svi stradali još uvijek nisu pronađeni.  
Svjetski mediji na 25. godišnjicu uglavnom podsjećaju na presude, neidentificirane žrtve, pišu o porodicama koje i dalje traže svoje najmilije i podsjećaju da je Srebrenica najgori zločin u modernoj istoriji.  

- Dvadeset i pet godina kasnije, unatoč sudskim presudama da je u Srebrenici počinjen genocid, mnogi u regiji ne žele koristiti taj termin – piše Euronews navodeći da je 25 godina od zločina u isto vrijeme i 25 godina negiranja genocida.

BBC podsjeća na hronologiju dešavanja u Srebrenici, navodeći kako su snage bosanskih Srba odvajale muškarce i dječake i potom ih ubijali:
- Hiljade su ubijene i bačene u masovne grobnice. Izvještaji govore da su neki od njih živi ukopani, dok su neki odrasli morali gledati dok im ubijaju djecu. Posljedice tog zločina osjete se i danas.

The Guardian piše kako se četvrt vijeka nakon zločina istina i dalje poriče:
- U Srebrenici, odbijanje počinje s načelnikom. Trenutno oko 7.000 stanovnika predstavlja petinu predratnog ukupnog broja, a sada je više Srba nego Bošnjaka, što je preokret u situaciji prije rata i genocida. Prije četiri godine Srebrenica je izabrala svog prvog srpskog načelnika Mladena Grujičića a službena retorika se promijenila preko noći.

Grujičić je dao intervju novinarima Guardiana:
- Nema vremena za razgovor o genocidu. “Nijedan Srbin ne bi negirao da su Bošnjaci ovdje ubijeni u stravičnim zločinima.... ali genocid znači namjerno uništenje naroda. Ovdje nije bilo namjernih pokušaja” - rekao je novinarima u kancelariji u Srebrenici.

Milorad Dodik nazvao je srebrenički genocid “izmišljenim mitom” a vlasti RS-a osnovale su komisiju za istraživanje događaja. Očekuje se da će izvještaj Komisije negirati zločine snaga bosanskih Srba, piše list.
Genocid je, upozoravaju, u više slučajeva bio inspiracija krajnje desnim ekstremistima i islamofobima. Napadač na džamije u Christchurchu inspirisao se pjesmama koje su glorificirale Radovana Karadžića, a Anders Breivik također je inspiraciju tražio u balkanskim ratovima i srpskom nacionalizmu.
Guardian dalje podsjeća na reakcije koje je izazvala Nobelova nagrada dodijeljena Peteru Handkeu, analizira život u Srebrenici te navodi da se u osnovnoj školi u Srebrenici “izbjegava raspravljati o ratu”. 

Direktor škole Dragi Jovanović na pitanje novinara Guardiana kako bi reagovao ako bi ga učenici pitali o mezarju u Potočarima rekao je:
- Nikada mi nisu postavljana takva pitanja.

PRESUDE ZA ZLOČIN

Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a od 16. aprila 1993. godine Srebrenica je ustanovljena kao zaštićena zona UN-a. Međunarodni sud pravde u Haagu presudom od 26. februara 2007. godine potvrdio je da je u Srebrenici u julu 1995. počinjen genocid. Prema podacima BIRN-a pred sudovima u regionu i Haagu za zočine počinjene u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora. Do sada je identifikovano skoro 7 hiljada žrtava a pronađene su 94 masovne grobnice. Pred Sudom BiH u protekloj godini pokrenut je jedan novi postupak za genocid u Srebrenici a nije izrečena nijedna presuda optuženima za zločin. Ni u Srbiji nije bilo presuda za Srebrenicu.

Haški sud pravosnažno je osudio bivšeg predjednika RS-a Radovana Karadžića  na doživotnu kaznu zatvora 2019. Doživotne kazne izrečene su i bivšem načelniku štaba bezbjednosti VRS-a Ljubiši Beari (preminuo 2017.), bivšem pomoćniku komandanta glavnog štaba VRS-a Zdravku Tolimiru (preminuo 2016.) i potpukovniku Drinskog korupsa VRS-a Vujadinu Popoviću. Bivši komandant VRS-a Ratko Mladić čeka pravosnažnu presudu u Haagu, kojom se treba potvrditi ili izmijeniti prvostepena presuda doživotnog zatvora.

Na 35 godina osuđen je Radoslav Krstić, bivši general VRS-a. Na dugogodišnje kazne osuđeni su i oficiri Drago Nikolić (35 godina), Dragan Obrenović (17), Momir Nikolić (20) i Radivoje Miletić (18). Dražen Erdemović prvi je pred Sudom priznao krivicu za ubistva Bošnjaka, i osuđen je na pet godina zatvora. Njegovo svjedočenje doprinijelo je izricanju prvostepene doživotne kazne Ratku Mladiću. U Srbiji su četvorica pripadnika Škorpiona osuđena na ukupno 53 godine zatvora.
(zurnal.info)