BOŠNJACI I KOMUNJARE: Da nije bilo komunista, šta bi demokrate krale?

Odavno to nije smiješno. Nije bilo smiješno ni kada je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka uporno ponavljao kako je grad na čijem je čelu pobijedio - antifašizam.

Nije bilo smiješno ni kada su njegovi posilni odlučili da je titulu počasnog građanina Sarajeva bolje ne dati Orhanu Pamuku, jer on baš nervira Erdogana, a baš Erdoganu je Alija ostavio Bosnu u amanet.

Ni slučajno nije bilo smiješno kad je Skaka potom obradovao javnost: “Odluka je danas većinom glasova donesena da tu laskavu titulu dobije bivši predsjednik Republike Hrvatske, gospodin Stjepan Kljujić i evo, na našu radost, mi smo ga danas i zvanično obavijestili da je on izabran za počasnog građanina grada Sarajeva i, naravno, spremamo se uveliko za samu ceremoniju dodjele”.

Dobro, to jeste bilo smiješno. Tim prije što ne možemo isključiti mogućnost da su Skakini ljudi zaista nazvali Stjepana Kljuića i obavijestili ga da je dobio „laskavu titulu“ – pa ga poslije nazvali da mu kažu da ipak nije. Niti možemo isključiti mogućnost da su nazvali Stjepana Mesića i tokom čitavog razgovora ga oslovljavali sa „gospodine Kljujiću“.

Mesić: „Mislite: Mesiću?“
Glasnici: „Ne, ne: Kljujiću“.
Mesić: „Mislite: Kljuiću?“
Glasnici: „Ne, ne: Kljujiću“.

LUĐAČKA, BOLESNA IDEJA

Ali nije bilo smiješno, zaista nije, kada je Skaka kod Senada Hadžifejzovića podrignuo da je komunistička ideologija „luđačka, bolesna“. Po toj ideologiji, rekao je Skaka Hadžifejzoviću, „vi i ja ne smijemo razmišljati drugačije“. Kad se Bošnjaci uhvate te „luđačke ideje“, oni su gori od nebošnjaka koji se uhvate te „luđačke ideje“. Odnosno, kako su Skakinu poentu pravilno razumjeli mediji: „Bošnjaci komunisti su gori od nebošnjaka komunista“. Ta se luđačka ideja, međutim, više nikada neće vratiti, veli. On, Skaka, boriće se protiv nje. I već se borio, rekao je.

Skaka je u tom intervjuu izgledao kao međed koji mokri na krušku sa koje se naždrao. Kojem su na nos kruške izašle, pa sad mlazom gađa stablo i psuje ga: „... ko te izmisli“.

Jer... da nije bilo komunista, šta bi oslobodioci od komunizma, evo već tri decenije, krali? Ovdašnje političke elite već trideset godina ne rade ništa osim što rasprodaju, krčme, na sebe prepisuju ono što su komunisti napravili za četrdeset. I još nisu sve hapili. Komunisti su napravili više nego što ovi za isto vrijeme mogu ukrasti i uništiti. A ovi su zaista izvrsni u uništavanju: jato skakavaca im nije ravno. U pokušaju da se pronađe nešto sa jednakim destruktivnim potencijalom, naučna literatura nije od pomoći. Nužno je posegnuti za religijskim tekstovima. E, ovi su kao četiri jahača Apokalipse: Pohlepa, Rat, Glad, Smrt. Ali četiri jahača koji ne nose luk, mač i vagu, nego za sobom vuku stotinjak nuklearnih projektila najveće razorne moći i flotu teretnih brodova punih soli: da pospu na zemlju koju su spalili.

Ili, rečeno jezikom Monti Pajtona: šta su, uostalom, ti komunisti (osim što su pobijedili u ratu sa fašizmom, ujedinili i izgradili zemlju, od Bosne odbili i četničke i ustaške ruke, ljude obukli, nahranili, obrazovali ih, zaposlili, obezbijedili im besplatno zdravstvo i školstvo, pomogli emancipaciju žena, suzbijali nacionalnu i vjersku zatucanost, promovisali zajedništvo i prosvijećenost, industrijalizovali zemlju, modernizovali društvo, izgradili infrastrukturu, vodili briljantnu spoljnu politiku, vodili zemlju u kojoj je svaki od jugoslovenskih naroda dostigao svoj apsolutni istorijski vrhunac) ikada učinili za nas, pa da ih Skaka ne nazove luđacima i bolesnicima?

BOŠNJAK KOMUNJARA

Edukacija, emancipacija, industrijalizacija, urbanizacija i sekularizacija su, dakle, bolesne ideje. Šta je dobro, šta nam treba?

Dobra je deedukacija, čiji je savršeni primjer Skaka, čovjek koji nije u stanju shvatiti šta znači antifašizam, niti zapamtiti egzotično ime „Stjepan Mesić“.

Dobra je privatizacija obrazovanja i znanje tretirano kao roba, dobri su privatni piljara-univerziteti i lažne diplome.

Dobro je proces emancipacije obrnuti unatrag: jer što se emancipovalo, neće da sluša.

Dobra je deindustrijalizacija: dobro je kad uništiš fabriku, radnike otjeraš kući pa tu gdje su bile tvorničke hale podigneš zgrade sa stanovima za prodaju.

Dobro je popalančiti grad. A najbolja od svega je desekularizacija, jer je ona nužna da bi ljudima prodao ideologiju samouništenja.

Skaka je trebao ići do kraja, pa reći: bolji je nebošnjak komunjara od bošnjaka komunjare; bolji je četnik od komuniste; ustaša je bolji od komuniste. Zvuči li vam to poznato? Nije li to blast from the past? Nije li to ono što je visilo u vazduhu 1990: narodi i njihove stranke će se lako dogovoriti, samo da komunjare odu.

Odoše. I otada je u Bosni sve bilo med i mlijeko. Svi su živjeli u sreći i veselju, sve do spokojne smrti.

(zurnal.info)