Pokažimo istinski patriotizam, budimo dobre komšije. Ne dozvolimo da se na našu piljaru, jedinu u koju možemo skoknuti u papučama, sruči gnjev zastavnika Hilme

AGENCIJSKA VIJEST: Na osnovu Članka 14. i Članka 15. Zakona o upotrebi grba i zastave u Federaciji Bosne i Hercegovine Služba za inspekcijske poslove Grada Mostara upozorava sva poduzeća, ograne vlasti i druga pravna lica, te fizičke osobe koje samostalno obavljaju privredne djelatnosti da su dužni na Dan državnosti, 25. studenoga, istaknuti zastave na svojim objektima u skladu s važećim propisima o načinu isticanja grba i zastave.

Nepoštivanje ove obaveze podliježe prekršajnim sankcijama, stoji u priopćenju koje je potpisao šef Službe za inspekcijske poslove Hilmo Đidelija.

ZBUN?

Iznenadi napad patriotizma ili? Ne znam kako komentirati gorenavedeno priopćenje, stvarno ne znam. Zbog čega bi netko, bilo tko, ukoliko se ne radi o zgradama državne uprave, morao biti dužan istaknuti bilo kakvu zastavu ili grb bez obzira o kojem se povodu radi?

Zbog čega bi se inspekcija bavila takvim budalaštinama u zemlji u kojoj masa stvari funkcionira nezakonito ili poluzakonito?

Ako inspekcija radi na neradni dan, krše li time i oni neki zakon?

Npr. Zakon o neradu, jedini koji su do sada poštivali.

Federalna zastava je neustavna, ne zaboravite, jer ne predstavlja sva tri konstitutivna naroda, a ni one nekonstitutivne u koje se i sam ubrajam pa valjda zato i lajem. Elem, idite i iz patriotskog šteka izvadite državnu zastavu. Dobro je pogledajte, neka oko bude rosno. Odnesite je komšiji koji drži piljaru i napomenite ga da bi, ako ne okači zastavu, mogao fasovat kaznu. Pokažimo istinski patriotizam, budimo dobre komšije. Ne dozvolimo da se na našu piljaru, jedinu u koju možemo skoknuti u papučama, sruči gnjev zastavnika Hilme.

A hu d fak iz Hilmo i otkud njega odjednom?, pitate se.

E pa, Hilmo vam je ko Šahbaz iz Nadrealista. Nitko zapravo ne zna tko je Hilmo. Doduše, šuška se da je Hilmo ekspert za pitanje zastava. On vam je ko mačija guza, ko mačija guza.

(zurnal.info)

Sjednica je počela intoniranjem himne BiH u izvedbi članova hora "Pontanima", dok je minutom šutnje odata počast svima koji su dali živote za odbranu i očuvanje države.

"Danas je rođendan države BiH koja je 25. novembra 1943. godine dobila svoj matični broj. Taj matični broj i državnost BiH očuvali su se i tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine", kazao je gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen.

On je ocijenio interesantnom činjenicu da su građani Sarajeva i za vrijeme Drugog svjetskog rata platili isti ceh po broju žrtava u odbrani države.

"Potrebno je održavati ono što su naši preci decenijama i stoljećima njegovali i to je obaveza svih nas, unatoč onima koji žele negirati ovaj datum. Pokušaji revidiranja istorije i u prošlosti su se pokazali neuspješnim", naglasio je Behmen.

Predsjedavajući Gradskog vijeća Sarajeva Željko Ler smatra da Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a 25. novembra u Mrkonjić-Gradu predstavlja historijski događaj kojim je potvrđena državnost BiH te da bi svako odstupanje od načela postavljenih na tom skupu bilo pogubno za našu zemlju.

"Država BiH je trajala, traje i trajat će. Želim i nadam se da će ovaj praznik jednog dana proslavljati svi skupa u sreći i miru na cijeloj teritoriji BiH", zaključio je Ler.

O značaju Dana državnosti BiH kroz sociološki osvrt govorio je Dino Abazović s Fakulteta političkih nauka BiH, ističući da je ideja antifašizma univerzalna i internacionalna ideja koja se ne smije svoditi na lokalne parametre.

Mišljenja je da ukoliko želimo da posjedujemo bolju prošlost, moramo je zaraditi u sadašnjosti. Potcrtao je da ukoliko se negira prošlost, negira se i sadašnjost. Stoga, smatra Abazović, da bismo mogli ići naprijed u budućnost, antifašistička sadašnjost mora biti snažno internacionalno obilježje BiH.

"Postoje određene univerzalne vrijednosti koje se ne smiju svoditi na dnevnu politiku, moramo izaći izvan okvira lošije prošlosti, afirmirati ideje antifašizma i pridružiti se onima koji žele vidjeti zajednički, bolji svijet", naglasio je Abazović.

Sjednici su prisustvovali načelnici četiriju gradskih općina, predstavnici Grada Sarajeva i općinskih struktura te drugih organa vlasti u Federaciji BiH i Kantonu Sarajevo, kao i udruženja boraca u FBiH.

(Fena)

Porodica Burić nekad je bila najimućnija u selu Osmače kod Srebrenice. Danas Sevda Burić živi u šupi, bez vode, struje i drugih elemenata, potrebnih za normalan život.

Nema nikakva primanja, pa stoga nije uspjela, kao mnogi drugi, da se na prostoru Federacije stambeno zbrine. A i da je imala mogućnost, ne bi to učinila jer je želja vuče u rodni kraj, koji je sada sasvim drugačiji od onog na koji je Sevda bila navikla. 

„Imala je moja porodica prije rata dvije kuće. Imali stoku, imali mlin, radili, školovali se, a sad nemam ništa. Ovdje sam na ledini. Napravila sam ovu šupu i u njoj se smrzavam i ljeti i zimi. Sa mnom nekad bude i mati, ali ona je stalno bolesna i pretežno boravi u Federaciji, priča Sevda. 

Gotovo sve kuće na Osmačama su porušene u ratnim dešavanjima. Veliki broj njih je obnovljen, ali Sevdine kuće još  nema ni na papirima. 

„Podnosila sam zahtjev u opštinu, ali nema nikakve koristi. Nema nigdje mojih papira, pa ne mogu ni da dobijem donaciju za obnovu kuće. 

Tri godine Sevda se kući, ali u tome nije uspjela daleko otići. Vatru loži na livadi u bubnju od veš mašine i tu sprema obroke. Što je mnogima predjelo uz ručak, to je njoj glavno jelo za cijeli dan. Na jelovniku je uglavnom supa, bez ikakvih dodataka ali protekne dosta vremena dok se vatra razgori na ovoj vjetrometini i voda provri. 

„Ovo mi je šporet. Ovdje kuham ručak, ali nekad vatra neće da plane, pa je ložim do samog mraka. Čim se smrači, legnem. Nemam nikakve razonode. U proljeće nešto usijem da imam za zimnicu. I to mi je sve. Ne pamtim kad sam dobila neku pomoć, kao što neki dobijaju. 

Sevdin san je da, pošto je provela još jedno dugo ljeto u iščekivanju i neizvjesnosti, dobije krov nad glavom i da u 48. godini života počne lagodnije živjeti, kao i njene komšije koje imaju kuće. 

„Osmače su se izgradile. I neka su. Nisam ljubomorna što drugi imaju kuće. Želja mi je da i ja imam svoju kuću. Ova šupa mi je sad zamjena za moje nekadašnje dvije kuće koje su bile pune svega. Evo, i Wc mi je napolju. Tu se i kupam i odlažem poljoprivredni alat, kaže gotovo kroz suze Sevda. 

Još Sevda vjeruje da će i ona imati novi dom. Međutim, sada je sasvim izvjesno da će i četvrtu zimu po povratku provesti u ledenoj i neosvijetljenoj šupi. 

(Fena)

Udruženje altruista „DOBRO“ po četvrti put organizuje akciju pod nazivom „Paketići za SVE“koja ima za cilj da barem na jedan dan usreći djecu iz socijalno ugroženih porodica sa područja čitave Bosne i Hercegovine. Prethodnih godina aktivisti udruženja uz pomoć građana i dijela kompanija obradovali djecu iz Sarajeva, Breze, Kaknja, Visokog, Goražda, Zavidovića, Vareša, Mostara, Zvornika, Olova... Ove godine Dobro želi usrećiti još veći broj djece, a za to im je potrebna i naša pomoć:

- Ovim putem vas pozivamo da nam pomognete da se djeca bar taj jedan dan, sa paketićem u ruci, osjećaju kao djeca i zaborave na surovu realnost koja ih okružuje. Pridružite nam se u realizaciji krajnjeg i jedinog cilja - da što više djece s osmijehom na licu i nadom u srcu dočeka novu godinu.

Akciju možete pomoći na nekoliko načina:

- Kontaktirati udruženje kako bi se dogovorilo preuzimanje doprinosa u stvarima (slatkiš, igračke, školski pribor) koji ste prethodno pripremili
- Kontaktirati udruženje kako bi se dogovorilo preuzimanje doprinosa u novcu
- Uključiti se u proces pakovanja i uručivanja paketića (pakovanje paketića će se obavljati tokom mjeseca decembra)
- Dostaviti nam informaciju o porodici za koju mislite da bi mogla biti korisnik ove akcije
- Prikupiti sredstva za paketiće na vašem fakultetu, u školi, radnom mjestu, komšiluku, porodici…
- Proslijediti ovu informaciju svim ljudima za koje mislite da bi se mogli/htjeli uključiti, ili postaviti na vašu stranicu/blog/forum…

- Uplate u BiH se mogu vršiti na račun Udruženja „DOBRO”:

Udruženje altruista „DOBRO”
Broj računa: 1610000055480034, Raiffeisen bank dd BiH
Svrha uplate (obavezno navesti): Humanitarna akcija: Paketići za SVE

Uplate iz inostanstva mogu se vršiti direktno preko stranice www.dobro.ba ili na devizni račun Udruženja DOBRO:
Raiffeisen Bank dd BiH, IBAN: BA391610600002202657, SWIFT: RZBABA2S

Udruženje Dobro inače provodi veliki broj humanitarnih akcija za pomoć socijalno ugroženim kategorijama I oboljelima koji ne mogu sami finansirati svoje liječenje. Akcija Paketići za sve samo je jedna od brojnih o kojima se može informisati na stranici udruženja dobro.ba: - Naša misija je stvaranje prostora gdje će se susresti oni koji žele i mogu pomoći i oni kojima je ta pomoć najpotrebnija. Omogućiti svima kojima je pomoć potrebna da se predstave na jednom mjestu, čime olakšavamo donatorima kao i svima zainteresovanim za naš rad da dođu do informacija o tome kako i gdje pomoći. Mnogi ljudi dobre volje i mnoge kompanije zaista žele pružiti pomoć. Međutim, nedostatak transparentne i cjelovite informacije o mogućnostima gdje i kako pomoći često obeshrabruje potencijalne dobročinitelje.

(zurnal.info)

Na današnji dan prije 15 godina parafiran Dejtonski mirovni sporazum

Prije petnaest godina, 21. novembra 1995., parafiran je Dejtonski mirovni sporazum. Njime je nakon trosedmičnih pregovora čelnika Bosne i Hercegovine, Hrvatske i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, uz posredovanje SAD okončan troipogodišnji rat u Bosni i Hercegovini. U Dejtonu, Bosna i Hercegovina je podijeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Četrnaestog decembra u Parizu sporazum su službeno potpisali Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, uz prisustvo međunarodnih lidera.

Sporazumom je BiH podijeljena na dva entiteta, Republiku Srpsku i Federaciju BiH. Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu u skladu sa Poveljom UN, Završnim helsinškim aktom i drugim dokumentima OEBS-a, kao i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma na miroljubiv način.

Konferencija u Daytonu trajala je od 1. do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici, osim Izetbegovića, Miloševića i Tuđmana, bili su glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Glavnu riječ u ime Srba iz RS vodio je Milošević, dok Radovan Karadžić, koji je tada bio predsjednik RS, nije ni putovao u Dayton.

Prvih pet godina nakon potpisivanja sporazuma, u Daytonu je svakog novembra međunarodnim skupovima obilježavana godišnjica okončanja rata u BiH.

Posljednji put predstavnici država potpisnica i međunarodni posrednici okupili su se u bazi Wright-Patterson u novembru 2000, ali obilježavanju jubileja tada nije prisustvovao niko od potpisnika.
 

(rtvbih/zurnal)

U sarajevskoj galeriji B. Smoje sinoć je otvorena izložba Studentski dani 2010. i proglašeni pobjednici konkursa za najbolji rad. Grafika Alena Burazerovića, studenta treće godine Akademije likovnih umjetnika, na kojoj su sarajevski šahisti proglašena je najboljim od 24 rada koliko je prijavljeno na konkurs. Burazerović je nagrađen sa 500 maraka u materijalu a Saša Džino i Igor Zergol su nagrađeni za svoje radove na temu “portret grada” sa 300 odnosno 200 maraka, također u materijalu.

Ovo su četvrti Studentski dani koje galerija B. Smoje organizuje u saradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti u Sarajevu i kompanijom Global Development and Consulting.

Jedan od članova žirija i vlasnik galerija Smoje Admir Halilović, grafički slikar, kaže da je očekivao više radova ali da je zadovoljan onima koje su dobili.
- Zaista je bilo teško odlučiti koje radove nagraditi. Svi su bili kvalitetni. Nove generacije su zaista talentovane – kaže Halilović i objašnjava da su izložene svi pristigli radovi, među kojima je najviše grafika.

U žiriju su uz Halilovića bili i grafički slikar i predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine Admir Mujkić, magistrica grafike Renata Papišta i donator izložbe Jarred Mcaffe koji je mladim umjetnicima poželio još bolje radove.
- Uvijek je lijepo uraditi nešto dobro za BiH. Nadam se da ćete stvoriti još mnogo lijepih stvari – rekao je u svom kratkom govoru Mcaffe.

Ovu prodajnu izložbu možete pogledati u narednih deset dana u galeriji B. Smoje u Radićevoj ulici.

(zurnal.info)

Kako nam je kazao Admir Arnautović, portparol Tužilaštva TK, glavni tužilac je nekoliko dana posle smrti dobio neformalno saznanje o mogućnostima da je došlo do neprirodne smrte Bože Čajića koji je preminuo u UKC Tuzla 06.10.2010. godine.

-Glavni tužilac je ovlastio kantonalnog tužioca da izvrši provjere neformalnih saznanja o mogućnostima neprirodne smrti Čajića, a nakon toga naložio pripadnicima OKP PU Tuzla da izvrše određene provjere. Cijeli slučaj je za sada još uvijek u fazi provjere- kazao je Arnautović.

O umešanosti Mije Krešića u slučaj smrti Čajića, Arnautović nije hteo ništa da precizira.

- Još uvijek je rano govoriti o tome, ali će I on biti svakako uključen u provjeru- kazao je Arnautović.

Kantonalno tužilaštvo je na osnovu saznanja formiralo predmet, te se poduzimaju sve potrebne radnje u cilju provjere dobijenih informacija.

(zurnal.info)

Bio je borac starog kova, onog tipa u kakve smo vjerovali u djetinjstvu. Jako je malo takvih novinara ostalo u Bosni i Hercegovini. Nepodnošljivo malo

Danas, 18. novembra 2010. preminuo je naš prijatelj Ekrem Tinjak.

Bio je izvrstan novinar s kojim je bilo zadovoljstvo raditi. Radio je u Večernjim novinama i Startu u kojem je pisao do posljednjeg dana.

Vjerovao je da novinarstvo može promijeniti nesretni poredak svijeta u koji smo dovedeni. Želio je da piše i pisao je o ljudima koji su uhvaćeni u tu klopku ne bi li im pomogao da pronađu izlaz iz nje. Ako pomogne njima, čvrsto je vjerovao, svi zajedno još uvijek imamo neke šanse. Bio je borac starog kova, onog tipa u kakve smo vjerovali u djetinjstvu. Jako je malo takvih novinara ostalo u Bosni i Hercegovini. Nepodnošljivo malo.

Bilo je lijepo imati prijatelja kao što je Ekrem. I tu je bio starog kova. Pravi drug, uz kakve se čovjek osjeća sigurno, jer zna da će biti blizu kada je najgore. Vjerovali smo u njega, koliko su mu vjerovali i junaci njegovih tekstova.

Neka ti je rahmet dobri druže. Zauvijek ćemo te se sjećati.

Rukovodstva Socijaldemokratske partije BiH i Stranke demokratske akcije, predvođena predsjednicima Zlatkom Lagumdžijom i Sulejmanom Tihićem, postigla su danas dogovor o formiranju tima za izradu programskih osnova za uspostavu parlamentarne većine i vlada na svim nivoima.

Rukovodstva dviju stranaka su na ovim prvim zvaničnim razgovorima nakon općih izbora također razmijenila mišljenja o mogućim partnerima u vlasti i analizirali trenutnu situaciju.
 

Predsjednik SDA Tihić je u izjavi novinarima nakon razgovora kazao da prvi i najvažniji zadatak nove vlasti treba da bude ustavna reforma, a ukoliko postoji spremnost za to, bilo bi dobro formirati veliku parlamentarnu većinu koja bi mogla izglasati te reforme.

Tihić je, također, naglasio da je potrebno promijeniti stanje stvari, te da je u koalicionom sporazumu potrebno više programa, a manje matematike, vodeći pritom računa o političkoj realnosti.

On je današnji sastanak ocijenio početkom procesa dogovora koji bi trebalo da uspije uime svih građana BiH.

Slično kao Tihić, i lider SDP-a Lagumdžija je današnje razgovore ocijenio prijateljskim, iskrenim i otvorenima.

Lagumdžija smatra da je potrebno postići veliku saglasnost ne samo kao programski savez onih koji žele biti konzistentna vlast već svojevrstan evropski blok, te treba pokušati vidjeti koje su to političke snage.

On je odbacio "formulu" po kojoj bi na principu "2+2+2" vlast na nivou BiH formirala tri nacionalna bloka, naglasivši da SDP jeste stranka i Bošnjaka, ali prije svega bosanskohercegovačka opcija te da SDP ima odgovornost prema svima koji su glasali za ovu stranku. Ocijenio je da BiH ne može doći do zajedničkog bloka na principu triju etničkih saveza, a prilikom ustavnih reformi SDP će insistirati na institucionalnoj ravnopravnosti svih građana na čitavoj teritoriji BiH.

Lagumdžija je pozvao sve stranke za nastavak razgovora o tome kako doći do vlasti koja će biti promotor evropskih obaveza BiH, te je još  aktualni predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije PSBiH zadužen da pripremi projektni zadatak na osnovu posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH.

Po njegovim riječima, velika koalicija trebalo bi da znači koaliciju za veliki posao, a ne za raspodjelu mjesta ili koaliciju u kojoj se ne bi jasno definirale obaveze.

Lagumdžija je istakao da SDP ne želi da se ponove prethodne četiri godine, pri čemu se neće dogoditi da jedina promjena bude to da SDP zamijeni Stranku za BiH.

- To sigurno nećete vidjeti, naglasio je.

Odgovarajući na brojna novinarska pitanja, Tihić se složio s Lagumdžijom kada je u pitanju formiranje vlasti na principu tzv. nacionalnih blokova, rekavši da bi to značilo vraćanje na 1990-te godine. Zato je naglasio da je potrebno u proces formiranja vlasti ući s onima koji su spremni za ustavne reforme, te onda formirati veliku većinu.

Jedno od pitanja upućenih Lagumdžiji odnosilo se na moguće razgovore s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, s obzirom na to da su s njegove strane, kao i sa strane drugih zvaničnika SNSD-a, stizale izjave o tome da ne žele razgovarati ni sa SDP-om ni s njegovim liderom.

Lagumdžija je rekao da je Dodik politička činjenica te da će u procesu konstituiranja vlasti doći do razgovora sa svim političkim strankama, kao i da je od izbora došlo do evolucije u odnosu na ranije isključive stavove.

- Ni ja ni Dodik nemamo pravo da ne razgovaramo, kazao je on, dodajući da u SDP-u nemaju ništa lično protiv bilo koga, nego protiv određenih politika, kazao je on.

Dodao je i da je velika koalicija potrebna ako se ustavne promjene žele odmah, ali, ukoliko to nije moguće, može se stvoriti i manje zahtjevna koalicija zasnovana na ekonomskim i socijalnim pitanjima za koja postoji zajednički imenitelj.

Na kraju, Tihić je rekao da je stav SDA da će za državnog premijera podržati kandidata najjače stranke, u ovom slučaju SDP-a.

Kada je u pitanju novi federalni premijer, Lagumdžija je kazao da se o tome danas nije razgovaralo, ali da se podrazumijeva isti princip kao na državnom nivou.

Fena)

Bosna i Hercegovina, kao članica Dekade socijalne inkluzije Roma 2005-2015., poslednje dve godine provodi Akcioni plan za rešavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite.

Sredstva za stambeno zbrinjavanje Roma, koja su u protekloj godini osigurana iz budžeta institucija BiH i entiteta, budžeta lokalnih zajednica, implementing organizacija i Švedske organizacije SIDA u iznosu od 5.750.000 KM uspešno su implementirana.

Mišljenja o dinamici i dosadašnjim rezultatima realizacije Akcionih planova su različiti.

Sehim Osmanović, predsednik Vijeća Roma, kaže da je voma zadovoljan dosadašnjim rezultatima sprovođenja Akcionih planova, bez obzira što je BiH jedina zemlja, od ukupno devet u koliko se sprovidi projekat “Dekada inkluzije Roma 2005-2015.”, pristup ovom projektu potpisala tek 2008.

-Nadam se da će ova donetorska konferencija obezbediti sredstva koja nedostaju za izgradnju kuća za koje nisu obezbeđena sredstva- kazao je Osmanović.

Prema podacima Vijeća Roma BiH u ovom trenutku postoji potreba za 40 000 porodica koje su stambeno nezbrinute.

Šaban Mujić, člana Odbora za Rome pri Vjeću ministara BiH, izrazo je nezadovoljstvo u smislu dinamike sprovođenja akcionih planova.

-Moram reći da se ova četiri Akciona plana, koja su u fazi implementacije, jako sporo rješavaju- kazao je Mujić. Videćemo danas šta će biti na ovoj konferenciji. Nedostaje oko 4 800 000 KM, kako bi se završili svi projekti koji su predviđeni za ovu godinu- kazao je Mujić.

Ričard Vilijams, šef odeljenja za ljudsku dimenziju misije OSCE u BiH, kazao je da oni koriste ljudske resurse u cilju poboljšanja života Roma u BiH. Na pitanje novinara da prokomentariše slučaj “Sejdić i Finci”, Vilijams je kazao da to nije na njemu da komentariše.

-Mi imamo izvestan interes u tome, s obzirom da je Dervo Sejdić deo OSCE-a. I o samoj suštini implementacije ove presude nije u mojoj nadležnosti da komentarišem- kazao je Vilijams.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice, Safet Halilović, u obraćanju novinarima, izneo je podatke o dosadašnjem učinku BiH i realizaciji Akcionih planova. Kao jedan od posebnih rezultata, Halilović je istakao da je do sada zaposleno 115 Roma u BiH.

Ako pogledamo ukupan broj Roma u BiH, ovo je zaista beznačajan podatak. A na pitanje novinara koliko je Roma do sada zaposleno u državnim institucijama, ministar Halilović nije znao odgovor.

(zurnal.info)

Prva noć Bajrama bila je jako uzbudljiva za Urgentni centar bolnice u Koševu.

Naime, kako nam je kazala Biljana Jandrić, portparolka KCUS, u utorak od 19 sati do srede u 7, primljeno je 46 pacijenata na hiruškoj klinici. Od toga je bilo 11 tuča čiji je ishod 3 polomljena nosa.

- Bilo je jako uzbudljivo noćas. Bilo je I tri saobraćajne nezgode sa povredama, od kojih je jedan vozač bio u jako teškom alkoholiziranom stanju. Negde oko 00:50, primljen je pacijent sa ubodnom ranom iznad desne nadkoljenice- kazala je Jandrić.

Ovaj pacijen, dodala je Jandrić, došao je i sa kontuzijom lica i glave, frakturu leve orbite, leve temporalne kosti, frakturu zigomatične i frakturu maksilarnog sinusa.

Kako nam je kazala Biljana Jandrić, radi se o pacijentu Jasminu Kajaniji (1975) koji je ubrzo upućen na Kliniku za makislofacijalnu hirurgiju nakon zbrinjavanja rane na nozi.

(zurnal.info)

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je tijekom današnjeg posjeta Mostaru kako vjeruje da su odnosi BiH i Hrvatske u uzlaznoj putanje te da je to dobar put za rješavanje nekih otvorenih putanja, kao što su pitanje granice te gospodarska i imovinska pitanja.

"Veliki sam optimist u vezi ovoga, jer dobro ozračje koje postoji između Hrvatske i BiH jeste dobar početak za rješavanje otvorenih pitanja", kazao je Josipović, uoči predavanja koje je održao mostarskim studentima Sveučilišta u Mostaru.
 
Hrvatski predsjednik ocijenio je da su BiH i Hrvatska najbliži susjedi, napomenuvši kako uvijek ističe kako je "sve dobro što se događa u Hrvatskoj dobro i za BiH" i obrnuto.
 
Josipović je u izjavi za novinare napomenuo da se danas sastao s i predstavnicima HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 koji su nedavno potpisali sporazum o zajedničkoj suradnji.
 
"Mislim da je to jedna važna činjenica za politički život i budućnost BiH, jer znamo da BiH čekaju ustavne promjene i ono što je važno za Hrvatsku jeste da se ostvari jednakopravnost hrvatskog naroda. Kako će se to dogoditi stvar je domaćih vlasti", ocijenio je Josipović napomenuvši i da je na radnom ručku razgovarao s predstavnicima ostalih stranaka s hrvatskim predznakom u BiH te s predstavnicima SDP-a.
 
Na novinarski upit što misli o stavu bh. stranaka s hrvatskim predznakom oko formiranja federalne jedinice s hrvatskom većinom, Josipović je istaknuo kako je Hrvatskoj bitno da se ostvari jednakopravnost Hrvata, ponovivši kako je na domaćim predstavnicima u BiH da se dogovore kako će to ostvariti.
 
"Različite su opcije i putovi do istog cilja i na narodima je da izaberu put koji žele", kazao je Josipović.
 
Na novinarsku upit koliko je važno da hrvatski politički predstavnici u BiH budu jedinstveni kada je riječ o ustavnim promjenama, hrvatski predsjednik je kazao da je kroz današnje razgovore čuo različite stavove oko važnih političkih pitanja, ali da se svi ti stavovi nalaze na sličnom putu.
 
"Ono što je bitno i što mene ispunjava određenim optimizmom jeste da se u vezi glavnog pitanja hrvatske politike u BiH, a to je pitanje jednakopravnosti, svi nalaze na vrlo sličnom putu", kazao je Josipović.
 
U sklopu izjave za novinare, hrvatski je predsjednik najavio i da će se uskoro sastati s predsjednikom SNSD-a i s novoizabranim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Napomenuo je da se već u Zagrebu sastao s predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem te predsjednikom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom.
 
"Ovim sastancima samo se potvrđuje da Hrvatska i ja osobno želimo biti partneri s BiH i s njezinim legitimnim predstavnicima i političkim strankama iz cijelog političkog spektra BiH", kazao je Josipović.
 
Ineč, hrvatski predsjednik svoj je današnji boravak u Mostaru započeo posjetom Univerzitetu "Džemal Bijedić", gdje je s predstavnicima te obrazovne ustanove razgovarao o visokom obrazovanju i suradnji dvije zemlje na području obrazovanja i znanosti.
 
Ovo je drugi posjet Ive Josipovića Mostaru otkako je početkom godine izabran za hrvatskog predsjednika. Prvi put je uz Mostar sredinom travnja obišao i bošnjačko stratište Ahmiće u proteklome ratu, kao i hrvatsko Križančevo selo, gdje se poklonio nevinim žrtvama te je održao govor u Parlamentu BiH i izrazio žaljenje zbog grešaka hrvatske politike u BiH počinjenih tijekom 90-ih godina.
 

(Fena)