Organizacija izbora za bh. građane u dijaspori ove godine koštala je 157 hiljada KM: 64 hiljade za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima a ostatak za glasanje putem poštom. Odavno se upozorava na katastrofalno nizak procenat izlaznosti na izbore u dijaspori. Kakav je odziv za registraciju i glasanje bio ove godine najbolje svjedoči podatak da je CIK planirao postavljanje 100 glasačkih kutija u DKP-ima na 50 lokacija u 25 zemalja, a na kraju ih je stavljeno sedam na sedam lokacija u četiri zemlje.

Za glasanje na Opštim izborima 2002. godine bilo je registrovano manje od 60.000 birača iz inostranstva. Ove godine čak i ta, prilično skromna brojka, zamalo pa je prepolovljena – za glasanje se se registrovalo nešto više od 36 hiljada glasača. U razgovoru sa neglasačima u dijaspori dolazi se do zaključka da je, osim nedostatka općeg interesa za izbore u BiH, drugi važan uzrok niskog procenta registracije komplikovana procedura. Obrasci koje šalje Izborna komisija za registraciju, smatraju građani, preopširni su, a potrebna su i uvjerenja ne starija od šest mjeseci. Što je, za većinu bh. građana koji žive u inostranstvu, često i nemoguća misija.

{fusionchart id="72" Registrovani birači}

(zurnal.info)