Pismena zadaća:Dabrovi u Hercegovini

Marko Tomaš

Pismena zadaća: Dabrovi u Hercegovini

Još uvijek nije kasno za dolinu Neretve. Samo tko će i kako zaustaviti vladu RS i kineske graditelje u realizaciji ovog projekta?

Dabrovi u Hercegovini
Ilustracija: Božena Radenković

 

 

Bosna i Hercegovina, ovakva kakva jeste, zapravo je izvrsno zamišljena. Može, recimo, Federalni parlament na zahtjev ekoloških aktivista donijeti neke odluke, zabraniti daljnje radove na po okoliš štetnim projektima a da to nema nikakav utjecaj na ono što se odvija na teritoriju Republike Srpske. 

Što bi rekao narod - i vuk sit i ovce na broju. 

 

SAVRŠENA SINKRONIZACIJA

 

Parlament je izašao u susret željama aktivista a to uopće nije niti usporilo projekte koji nepovratno uništavaju naš okoliš. Djeluje ponekad da institucije neprestano zavađenih entiteta djeluju savršeno sinkronizirano. Potpuno zanemarujući povezanost eko sustava vlasti Republike Srpske praktički postoje zbog investitora i ne brinu za okoliš u Federaciji. 

K'o biva što se njih tiče priroda tamo daleko preko entitetske granice. 

Ovih dana vlasti Republike Srpske potpisale su ugovor s uvijek ekološki svjesnim kineskim kompanijama o početku izgradnje HE Dabar. Ova HE jedna je od centrala u sustavu Donji i Gornji horizonti čiji zametak seže u daleku 1958. godinu. Od tada do danas puno se toga u energetskom sektoru promijenilo a mi eto i dalje realiziramo projekte koje bismo mogli nazvati pretpotopnim jer sežu u vrijeme kada je čovječanstvo još uvijek bilo uvjereno da apsolutno sve na ovom planetu treba biti podređeno ljudskim potrebama. U međuvremenu smo uvidjeli da naš puki opstanak ovisi o odnosu spram prirode te smo ponovno osvijestili da smo samo njezin mali dio. 

Ono što me navodi da po drugi put u svega dva mjeseca govorim o ovom problemu jeste to što izgradnja HE Dabar predstavlja ostvarenje najgorih noćnih mora bilo kojeg čovjeka vezanog uz dolinu Neretve. Projekt HE Dabar, naime, predviđa prevođenje voda Bune i Bunice iz Neretvanskog u sliv Trebišnjice. Što to znači za dolinu Neretve nije teško zaključiti i već sam o tome pisao na ovom istom mjestu. Obradivog tla tu je malo ali iz njega, što se kaže, ako posadiš dugme iznikne kaput. A tome neće biti tako još dugo. Već je odavno salinitet Neretve porastao toliko da se čovjek ne treba čuditi ako nadomak Čapljine ulovi lignju. 

Zbog prve faze energetskog projekta Horizonti Trebišnjica je odavno provedena kroz cijev a rijeke Bregave dobrim dijelom godine skoro i nema. Teško mi je zamisliti da je netko nekada, a priče tako govore, naučio plivati na Bregavi. Ali još uvijek nije kasno za dolinu Neretve. Samo tko će i kako zaustaviti vladu RS – a i kineske graditelje u realizaciji ovog projekta? Dekret Federalnog parlamenta? 

Jedina nada, iako se čini prekasno, jesu institucije Europske unije s obzirom da se ovo tiče i ušća rijeke Neretve koje se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ergo na teritoriju EU. To, dakle, znači da bismo sve nade trebali položiti u suradnju strana čiji odnosi variraju od povremeno toplog do najčešće ledeno hladnog. Govorimo naravno o odnosima vlasti FBiH i Republike Hrvatske. A reagirati je trebalo još jučer, nije se smjelo dopustiti da stvar dođe u fazu potpisivanja ugovora o realizaciji izgradnje HE Dabar. Poznajući njihov način djelovanja kinesku kompaniju teško da mogu zaustaviti apeli na zdrav razum ili medijski i politički pritisci. 

 

RASELJAVANJE STANOVNIŠTVA

 

Posebno je zabrinjavajuća ideja o MHE na bunskim kanalima za koje teško da će biti prepreke ukoliko se realizira izgradnja HE Dabar. Nitko neće moći optužiti realizatore tog projekta da ugrožavaju dolinu Neretve kada ova zbog HE Dabar već bude nepovratno uništena. Doduše, projekt HE Dabar predviđa kontrolirani ispust vode ka vrelu Bunice ali znamo mi vrlo dobro koliko su bilo kakvi zakoni i pravila obvezujući za ovdašnje vlastodršce i njihove poslovne partnere koji su u javnosti poznati pod kodnim imenom - investitor. 

Kako rekoh, što uostalom briga vladu RS -a što će ovaj projekt potencijalno štetno djelovati na okoliš i posljedično prouzročiti raseljavanje stanovništva. 

Znao sam se nekad zajebavati da je cilj BH političara zapravo da rasele stanovništvo diljem planeta kako bi zemlja u konačnici postala njihova privatna prćija. Kako vrijeme odmiče takav scenarij ne djeluje nimalo suludo. Izgleda smo zarad njihovog privatnog profita pristali biti rub velikog carstva na kojemu se može iskopavati litij i graditi hidroelektrane mimo svake ekološke studije te pretvoriti određena područja jugoistočno od granica EU u pustinju. A oba projekta bi dovela do raseljavanja stanovništva te pretvaranja plodnog tla i područja čistih rijeka u postapokaliptične krajolike. To je možda čak i u interesu rečene unije s obzirom da električnu energiju i sirovinu nabavljaju praktički u svojem dvorištu. Pije li vode ova teorija, kojoj su skloni neki komentatori koji su se bavili iskopavanjem litija u Srbiji, vidjet ćemo već na osnovu reakcija Europske unije na početak izgradnje HE Dabar. 

(zurnal.info)