Ovo više nije Engleska za koju sam navijao cijeli život. Gubitnička ali nikad kalkulantska, momčad koja, na koncu, uglavnom osvaja trofej za fair play. Ovo je nešto drugo, još jedan prilog tome da sve slabije prepoznajem svijet.
RAZBIJENO PROKLESTVO
Ovo što igra Engleska Garetha Southgatea, koliko god učinkovito bilo, je kukavičluk unatoč očitoj prednosti u kvaliteti. S malo manje straha od Engleskog autoriteta uvjeren sam da bi Švicarska Murata Yakina uspjela pobijediti i plasirati se u polufinale. Imali su konkretnije akcije kojima su dolazili u završnicu. A velika je šteta da se drskost Đerdana Šaćirija da puca na gol direktno iz kornera nije isplatila. To bi bila velika priča. Legendarna. U onakvom trenutku, u četvrtini finala europskog prvenstva, doslovno graniči s ludilom pokušati takvo što. E, to je ono što ovoj Engleskoj fali da bi stekla moju naklonost i poštovanje.
Ako ništa drugo, Southgate je imao toliko sreće da razbije staro Englesko prokletstvo. Uspjeli su proći, jedva, i to na penale. A to je do jučer bio njihov najveći strah.
OBNOVLJEN ŽAR NIZOZEMACA
Ova razigrana, kao puštena s lanca, Nizozemska se izvukla protiv Turske kojoj poslovični fanatizam ovaj put nije pomogao da se plasira u polufinale europskog prvenstva. Kako sam već ranije ustvrdio, s Frankie De Jongom i napadačkom klasom tipa Van Persija ili Bergkampa, Koemanova Nizozemska bi, uz Španjolsku, bila glavni favorit prvenstva. Koeman je vratio žar u igru Nizozemaca.
Nakon Van Galovih laboratorijskih opita kojima je kočio talent i urođeni Nizozemski nogometni instinkt, Koeman je uradio jedinu ispravnu stvar. Vratio je Nizozemsku na tvorničke postavke. Sjetio se svojih učitelja, Michelsa i Crujiffa. Kako rekoh, šteta da nema visoku klasu u napadu i metronom u liku Frankie De jonga. To bi onda bilo nalik na onu momčad u koju sam bio gotovo zaljubljen, momčad u kojoj je igrao i Koeman, ona iz 1988. godine koja je upravo u Njemačkoj osvojila trofej namijenjen prvaku Europe.
Na koncu, možemo zaključiti kako se ništa novo nije dogodilo. Ista stara, dobro nam poznata priča. Španjolska, Francuska, Engleska i Nizozemska. Nedostaju još samo Sovjetski savez i Italija pa da pomislim kako je vrijeme stalo a ja, budala, krenuo dalje.
(zurnal.info)
foto: https://www.freepik.com/free-photo/football-composition-with-copyspace-right_2313595.htm