Zdravstveno stanje svih sedmoro povrijeđenih, uključujući i četvoro djece, u teškoj tragediji koja se dogodila prošlog petka u visočkom naselju Hlapčevići je stabilno, potvrđeno je u KCUS-u.

-Za sada su svi stabilni i nema nekih značajnih promjena, rekla je Feni glasnogovornica KCUS-a Biljana Jandrić.

U tragediji koja se u petak dogodila u naselju Hlapčevići pohamnitali napadač je ubio tri, a teško ranio sedam osoba, među kojima je četvoro djece.

U povodu ove velike tragedije danas je dan žalosti u općini Visoko, a ova odluka je donesena na vanrednoj sjedinici Kolegija općinskog načelnika i Predsjedništva Općinskog vijeća Visoko.

(Fena)

Odlukom Suda Bosne i Hercegovine suđenje Seadu Hakaloviću za zločine nad civilima u Konjicu bit će održano u Kantonalnom sudu u Mostaru - prenosi BIRN -Justice Report.

Prijedlog da se ovaj predmet prebaci na procesuiranje u Kantonalni sud u Mostaru zatražilo je Tužilaštvo BiH zbog “težine djela i svojstva učinitelja” te nepostojanja posljedica koje bi mogle ugroziti povratak u zajednicu, ugroženosti građana ili ugrožavanja javnog reda i mira.

Državni sud je optužnicu protiv Hakalovića potvrdio u martu nakon čega je negirao krivicu za učešće u zločinima na području Konjica.

Hakalović, bivši pripadnik Armije BiH (ABiH), tereti se da je 23. marta 1993. u mjestu Gostovići (općina Konjic) ubio jednu osobu i drugu ranio. U optužnici se navodi da je u “ranim jutarnjim satima” ušao u kuću I.R. i iz automatske puške ispalio rafal u predjelu grudnog koša Z.Đ., “usmrtivši ga na licu mjesta”. Kada je J.R. pokušala pobjeći s dvojicom svojih sinova, Hakalović je, stoji u optužnici, ispalio rafal u predio njenih nogu, nanijevši joj “teške tjelesne ozljede u vidu ustrijelne rane obiju potkoljenica”. Dalje se u optužnici navodi kako je, nakon što je J.R. odvedena u bolnicu u Konjic, optuženi nezakonito pritvorio njene maloljetne sinove u podrum jedne kuće u selu Gostovići.

(Fena)

Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović potpisao je danas u Sarajevu s predstavnicima entitetskih i kantonalnih ministarstava unutarnjih poslova, Federalne uprave policije, Policije Brčko Distrikta, Službe za poslove sa strancima i Granične policije BiH Protokol o saradnji u efikasnijoj realizaciji sporazuma o readmisiji osoba koje borave bez dozvola u drugim zemljama.

Ministarstvo sigurnosti BiH se do sada u implementaciji ovih sporazuma, naveo je on, susretalo s dugotrajnom provjerom statusa bh. državljanstva i s još dužom procedurom utvrđivanja identiteta za osobe koje su predmet readmisije, odnosno povratka u BiH, zbog nezakonitog boravka u zemlji potpisnici.

- Imajući u vidu važnost efikasne implementacije sporazuma o readmisiji, od čega zavisi i liberalizacija viznog režima, BiH i njeni organi moraju učiniti dodatne napore na efikasnoj realizaciji ovih sporazuma, rekao je Ahmetović.

Ministar sigurnosti je naglasio da se potpisivanjem ovog protokola osiguravaju uvjeti za realizaciju obaveze efikasne implementacije Sporazuma o readmisiji koja se nalazi u Mapi puta za liberalzaciju viznog režima, koju je Evropska komisija prezentirala u martu 2008. godine.

(Fena)

Srpska demokratska stranka (SDS) ponovo je pozvala vladajući SNSD da podrži inicijativu SDS-a u Narodnoj Skupštini RS-a za izmjene Zakona o administrativnim taksama i naknadama kako bi se građani Brčko Distrikta oslobodili plaćanja bilo kakve naknade prilikom podnošenja zahtjeva za sticanje državljanstva RS-a.

Ova stranka u saopćenju optužuje vladu Milorada Dodika za”bahati i zamerajući” odnos prema Srbima iz Brčko Distrikta, koji je pokazan tvrde i jučerašnjim saopćenjem Ministarstva uprave i lokalne samouprave u kojem se i dalje insistira da raseljeni Srbi iz Brčko distrikta treba da plate taksu u visini od 100 KM da bi dobili državljanstvo RS-a.

(Fena)

Udruženje BSA (Business oftware Alliance) prezentirat će u srijedu u Sarajevu godišnju globalnu studiju o stopama softverskog piratstva za 2009. godinu.

U saopćenju se navodi navodi da će posebna pažnja biti posvećena stopi softverskog piratstva u Bosni i Hercegovini i regiji.

Tim povodom u srijedu će biti upriličena i pres konferencija, a planirano je sudjelovanje glasnogovornice i pravne savjetnice Udruženja BSA u BiH Mirne Milanović Lalić, glasnogovornika Tužilaštva BiH Borisa Grubešića, menadžerice za atipiratske aktivnosti Microsoft BiH Lejle Hadžiabdić, International Sales Manager HSM Informatika Zagreb Aladar Urbanke i predstavnika SIPA-e.

(Fena)

Međunarodna fondacija za deminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF) je sa Sjedinjenim Američkim Državama potpisala Sporazum za 2010. godinu kojim je osigurano 12.079.208 američkih dolara za podršku protuminskom djelovanju u regiji jugoistočne Evrope.

Sporazum su u Ljubljani potpisali predstavnik U.S. State Departmenta Mark W. Adams i Dorijan Maršič, direktor ITF-a.

Značajan dio sredstava, oko 35 posto donacije namijenjen je Bosni i Hercegovini, koja i dalje ima status minama najugroženije zemlje u regiji.

Sredstva za Bosnu i Hercegovinu u 2010. koristit će se za različite aktivnosti protuminskog djelovanja, a značajan dio donacije namijenjen je i podupiranju projekata pomoći žrtvama mina u BiH.

Za dio američkih sredstava koja su po Sporazumu namijenjena za Bosnu i Hercegovinu, ITF mora prikupiti jednak iznos donacija ostalih donatora po sistemu uduplavanja donacija - "matching

funda“, u čemu se i ogleda prepoznatljivost ITF-a kao i veliki interes donatora za suradnju.

SAD s najvećom podrškom ITF-a još od samog osnivanja predstavlja stup svih donacija ITF-a.

ITF je od 1998. do 2009. u sklopu različitih aktivnosti potuminskog djelovanja i pomoći žrtvama mina u Bosni i Hercegovini implementirao više od 145 miliona američkih dolara donatorskih sredstava, kojima je očišćeno više od 52 miliona kvadratnih metara minskih polja.

U toku 2010. za Bosnu i Hercegovinu je planirano 10,5 miliona američkih dolara koja će biti usmjerena za različite vidove protuminskog djelovanja i pomoći žrtvama mina, saopćeno je iz ITF-a.

(Fena)

Bosanskohercegovačka aviokompanija BH Airlines organizuje danas za predstavnike medija i svoje poslovne partnere promotivni let za Beograd, a u četvrtak, 20. maja za Zagreb.

Ovim letovima BH Airlines najavljuje ponovno uspostavljanje direktnih aviolinija Sarajevo - Beograd i Sarajevo - Zagreb.

Kako je ranije najavljeno iz BH Airlinesa, letovi na obje destinacije odvijat će se šest puta sedmično i funkcionirat će na principu "low -cost" (niska cijena) evropskih aviokompanija.

Povratne karte na relaciji Sarajevo - Beograd - Sarajevo, odnosno Sarajevo - Zagreb - Sarajevo iznosit će 29 eura, odnosno 30 eura, plus aerodromske takse.

BH Airlines će na početku ove letove obavljati samostalno, mada je izražena želja za nastavkom saradnje sa srbijanskom aviokompanijom JAT i hrvatskom Croatia Airlines.

(Fena)

Nova hapšenja mafijaša iz Italije još jednom su pokazala čvrste veze najopasnijih klanova sa Bosnom i Hercegovinom. Bosovi Cosa Nostre i Camorre nabavljali su oružje iz BiH a sada se skrivaju u Hrvatskoj i ulažu u poslove u Banjoj Luci, pokazuju podaci italijanskih obavještajnih agencija. Iako bosanskohercegovačke obavještajne agencije već godinama rade na ovim slučajevima, domaći parlamentarci tek su se prije nekoliko dana počeli zanimati za oružje koje iz BiH odlazi mafijašima u Italiju. Prije nego dobiju zvanični odgovor podsjećamo ih na detaljne opise ovih poslova poznate još od 2008. godine i tvrdnje Roberta Saviana da i među političarima ima saradnika mafije

Hapšenje Paola Schiavonea, italijanskog bosa, i još oko 70 pripadnika mafije prije nekoliko dana u Italiji ponovo je pokrenulo priču o nabavku oružja iz Bosne i Hercegovine za dvije najpoznatije italijanske mafijaške organizacije Camorru i Cosa Nostru. Paolo je dvadesetesedmogodišnji sin Francesca Schivonea zvanog Sandokan iz klana Casalesi. Schiavonea mlađeg je policija iznenadila na njegovom brodu kada se sa tek vjenčanom suprugom vraćao sa medenog mjeseca. Nakon hapšenja italijanska policija je prikazala video snimak na kojima se vide zaplijenjeni kalašnjikovi čijem tvorcu se članovi Camorre iskreno dive, ručni raketni bacači, deseci bombi, streljivo i plastični eksploziv. Navodno je Paolo bio zadužen za nabavljanje ovog naoružanja iz zemalja bivše Jugoslavije a, kako prenose italijanski mediji, najčešće se radilo o BiH.

Oružje iz Han Pijeska i ulaganje u Banjoj Luci

Ove informacije pojavile su se tek kao sporedne u priči o namjeri mafije da potpuno preuzme kontrolu proizvodnje i distribucije voća u Italiji. U saradnji sa bosanskohercegovačkim obavještajnim agencijama italijanska policija je još prije nekoliko godina rekonstruisala dio mafijaškog plana naoružavanja oružjem ostalog iz rata u BiH. Jutarnji list prenosi da se Han Pijesak spominje kao jedan od većih centara za nabavku oružja u čijim je skladištima još uvijek dosta oružja iz ratnih sukoba. Oružje je navodno stizalo i iz Doboja, preko Banje Luke, što je bio jedan od puteva. Kao drugi se navodi prevoz čamcima iz Bosanskog Broda preko Save gdje je kroz Hrvatsku i Sloveniju kopnom stizalo u Italiju.

Istraga italijanske policije pokazala je da su mafijaši rijetko koristili morske puteve preko Jadrana i da je oružje uglavnom putovalo kopnom. Jutarnji prenosi izjavu Pietra Grossoa, glavnog antimafijaškog tužioca, u kojoj potvrđuje da je u jednoj od akcija bilo i državljana Hrvatske te da su veze mafije iz Italije i bivše Jugoslavije stvorene tokom i poslije rata devedesetih. Njihov glavni saveznik bio je Željko Ražnatović Arkan.

“Kriminalci su izabrali Balkan kao glavno skladište za drogu jer se ona u roku od 24 sata može dopremiti na bilo koju lokaciju u Europi. To ruši cijenu droge na europskom tržištu”, rekao je Grasso, prenosi Jutarnji.

On je otkrio da sa mafijom sarađuju i bivši pripadnici elitnih vojnih i policijskih jedinica iz bivše Jugoslavije. Italijanski mafijaši su u zemljama Zapadnog Balkana vidjeli i odlično mjesto za skrivanje. Jedan od takvih je i Enris Sovitti, zvani Debeli, pedesetsedmogodišnji visokopozicionirani pripadnik mafije iz Milana. On se, prema informacijama italijanskih obavještajnih agencija i američke agencije za narkotike DIA-e krije u Hrvatskoj nakon što je u Italiji osuđen na više od 16 godina zatvora. Ove agencije također sumnjaju da on ulaže u legalne poslove, između ostalog i u Banjoj Luci.

Bh. političari saradnici mafije?

Hapšenja u Italiji i veza sa BiH uskomešali su nadležne u našoj zemlji. Branko Zrno, predsjedavajući komisije za odbranu i sigurnost Skupštine prije nekoliko dana je zatražio da se istraži kako su mafijaši dospjeli do oružja koje je trebalo biti uništeno ili je tako evidentirano. Odgovor na Zrnino pitanje najlakše je naći u knjizi Roberta Saviana Gomora, objavljenoj još prije četiri godine.

Kao rođeni Napuljac Saviano više nije mogao gledati teror Camorre nad svojim gradom pa je obavio knjigu u kojoj je do u detalje objasnio njihovu organizaciju. Zasluge najomraženijeg protivnika italijanske mafije zaradio je objavljivanjem imena, funkcija i poslova mafijaških bosova. Danas se pokazuje da je Saviano zaista bio prorok pa redom “padaju” članovi mafije koje je prozivao.

“Odnosi između italijanske mafije i drugih balkanskih organiziranih mafijaških grupa svode se prije svega na krijumčarenje u Crnoj Gori. Ova veza je jačala tokom rata u bivšoj Jugoslaviji jer je Kamora dostavljala oružje, drogu i novac zaraćenim državama pod embargom. Štaviše, nije eparhijska legenda da je Arkan, šef paramilitarnih trupa u Srbiji, tokom rata, došao u Casal di Principe da se vidi sa Francescom Sandokanom Schiavoneom i tražio od njega oružje i diplomatsku pomoć i posredovao kod albanskih kriminalnih grupa da proizvode oružje, hranu i drogu i prevoze ih sa Kosova u Beograd. Istraga nazvana Adelphi istakla je veze između Arkana i klana Casalesi i Licija Gellija”, izjavio je Saviano u intervjuu za magazin Start još prije dvije godine.

U istom intervjuu Saviano navodi podatke iz izvještaja Parlamentarne komisije protiv mafije koji kažu da je “internacionaliziranje procesa protiv kalabrijske mafije, ‘Ndranghetae, uvijek dovodilo do neke balkanske države”.

“Ovo govori da Kamora vjerovatno regrutuje ljude iz tih mjesta gdje posluje jer oni dobro poznaju to područje, a činjenica da u BiH postoji više od jedne policije otežava koordinaciju protiv organiziranog kriminala”, izjavio je tada Saviano i potvrdio da ima saznanja kako bh. političari sarađuju sa Camorrom, prije svega klan Casalesi, čiji su članovi uhapšeni prije nekoliko dana.

Prema njegovim tvrdnjama, mafijaši pokušavaju kupiti državne dionice u istočnoevropskim državama i tako steći moć i utjecaj kod domaćih sudova. “Tako, kada italijanski sud zatraži informacije o poslovima Casalesija u ovim stranim državama, one upozore kriminalne grupe umjesto da daju tražene informacije”, rekao je Saviano.

Čitavi magacini naoružanja iz Jugoslavije stizali su u Italiju (Gomorra, Roberto Saviano)

Prethodne noći stiglo je tridesetak kalašnjikova s Istoka. Iz Makedonije. Pravcem Skoplje – Gričinjano d’Aversa, (Mjesto u provinciji Kazerta, u Kampaniji) brzim i neometanim putevima transporta, i garaže Kamore su napunjene automatskim puškama i pumparicama. Čim je gvozdena zavjesa pala, Kamora se sastala s vođama komunističkih partija u rasulu. Za pregovoračkim stolom sjedili su predstavnici moćnog, vrijednog i tihog Istoka. Znajući da su u krizi, klanovi su nezvanično kupovali od istočnih zemalja – Rumunije, Poljske, bivše Jugoslavije – čitave magacine oružja, godinama obezbjeđujući plate magacionerima, stražarima, intendantima magacina oružja. To znači i da su jedan dio odbrane tih zemalja održavali klanovi. Najbolji način da se oružje sakrije jeste da se drži u kasarnama. Tako i pored stalnih smjena vođa, unutrašnjih obračuna i kriza, bosovi nisu morali da se oslanjaju na crno tržište, pošto su im magacini oružja istočnih zemalja bili potpuno na raspolaganju. Ovog puta su automatske puške poredali u vojne kamione s vidno istaknutim znakom NATO-a s obje strane. Bili su to tir kamioni ukradeni iz garaža američkih trupa, a zahvaljujući tom znaku mogli su neometano da se kreću po čitavoj Italiji.

(...)

U jednom izvještaju SISMIja (SISMI, Servizio per le Informazioni e la Sicurezza militare, Informativnobezbednosna vojna služba, italijanska vojna tajna služba) i kontraobavještajne službe u Veroni iz 1994. navodi se da je Željko Ražnatović, poznatiji pod imenom „tigar Arkan“, održavao kontakte sa Sandokanom Skjavoneom, vođom klana Kazalea. Arkan je ubijen 2000., u jednom beogradskom hotelu. Bio je jedan od najsurovijih ratnih zločinaca, koji je u svojim pohodima sravnio sa zemljom mnoga muslimanska sela u Bosni, osnivač nacionalističke formacije Srpska dobrovoljačka garda. Dva tigra su stupila u savez. Arkan je tražio oružje za svoje vojnike, a naročito da mu se omogući probijanje embarga nametnutog Srbiji tako što bi kapital i oružje ulazili u zemlju pod plaštom humanitarne pomoći: montažnih bolnica, lijekova i medicinske opreme. Prema izvještaju SISMIja, sva ova oprema ukupne vrijednosti od nekoliko desetina miliona dolara plaćena je iz Srbije sredstvima u iznosu od osamdeset pet miliona dolara, skinutim s računa jedne austrijske banke. Taj novac je prebačen organizaciji koja je bila u savezu sa srpskim klanovima i klanovima Kampanije, a imala je zadatak da od raznih preduzeća naručuje robu koja će biti isporučena kao humanitarna pomoć i plaćena novcem iz nezakonitih aktivnosti, obavljajući na taj način pranje novca. I upravo ovdje na scenu stupaju klanovi Kazalea. Oni su u svrhu pranja novca stavili na raspolaganje preduzeća, prevozna sredstva, proizvode. Prema navodima ovog izvještaja, Arkan je preko svojih posrednika tražio intervenciju klanova Kazalea da bi ušutkao albanske mafijaše koji su mogli da ugroze njegov finansijski rat, nadirući s juga ili blokirajući šverc oružja. Klanovi Kazalea su smirili svoje albanske saveznike, dali Arkanu oružje i omogućili mu da mirno ratuje. Zauzvrat su preduzetnici klana kupili preduzeća, firme, prodavnice, poljoprivredna gazdinstva, farme po veoma povoljnim cijenama i italijanska preduzeća nikla su na pola teritorije Srbije. Prije ulaska u pakao rata, Arkan se obratio Kamori. Ratovi se, od južne Amerike do Balkana, vode kandžama porodica Kampanije.

Mafijaška moda u Sarajevu

Sistem Sekondiljana je držao čitavu mrežu proizvodnje tekstila, napuljska periferija je bila prava proizvodna zona, istinski poslovni centar. Sve ono što se negdje drugdje ne bi moglo postići zbog ograničenja koja se inače nameću ugovorima, zakonom, autorskim pravima, postajalo je dostižnu u sjevernom dijelu Napulja. Poslovna snaga klanova koncentrisala se na periferiji, što je omogućavalo obrtanje astronomskih kapitala, nezamislivih za bilo koji legalni tok proizvodnje. Klanovi su pokrenuli čitave ogranke proizvodnje tekstila i izrade obuće i kožne galanterije, prave fabrike koje mogu da proizvode odjeću, jakne, cipele i košulje identične robi velikih italijanskih modnih kuća. (…) Odjeća koju su kopirali klanovi Sekondiljana nije bila klasična lažna roba, loša imitacija, nešto što samo liči na autentični proizvod. Bila je to neka vrsta krivotvorenoautentične robe. Komadu odjeće je nedostajao samo onaj posljednji pečat, odobrenje matične kuće, njena marka, ali klanovima to odobrenje nije bilo potrebno. Klijenta su, uostalom, svuda u svijetu, zanimali jedino kvalitet i model. Marka je bila tu, kvalitet također. Ništa drugačije od originala. Klanovi Sekondiljana razvili su u čitavoim svijetu svoju distributivnu mrežu, i tako se sebi omogućili pristup čitavim lancima prodavnica i osvajanje međunarodnog tržišta odjeće. (...) Nije bilo mjesta na kome nisu razgranali svoje poslove. U Njemačkoj su prodavnice i magacini bili smješteni u Hamburgu, Dortmundu, Frankfurtu. U Berlinu su držali prodavnice Laudano, na adresi Gnajzenauštrase 800 i Viclebenštrase 15, u Španiji u Paseo de la Ermita del Santo 30, u Madridu, i još u Barseloni; u Belgiji u Briselu, u Portugalu u Portu i Boavišti; u Austriji u Beču, u Engleskoj u jednoj prodavnici jakni u Londonu, potom u Irskoj, u Dablinu. U Holandiji u Amsterdamu, u Finskoj i Danskoj, u Sarajevu i u Beogradu.

(Magazin Start, oktobar 2008.)

(zurnal.info)

Zbog incidenata pred zgradom Vlade Federacije BiH 21. aprila Federalna uprava policije je kriminalistički obradila i Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo prijavila 57 osoba, među kojima i devet maloljetnih, dok je iz istih razloga 49 osoba bilo lišeno slobode.

Ovo je u intervjuu Radiju Federacije danas izjavio direktor Federalne uprave policije, Zlatko Miletić, dodajući da se događaj i dalje analizira.

"Sve je to pouka političarima da više vode računa o posljedicama svojih odluka, ali i policiji da se još bolje organizira i opremi za ovakve slučajeve. Naša jedinica za podršku mora imati zaštitne maske, adekvatne štitove i drugu potrebnu opremu. Ne može se na nama iskaljivati bijes protiv onih koji su opljačkali ljude i uskratili im ljudska prava. Pred Vladom Federacije protestirali su demobilizirani borci, a sutra to mogu prevareni radnici ili ugroženi penzioneri", rekao je Miletić.

On kaže da bi oni koji uzrokuju da nezadovoljni ljudi svoja prava traže na ulici morali misliti i o tome da na taj način stavljaju policiju između čekića i nakovnja.

"Mi smo često na ulici između naroda i zakonodavne i izvršne vlasti. Nažalost, tu ima jako puno neshvatanja uloge policije kod nosilaca te vlasti, ali i kod nekih građana. Pokušavamo da balansiramo u svim tim uvjetima, premda to katkad ide na našu štetu", naglasio je Miletić.

(Fena)

Za tu stranku donošenje zakona "je temeljni dokaz humanističkog opredjeljenja i odbacivanja onoga što se veže za koncentracione logore, genocid, masovna stradanja civila i sve strahote koje je porodio fašizam".

Član Izvršnog odbora Naše stranke Srđan Dizdarević smatra da je odbijanjem da usvoji zakon o zabrani djelovanja fašističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola, vlast u BiH još jednom ispoljila potpunu neodgovornost i nezrelost.

- Nespremnost da se osudi najveće zlo dvadesetog vijeka, da se zakonski zabrane pokušaji oživljavanja naci-fašizma dokaz su da oni koji danas čine vladajuću koaliciju u Bosni i Hercegovini nisu spremni da ovu zemlju svrstaju među civilizovane zemlje.

Još jednom su dnevnopolitički interesi mešetara koji vode BiH bili važniji od prihvatanja suštinskih vrijednosti koje baštini svijet i koje se ogledaju i u odbijanju svakog revizionizma i dovođenja u pitanje istinitosti strahota koje su fašisti počinili, navodi se u saopćenju Naše stranke.

(Fena)

Kantonalna organizacija Socijaldemokratske unije BiH Sarajevo (KO SDU) ukazala je danas na "bezakonje i anarhiju u oblasti komunalne privrede" i na sve veće obespravljenosti građana kad su njihova potrošačka prava u pitanju.

Zastupnica u Skupštini KS-a Mirjana Deak je na pres- konferenciji, upriličenoj u simboličnih pet minuta do dvanaest sati ispred Katedrale, pozvala građane Kantona Sarajevo da ne plaćaju račun za plin za mjesec april. Obrazložila je to činjenicom da je taj račun obračunat po nezakonito retroaktivno povećanoj cijeni za 25 posto.

Deak je pozvala građane i na bojkot potipisivanja ugovora sa "Sarajevogasom" koji je ponuđen građanima. Pojašnjeno je da se prema tom ugovoru građani odriču vlasništva nad kompletnim plinskim instalacijama (koje su sami platili) u korist "Sarajevogasa".

"Neposlušnost, neobazrivost, bezosjećajnost odnos je ovog kantona i ove države prema građanima. Smatramo da je vrijeme da građani državi vrate istom mjerom", kazala je Deak.

Ona je pozvala građane da se uključe u akciju KO SDU Sarajevo koju su njihovi aktivisti sinhronizirano provodili na području Kantona Sarajevo, "te tako pomognu toj političkoj partiji da promijeni situaciju u vezi sa Sarajevogasom i Bh Gasom".

(Fena)

U teškom i krvavom piru koji se juče u popodnevnim satima desio u selu Hlapčevići, opština Visoko, smrtno je stradalo troje, a teško povrijeđeno čak osam osoba.

Prema riječima glasnogovornice KBC u Sarajevu, Biljane Jandrić, povrijeđene osobe su trenutno u stabilnom, ali i teškom stanju.

-Ukupno osam osoba je povrijeđeno, od čega četvoro djece-kazala je Jandrić.

Povrijeđena djeca su dobi u razmaku između 2006-2009. godišta, što znači da najmlađa žrtva ovog zločina ima svega jednu godinu.

-Fatima Bukva, koja je povrijeđena u ovom zločinu, nalazi se na Klinici sa njeno dvoje povrijeđene djece. Za sada, jedno dijete je sa njom, dok je drugo smiješteno na pedijatrijskoj klinici. Salih Kapo je operisan, ali se nalazi u životnoj opasnosti.-dodala je Jandrić.

Na Klinici je operisan i Dževad Herceglija, koji je zadobio teške povrede abdomena.

Takođe smo saznali da je na Kliničkom centru smješten i počinitelj ovog zločina, Nedim Fejzić, koji se nalazi pod policijskom prismotrom.

(zurnal.info)

U selu Hlapčevići, opština Visoko, danas se u popodnevnim satima desilo višestruko ubistvo u kojem su tri lica izgubila život, dok je sedam lica povrijeđeno. Ovo nam je potvrdila, glasnogovornica MUP-a ZDK, Aldina Ahmić.

-Još uvijek nemamo dovoljno informacija, radimo na slučaju, a više detalja ćemo imati već sutra-kazala je Ahmić.

Za sada pod još uvijek nerasvjetljenim okolnostima, izvršitelj je hladnim oružjem usmrtio tri, a ranio sedam osoba. Ubrzo nakon izvršenja zločina, lice je lišene slobode, a njegov identitet za sada nije otkriven. Sve povrijeđene osobe medicinski su zbrinute.

Uviđaj na mestu zločina će se nastaviti sa prvim jutarnjim satima, kada će biti i novih detalja vezanih za tragičan događaj u selu Hlapčevići.

(zurnal.info)

Kako smo nezvanično saznali, u selu Hlapčevići kod Visokog, danas se u popodnevnim satima desilo višestruko ubistvo u kome je za sada potvrđeno da su tri lica izgubila život.

Još uvijek nepoznati napadač, hladnim oružjem (nož) je usmrtio tri osobe. Za njim se u ovim trenucima intezivno traga. Policijske ekipe su na terenu i u ovim trenucima vrše uviđaj.

U toku večeri, naša redakcija će imati i zvaničnu informaciju vezanu za ovaj tragičan događaj.

(zurnal.info)

Brojni prijedlozi o raznim zabranama Milorada Dodika samo su sakrivanje njegovog nerada i izbjegavanje stvarnih problema građana koje predstavlja, smatraju čelnici opozicionih partija u Republici Srpskoj. Njegova nedavna inicijativa da se usvoji zakon o zabrani nošenja burki zbog navodne sigurnosti dobar je predizborni trik ali i najava radikalizacije pred opšte izbore

Sve žene u Bosni i Hercegovini pokrivene burkama morat će se otkriti a one koje to ne urade platit će po stotinu maraka kazne i možda provesti nekoliko dana u zatvoru, ukoliko se usvoji inicijativa Milorada Dodika, predsjednika Vlade Republike Srpske, za zabranu nošenja burke. Dodik smatra da su ove žene prijetnja sigurnosti jer se ne zna ko se nalazi ispod crne odjeće koja prekriva sve dijelove ženskog tijela. Njegova inicijativa došla je samo nekoliko dana nakon što je u srbijanskom parlamentu usvojena deklaracija osude zločina u Srebrenici i nekoliko mjeseci prije opštih izbora u BiH. Za usvajanje ovakvog zakona na državnom nivou potrebni su mu glasovi SDA i SBiH što bi za njih bilo političko samoubistvo i čega je Dodik jako dobro svjestan pa je očita namjera inicijative bila da se baci prašina u oči i sakriju stvarni problemi, smatraju naši sagovornici, čelnici opozicionih politički partija u RS-u.
- To je jeftin trik da se iznerviraju Bošnjaci – smatra Dragan Čavić, predsjednik Demokratske partije, i dodaje da bi to značilo gušenje identiteta na prostoru gdje se decenijama dešavaju konflikti upravo zbog identiteta.

Hranjenje mržnjom

Čavić objašnjava da su slobode u ovoj zemlji zagarantovane jedinstvenim ustavom u kome konstitutivnost nose tri naroda. Dodik sada zloupotrebljava stanje svijesti i strah od Islama nakon 11. septembra, smatra Čavić i naziva ovaj potez čistim politikantstvom.
- Ustav garantuje slobodu izražavanja religije i bilo bi sada recimo suludo da neko traži zabranu nošenja brada sveštenicima – kaže Čavić i dodaje da se radi o skretanju pažnje sa ekonomskih problema, sumnjivog trošenja javnih sredstava i deficita: Ovdje je mjerilo kvaliteta političara postala količina mržnje koju prema njemu ima drugi narod. To se jasno vidi kod Dodika i Harisa Silajdžića. Što jednog više mrzi Sarajevo a drugog Banja Luka to su u svojim sredinama popularniji.

Jasno je da je Dodik i za ovu predizbornu kampanju odabrao isprobanu priču o nacionalnoj ugroženosti prije nego suočavanje sa svakodnevnim problemima svih Bosanaca i Hercegovaca. Samo u posljednjih nekoliko sedmica iz njegovog kabineta su stigle inicijative da se deklaracijom osudi genocid nad Jermenima, snažno je podržao ako ne i pokrenuo obilježavanje pogibije vojnika JNA u bivšoj sarajevskoj ulici Dobrovoljačka a sada predlaže da se toj ulici vrati staro ime umjesto današnjeg - Hamdije Kreševljakovića. Tu je i nekoliko inicijativa o obilježavanju i izgradnji spomenika poginulim vojnicima na Brčkanskoj malti u Tuzli. Dodik je inače poznat po sličnim inicijativama ali nikada ranije ih nije predlagao toliko puno i u tako kratkom periodu, niti su dobijale manje prostora u medijima i javnom mijenju nego što je to sada.

Predizborne sabotaže i terorizam

Zdravko Krsmanović, predsjednik Socijalističke partije, uopšte ne želi razgovarati o ovoj temi. Kaže da pred izbore ne želi pričati ni o čemu drugom osim o ekonomskom oporavku BiH.
- Ovo je ključna godina. BiH je u ruševinama, prijeti nam sindrom Grčke, nemamo bezvizni režim. Rasprava o burkama je zadnja stvar koja nam sada treba. Ljudi su gladni, vraćaju kredite, nemaju marku da dadnu djetetu – kaže Krsmanović i naziva ovaj Dodikov potez “katastrofalno smiješnim”, i dodaje da ga ne bi podržao.

Budući potezi Dodika, kako se izbori budu bližili, bit će daleko od smiješnih, smatra Krsmanović. Prema njegovim riječima sadašnji premijer RS-a će ići u radikalizaciju koliko god bude morao da bi osigurao novu pobjedu, što će generalno biti trend u cijeloj državi pred izbore.
- Očekujem nerede na fudbalskim utakmicama, ponavljanje Širokog Brijega, sabotaže, likvidacije pa čak i terorističke napade... Možemo očekivati kiparizaciju BiH do oktobra da bi Dodik obezbijedio 51 posto – tvrdi Krsmanović.

Ovakve Dodikove poteze Mladen Ivanić, predsjednik Partije demokratskog progresa, smatra beznadežnim. Kaže da njegova partije nema stav o ovom pitanju niti su o tome ikada raspravljali.
- Ovdje nema praktično ničega. Tu priču treba promijeniti u priču o ekonomiji i od toga Dodik bježi. SNSD nema pojma šta radi i zato možemo očekivati sve više ovakvih poteza do izbora – kaže Čavić.

(zurnal.info)

Hranitelji iz Doboj Istoka i Gradačca prvi su tužili Centar za socijalni rad zbog neisplaćenih naknada. Dobili su proces i povratili novac ali je u svim ostalim slučajevima došlo do zastare

Hraniteljske porodice u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku praktično rade “nacrno” i to pod pokroviteljstvom države. Svaka od ovih porodica koja na smještaj prima jedno ili više djece, sklapanjem ugovora sa centrom za socijalni rad potpisuje dokument kojim se verifikuje skoro pa radni odnos, ali to ne podrazumijeva da će zauzvrat dobiti sve beneficije koje nosi i radni odnos. Ova upozorenja za Žurnal iznosi Ferid Maleškić, predsjednik Udruženja hranitelja u BiH iz općine Doboj Istok. On istovremeno upozorava da se hraniteljstvo u BiH suočava sa ogromnim problemima, a jedan od najvećih su neadekvatne naknade koje se izdvajaju za ovu populaciju. Iako zakon jasno propisuje da se hraniteljskim porodicama svakog mjeseca na području ovog kantona isplaćuju mjesečne naknade za smještaj djeteta u hraniteljsku porodicu, tokom 2003, 2004 i 2005. godine, tvrdi Maleškić, u periodu od avgusta do januara naredne godine naknade nisu isplaćene. Zbog toga su hranitelji iz Doboj Istoka i Gradačca tužili nadležni centar za socijalni rad:

 - Bio je to prvi put da se neko na taj način suočio sa centrom za socijalni rad – prisjeća se Ferid Maleškić:

- Tada smo i naplatili taj novac, ali samo hranitelji s naše i gračaničke opštine. Svi drugi su novac izgubili jer je u međuvremenu došlo do zastare.

Ni marka od Opštine

Udruženje hranitelja u BiH jedina je nevladina organizacija koja nije dobila ni jednu marku iz budžeta Opštine Doboj Istok, iako je u programu Opštine jasno navedeno kako će, u skladu s nadležnostima, podsticati aktivnost Centra za socijalni rad i udruženja građana kojima je osnovni cilj socijalna zaštita i humanitarna djelatnost.

Ferid, koji je i sam hranitelj, prije nekoliko godina pokrenuo je inicijativu za istupanje iz krovnog udruženja hranitelja Tuzlanskog kantona Familija, smatravši kako svoj posao ne rade adekvatno:

- Imali smo udruženje hranitelja koje nije naše. Tražio sam spisak svih donacija koje su došle, a nakon toga je zatražena moja smjena. Nikad spisak nije izašao niti će izaći jer se zna koliko je novca pokradeno.

Od tada, kako kaže, sa šačicom entuzijasta, pokušava djeci bez roditeljskog staranja smještenoj u hraniteljskim porodicama na bilo koji način poboljšati kvalitet života. Prošle godine registrovali su Udruženje hranitelja u BiH. Uspjeli su osigurati besplatne frizerske i stomatološke usluge za djecu iz hraniteljskih porodica s područja Doboj Istoka:

- U ovom trenutku imamo pošiljku odjeće koju ne možemo podijeliti jer nam centar za socijalni rad ne da spiskove djece smještene u hraniteljsku porodicu, već hoće da oni dijele tu pomoć. E, pa neće, podijelit ćemo je mi, a ako preostane dat ćemo u Merhamet ili neko drugo dobrotvorno društvo, samo ne njima da oni dijele.

Direktorica Centra za socijalni rad Zefija Sinanović kaže kako potrebe za dostavljanjem spiskova jednostavno nema jer je opština u kojoj žive malena, svi se poznaju, i on (Maleškić, op. aut.) dobro zna koje su to hraniteljske porodice.

Vlast želi siromašne građane

Ferid je autor projekta Profesionalno hraniteljstvo u Bosni i Hercegovini, koji je ušao među 30 najboljih poslovnih projekata u takmičenju Business Start-Up Centre (BSC Zenica).

Hraniteljstvo ili porodični smještaj predstavlja jedan od vidova zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja, pored usvojenja, starateljstva i smještaja u ustanove za brigu o djeci. Hraniteljstvo je privremeni odnos a ne trajni, kao što je to usvojenje.

Hraniteljska porodica je porodica u koju je odlukom centra za socijalni rad zbrinuto dijete, a čine je hranitelj, i sve osobe koje žive sa hraniteljem u istom domaćinstvu. U Udruženju hranitelja imaju sasvim jasnu viziju kako bi se mogli riješiti svi problemi koji prate ovu populaciju u BiH.

S obzirom da se veliki broj djece bez roditeljskog staranja nalazi u domovima za nezbrinute, a trenutno se 99% djece bez roditeljskog staranja nalazi u srodničkim porodicama, njihov prijedlog je da država donese zakon po kojima bi hraniteljima bilo uplaćivano PIO i zdravstveno osiguranje, odnosno da se osnuju Servisi hraniteljstva koji bi pratili da li hranitelji poštuju odredbe potpisanog ugovora, odnosno da li država poštuje odredbe potpisanog ugovora.

U zapadnim državama praksa svojevrsnog zapošljavanja članova hraniteljskih porodica dovela je do smanjenja broja nezbrinute djece, a u Sloveniji, objašnjava Ferid, više nama domova za nezbrinutu djecu:

- Pokrećemo inicijativu da se sada zakonski riješi taj problem, ali dok je ova vlast tu neće to proći jer ova vlast neće uspješne i bogate građane, ona voli što siromašnije.

Djeci smještenoj u hraniteljskim porodicama preko ovog udruženja može se pomoći na različite načine:

- Odjećom koju su vaša djeca iznosala, hranom, donacijom, ili ako imate vikendicu u koju ih možete pozvati da borave... a nekad nam je dovoljna i lijepa riječ, neka pomogne kako ko može – kaže Ferid.

(zurnal.info)

Centrotrans-eurolines je saopćio da će od sutra nastaviti prijevoz na relacijama Vijećnica-Dobrinja i Vijećnica-Hrasnica i drugim linijama na kojima KJKP GRAS i dalje nastavlja nelegalan rad.

Iz Centrotrans-eurolinesa navode da su čekali da Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo u roku od 15 dana postupi po rješenju Federalnog ministarstva pravde od 26. aprila i da izvrši radnje naložene rješenjima Kantonalne inspekcije i Upravne inspekcije Federalnog ministarstva pravde i poništi svoja nezakonita rješenja izdata KJKP GRAS i zabrani ovom prijevozniku nelegalan rad.

"Međutim, Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo nije postupilo shodno spomenutim rješenjima Federalnog ministarstva pravde, Kantonalne i Upravne inspekcije, a KJKP GRAS je i dalje nastavio nelegalno održavanje sudskim presudama ukinutih autobuskih linija na području Kantona Sarajevo", stoji u saopćenju.

Centrotrans-eurolines podsjeća da je u očekivanju da se primijene spomenuta rješenja od 30. aprila petkom vršio besplatan prijevoz na relacijama Vijećnica - Dobrinja i Vijećnica-Hrasnica.

Cijena autobuske karte na tim relacijama je jedna KM.

(Fena)

Predsjednik Vlade RS-a i SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će iz procedure u Narodnoj skupštini RS-a biti povučen Prijedlog zakona o popisu stanovništva, ukoliko na nivou BiH bude usvojen zakon iz ove oblasti, koji podrazumijeva da je RS jedna statistička jedinica.

“RS je podržala predloženi zakon o popisu u BiH, usaglašen s Evropskom komisijom, koji predviđa elemente koje traži EUROSTAT, ali je odbijen od Bošnjaka koji žele da se popiše i dijaspora, što je protivno evropskim standardima”, rekao je Dodik i dodao da je stoga “taj zakon u ćorsokaku”.

“Imajući u vidu činjenicu da je potrebno da BiH ima integralan popis, u kojem će RS biti jedna statistička jedinica u tom procesu, sa svim podacima koji su nam potrebni, ne samo za nas već i evropske strukture u budućnosti za projekte, bili smo spremni da kažemo da ćemo osigurati još neko vrijeme da pokušamo doći do tog zakona na nivou BiH. Ukoliko do toga ne dođe, RS će usvojiti zakon do kraja ovog zasjedanja Narodne skupštine RS-a", rekao je Dodik.

On navodi da “treba da bude jasno” da, ako se usvoji zakon na nivou BiH, RS će povući svoj zakon iz parlamentarne procedure.

 Dodik od popisa na nivou BiH očekuje da sve kategorije EUROSTATA imaju prioritet, ali i da postoje elementi vezano na nacionalno, vjersko i jezičko izjašnjavanje.

“Uz ova četiri elementa mi ćemo taj zakon prihvatiti, jer bi odražavao naš interes. Ukoliko ne bude donesen na nivou BiH, mi ćemo ga usvojiti u RS-u", precizirao je Dodik u izjavi novinarima u Banjoj Luci.

(Fena)

Ramiz Džaferović, bivši direktor Federalne porezne uprave, nije se danas u Kantonalnom sudu Sarajevo želio izjasniti o krivnji po optužnici koja ga tereti za zloupotrebu položaja ili ovlasti.

Na ročištu za izjašnjenje o krivnji Džaferović je izjavio da se ne može izjasniti, pa je sudija za prethodno saslušanje po službenoj dužnosti u spis unio da optuženi poriče krivnju.

Džaferović se tereti da je kao direktor Federalne porezne uprave omogućio protupravno stjecanje višemilionske imovinske koristi Zavodu za platni promet i za taj iznos oštetio kantonalne budžete.

Džaferović je u inkriminirano vrijeme bio i član Nadzornog odbora u Zavodu za platni promet.

Prema tužbenim navodima (tačka 2. optužnice), Džaferović je naložio preduzeću "Energoinvest-Energopetrol" da, umjesto na račun budžeta FBiH, određeni iznos novca uplati na račun budžeta Bosanskopodrinjskog kantona, čime su oštećeni federalni i budžeti kantona.

Optužnica protiv Džaferovića potvrđena je 13. aprila, a on je, u međuvremenu, podnio ostavku na poziciju direktora Razvojne banke FBiH.

(Fena)