Kantonalna organizacija Socijaldemokratske unije BiH Sarajevo (KO SDU) ukazala je danas na "bezakonje i anarhiju u oblasti komunalne privrede" i na sve veće obespravljenosti građana kad su njihova potrošačka prava u pitanju.
Zastupnica u Skupštini KS-a Mirjana Deak je na pres- konferenciji, upriličenoj u simboličnih pet minuta do dvanaest sati ispred Katedrale, pozvala građane Kantona Sarajevo da ne plaćaju račun za plin za mjesec april. Obrazložila je to činjenicom da je taj račun obračunat po nezakonito retroaktivno povećanoj cijeni za 25 posto.
Deak je pozvala građane i na bojkot potipisivanja ugovora sa "Sarajevogasom" koji je ponuđen građanima. Pojašnjeno je da se prema tom ugovoru građani odriču vlasništva nad kompletnim plinskim instalacijama (koje su sami platili) u korist "Sarajevogasa".
"Neposlušnost, neobazrivost, bezosjećajnost odnos je ovog kantona i ove države prema građanima. Smatramo da je vrijeme da građani državi vrate istom mjerom", kazala je Deak.
Ona je pozvala građane da se uključe u akciju KO SDU Sarajevo koju su njihovi aktivisti sinhronizirano provodili na području Kantona Sarajevo, "te tako pomognu toj političkoj partiji da promijeni situaciju u vezi sa Sarajevogasom i Bh Gasom".
(Fena)
U teškom i krvavom piru koji se juče u popodnevnim satima desio u selu Hlapčevići, opština Visoko, smrtno je stradalo troje, a teško povrijeđeno čak osam osoba.
Prema riječima glasnogovornice KBC u Sarajevu, Biljane Jandrić, povrijeđene osobe su trenutno u stabilnom, ali i teškom stanju.
-Ukupno osam osoba je povrijeđeno, od čega četvoro djece-kazala je Jandrić.
Povrijeđena djeca su dobi u razmaku između 2006-2009. godišta, što znači da najmlađa žrtva ovog zločina ima svega jednu godinu.
-Fatima Bukva, koja je povrijeđena u ovom zločinu, nalazi se na Klinici sa njeno dvoje povrijeđene djece. Za sada, jedno dijete je sa njom, dok je drugo smiješteno na pedijatrijskoj klinici. Salih Kapo je operisan, ali se nalazi u životnoj opasnosti.-dodala je Jandrić.
Na Klinici je operisan i Dževad Herceglija, koji je zadobio teške povrede abdomena.
Takođe smo saznali da je na Kliničkom centru smješten i počinitelj ovog zločina, Nedim Fejzić, koji se nalazi pod policijskom prismotrom.
(zurnal.info)
U selu Hlapčevići, opština Visoko, danas se u popodnevnim satima desilo višestruko ubistvo u kojem su tri lica izgubila život, dok je sedam lica povrijeđeno. Ovo nam je potvrdila, glasnogovornica MUP-a ZDK, Aldina Ahmić.
-Još uvijek nemamo dovoljno informacija, radimo na slučaju, a više detalja ćemo imati već sutra-kazala je Ahmić.
Za sada pod još uvijek nerasvjetljenim okolnostima, izvršitelj je hladnim oružjem usmrtio tri, a ranio sedam osoba. Ubrzo nakon izvršenja zločina, lice je lišene slobode, a njegov identitet za sada nije otkriven. Sve povrijeđene osobe medicinski su zbrinute.
Uviđaj na mestu zločina će se nastaviti sa prvim jutarnjim satima, kada će biti i novih detalja vezanih za tragičan događaj u selu Hlapčevići.
(zurnal.info)
Kako smo nezvanično saznali, u selu Hlapčevići kod Visokog, danas se u popodnevnim satima desilo višestruko ubistvo u kome je za sada potvrđeno da su tri lica izgubila život.
Još uvijek nepoznati napadač, hladnim oružjem (nož) je usmrtio tri osobe. Za njim se u ovim trenucima intezivno traga. Policijske ekipe su na terenu i u ovim trenucima vrše uviđaj.
U toku večeri, naša redakcija će imati i zvaničnu informaciju vezanu za ovaj tragičan događaj.
(zurnal.info)
Brojni prijedlozi o raznim zabranama Milorada Dodika samo su sakrivanje njegovog nerada i izbjegavanje stvarnih problema građana koje predstavlja, smatraju čelnici opozicionih partija u Republici Srpskoj. Njegova nedavna inicijativa da se usvoji zakon o zabrani nošenja burki zbog navodne sigurnosti dobar je predizborni trik ali i najava radikalizacije pred opšte izbore
Sve žene u Bosni i Hercegovini pokrivene burkama morat će se otkriti a one koje to ne urade platit će po stotinu maraka kazne i možda provesti nekoliko dana u zatvoru, ukoliko se usvoji inicijativa Milorada Dodika, predsjednika Vlade Republike Srpske, za zabranu nošenja burke. Dodik smatra da su ove žene prijetnja sigurnosti jer se ne zna ko se nalazi ispod crne odjeće koja prekriva sve dijelove ženskog tijela. Njegova inicijativa došla je samo nekoliko dana nakon što je u srbijanskom parlamentu usvojena deklaracija osude zločina u Srebrenici i nekoliko mjeseci prije opštih izbora u BiH. Za usvajanje ovakvog zakona na državnom nivou potrebni su mu glasovi SDA i SBiH što bi za njih bilo političko samoubistvo i čega je Dodik jako dobro svjestan pa je očita namjera inicijative bila da se baci prašina u oči i sakriju stvarni problemi, smatraju naši sagovornici, čelnici opozicionih politički partija u RS-u.
- To je jeftin trik da se iznerviraju Bošnjaci – smatra Dragan Čavić, predsjednik Demokratske partije, i dodaje da bi to značilo gušenje identiteta na prostoru gdje se decenijama dešavaju konflikti upravo zbog identiteta.
Hranjenje mržnjom
Čavić objašnjava da su slobode u ovoj zemlji zagarantovane jedinstvenim ustavom u kome konstitutivnost nose tri naroda. Dodik sada zloupotrebljava stanje svijesti i strah od Islama nakon 11. septembra, smatra Čavić i naziva ovaj potez čistim politikantstvom.
- Ustav garantuje slobodu izražavanja religije i bilo bi sada recimo suludo da neko traži zabranu nošenja brada sveštenicima – kaže Čavić i dodaje da se radi o skretanju pažnje sa ekonomskih problema, sumnjivog trošenja javnih sredstava i deficita: Ovdje je mjerilo kvaliteta političara postala količina mržnje koju prema njemu ima drugi narod. To se jasno vidi kod Dodika i Harisa Silajdžića. Što jednog više mrzi Sarajevo a drugog Banja Luka to su u svojim sredinama popularniji.
Jasno je da je Dodik i za ovu predizbornu kampanju odabrao isprobanu priču o nacionalnoj ugroženosti prije nego suočavanje sa svakodnevnim problemima svih Bosanaca i Hercegovaca. Samo u posljednjih nekoliko sedmica iz njegovog kabineta su stigle inicijative da se deklaracijom osudi genocid nad Jermenima, snažno je podržao ako ne i pokrenuo obilježavanje pogibije vojnika JNA u bivšoj sarajevskoj ulici Dobrovoljačka a sada predlaže da se toj ulici vrati staro ime umjesto današnjeg - Hamdije Kreševljakovića. Tu je i nekoliko inicijativa o obilježavanju i izgradnji spomenika poginulim vojnicima na Brčkanskoj malti u Tuzli. Dodik je inače poznat po sličnim inicijativama ali nikada ranije ih nije predlagao toliko puno i u tako kratkom periodu, niti su dobijale manje prostora u medijima i javnom mijenju nego što je to sada.
Predizborne sabotaže i terorizam
Zdravko Krsmanović, predsjednik Socijalističke partije, uopšte ne želi razgovarati o ovoj temi. Kaže da pred izbore ne želi pričati ni o čemu drugom osim o ekonomskom oporavku BiH.
- Ovo je ključna godina. BiH je u ruševinama, prijeti nam sindrom Grčke, nemamo bezvizni režim. Rasprava o burkama je zadnja stvar koja nam sada treba. Ljudi su gladni, vraćaju kredite, nemaju marku da dadnu djetetu – kaže Krsmanović i naziva ovaj Dodikov potez “katastrofalno smiješnim”, i dodaje da ga ne bi podržao.
Budući potezi Dodika, kako se izbori budu bližili, bit će daleko od smiješnih, smatra Krsmanović. Prema njegovim riječima sadašnji premijer RS-a će ići u radikalizaciju koliko god bude morao da bi osigurao novu pobjedu, što će generalno biti trend u cijeloj državi pred izbore.
- Očekujem nerede na fudbalskim utakmicama, ponavljanje Širokog Brijega, sabotaže, likvidacije pa čak i terorističke napade... Možemo očekivati kiparizaciju BiH do oktobra da bi Dodik obezbijedio 51 posto – tvrdi Krsmanović.
Ovakve Dodikove poteze Mladen Ivanić, predsjednik Partije demokratskog progresa, smatra beznadežnim. Kaže da njegova partije nema stav o ovom pitanju niti su o tome ikada raspravljali.
- Ovdje nema praktično ničega. Tu priču treba promijeniti u priču o ekonomiji i od toga Dodik bježi. SNSD nema pojma šta radi i zato možemo očekivati sve više ovakvih poteza do izbora – kaže Čavić.
(zurnal.info)
Hranitelji iz Doboj Istoka i Gradačca prvi su tužili Centar za socijalni rad zbog neisplaćenih naknada. Dobili su proces i povratili novac ali je u svim ostalim slučajevima došlo do zastare
Hraniteljske porodice u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku praktično rade “nacrno” i to pod pokroviteljstvom države. Svaka od ovih porodica koja na smještaj prima jedno ili više djece, sklapanjem ugovora sa centrom za socijalni rad potpisuje dokument kojim se verifikuje skoro pa radni odnos, ali to ne podrazumijeva da će zauzvrat dobiti sve beneficije koje nosi i radni odnos. Ova upozorenja za Žurnal iznosi Ferid Maleškić, predsjednik Udruženja hranitelja u BiH iz općine Doboj Istok. On istovremeno upozorava da se hraniteljstvo u BiH suočava sa ogromnim problemima, a jedan od najvećih su neadekvatne naknade koje se izdvajaju za ovu populaciju. Iako zakon jasno propisuje da se hraniteljskim porodicama svakog mjeseca na području ovog kantona isplaćuju mjesečne naknade za smještaj djeteta u hraniteljsku porodicu, tokom 2003, 2004 i 2005. godine, tvrdi Maleškić, u periodu od avgusta do januara naredne godine naknade nisu isplaćene. Zbog toga su hranitelji iz Doboj Istoka i Gradačca tužili nadležni centar za socijalni rad:
- Bio je to prvi put da se neko na taj način suočio sa centrom za socijalni rad – prisjeća se Ferid Maleškić:
- Tada smo i naplatili taj novac, ali samo hranitelji s naše i gračaničke opštine. Svi drugi su novac izgubili jer je u međuvremenu došlo do zastare.
Ni marka od Opštine
Udruženje hranitelja u BiH jedina je nevladina organizacija koja nije dobila ni jednu marku iz budžeta Opštine Doboj Istok, iako je u programu Opštine jasno navedeno kako će, u skladu s nadležnostima, podsticati aktivnost Centra za socijalni rad i udruženja građana kojima je osnovni cilj socijalna zaštita i humanitarna djelatnost.
Ferid, koji je i sam hranitelj, prije nekoliko godina pokrenuo je inicijativu za istupanje iz krovnog udruženja hranitelja Tuzlanskog kantona Familija, smatravši kako svoj posao ne rade adekvatno:
- Imali smo udruženje hranitelja koje nije naše. Tražio sam spisak svih donacija koje su došle, a nakon toga je zatražena moja smjena. Nikad spisak nije izašao niti će izaći jer se zna koliko je novca pokradeno.
Od tada, kako kaže, sa šačicom entuzijasta, pokušava djeci bez roditeljskog staranja smještenoj u hraniteljskim porodicama na bilo koji način poboljšati kvalitet života. Prošle godine registrovali su Udruženje hranitelja u BiH. Uspjeli su osigurati besplatne frizerske i stomatološke usluge za djecu iz hraniteljskih porodica s područja Doboj Istoka:
- U ovom trenutku imamo pošiljku odjeće koju ne možemo podijeliti jer nam centar za socijalni rad ne da spiskove djece smještene u hraniteljsku porodicu, već hoće da oni dijele tu pomoć. E, pa neće, podijelit ćemo je mi, a ako preostane dat ćemo u Merhamet ili neko drugo dobrotvorno društvo, samo ne njima da oni dijele.
Direktorica Centra za socijalni rad Zefija Sinanović kaže kako potrebe za dostavljanjem spiskova jednostavno nema jer je opština u kojoj žive malena, svi se poznaju, i on (Maleškić, op. aut.) dobro zna koje su to hraniteljske porodice.
Vlast želi siromašne građane
Ferid je autor projekta Profesionalno hraniteljstvo u Bosni i Hercegovini, koji je ušao među 30 najboljih poslovnih projekata u takmičenju Business Start-Up Centre (BSC Zenica).
Hraniteljstvo ili porodični smještaj predstavlja jedan od vidova zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja, pored usvojenja, starateljstva i smještaja u ustanove za brigu o djeci. Hraniteljstvo je privremeni odnos a ne trajni, kao što je to usvojenje.
Hraniteljska porodica je porodica u koju je odlukom centra za socijalni rad zbrinuto dijete, a čine je hranitelj, i sve osobe koje žive sa hraniteljem u istom domaćinstvu. U Udruženju hranitelja imaju sasvim jasnu viziju kako bi se mogli riješiti svi problemi koji prate ovu populaciju u BiH.
S obzirom da se veliki broj djece bez roditeljskog staranja nalazi u domovima za nezbrinute, a trenutno se 99% djece bez roditeljskog staranja nalazi u srodničkim porodicama, njihov prijedlog je da država donese zakon po kojima bi hraniteljima bilo uplaćivano PIO i zdravstveno osiguranje, odnosno da se osnuju Servisi hraniteljstva koji bi pratili da li hranitelji poštuju odredbe potpisanog ugovora, odnosno da li država poštuje odredbe potpisanog ugovora.
U zapadnim državama praksa svojevrsnog zapošljavanja članova hraniteljskih porodica dovela je do smanjenja broja nezbrinute djece, a u Sloveniji, objašnjava Ferid, više nama domova za nezbrinutu djecu:
- Pokrećemo inicijativu da se sada zakonski riješi taj problem, ali dok je ova vlast tu neće to proći jer ova vlast neće uspješne i bogate građane, ona voli što siromašnije.
Djeci smještenoj u hraniteljskim porodicama preko ovog udruženja može se pomoći na različite načine:
- Odjećom koju su vaša djeca iznosala, hranom, donacijom, ili ako imate vikendicu u koju ih možete pozvati da borave... a nekad nam je dovoljna i lijepa riječ, neka pomogne kako ko može – kaže Ferid.
(zurnal.info)
Centrotrans-eurolines je saopćio da će od sutra nastaviti prijevoz na relacijama Vijećnica-Dobrinja i Vijećnica-Hrasnica i drugim linijama na kojima KJKP GRAS i dalje nastavlja nelegalan rad.
Iz Centrotrans-eurolinesa navode da su čekali da Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo u roku od 15 dana postupi po rješenju Federalnog ministarstva pravde od 26. aprila i da izvrši radnje naložene rješenjima Kantonalne inspekcije i Upravne inspekcije Federalnog ministarstva pravde i poništi svoja nezakonita rješenja izdata KJKP GRAS i zabrani ovom prijevozniku nelegalan rad.
"Međutim, Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo nije postupilo shodno spomenutim rješenjima Federalnog ministarstva pravde, Kantonalne i Upravne inspekcije, a KJKP GRAS je i dalje nastavio nelegalno održavanje sudskim presudama ukinutih autobuskih linija na području Kantona Sarajevo", stoji u saopćenju.
Centrotrans-eurolines podsjeća da je u očekivanju da se primijene spomenuta rješenja od 30. aprila petkom vršio besplatan prijevoz na relacijama Vijećnica - Dobrinja i Vijećnica-Hrasnica.
Cijena autobuske karte na tim relacijama je jedna KM.
(Fena)
Predsjednik Vlade RS-a i SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će iz procedure u Narodnoj skupštini RS-a biti povučen Prijedlog zakona o popisu stanovništva, ukoliko na nivou BiH bude usvojen zakon iz ove oblasti, koji podrazumijeva da je RS jedna statistička jedinica.
“RS je podržala predloženi zakon o popisu u BiH, usaglašen s Evropskom komisijom, koji predviđa elemente koje traži EUROSTAT, ali je odbijen od Bošnjaka koji žele da se popiše i dijaspora, što je protivno evropskim standardima”, rekao je Dodik i dodao da je stoga “taj zakon u ćorsokaku”.
“Imajući u vidu činjenicu da je potrebno da BiH ima integralan popis, u kojem će RS biti jedna statistička jedinica u tom procesu, sa svim podacima koji su nam potrebni, ne samo za nas već i evropske strukture u budućnosti za projekte, bili smo spremni da kažemo da ćemo osigurati još neko vrijeme da pokušamo doći do tog zakona na nivou BiH. Ukoliko do toga ne dođe, RS će usvojiti zakon do kraja ovog zasjedanja Narodne skupštine RS-a", rekao je Dodik.
On navodi da “treba da bude jasno” da, ako se usvoji zakon na nivou BiH, RS će povući svoj zakon iz parlamentarne procedure.
Dodik od popisa na nivou BiH očekuje da sve kategorije EUROSTATA imaju prioritet, ali i da postoje elementi vezano na nacionalno, vjersko i jezičko izjašnjavanje.
“Uz ova četiri elementa mi ćemo taj zakon prihvatiti, jer bi odražavao naš interes. Ukoliko ne bude donesen na nivou BiH, mi ćemo ga usvojiti u RS-u", precizirao je Dodik u izjavi novinarima u Banjoj Luci.
(Fena)
Ramiz Džaferović, bivši direktor Federalne porezne uprave, nije se danas u Kantonalnom sudu Sarajevo želio izjasniti o krivnji po optužnici koja ga tereti za zloupotrebu položaja ili ovlasti.
Na ročištu za izjašnjenje o krivnji Džaferović je izjavio da se ne može izjasniti, pa je sudija za prethodno saslušanje po službenoj dužnosti u spis unio da optuženi poriče krivnju.
Džaferović se tereti da je kao direktor Federalne porezne uprave omogućio protupravno stjecanje višemilionske imovinske koristi Zavodu za platni promet i za taj iznos oštetio kantonalne budžete.
Džaferović je u inkriminirano vrijeme bio i član Nadzornog odbora u Zavodu za platni promet.
Prema tužbenim navodima (tačka 2. optužnice), Džaferović je naložio preduzeću "Energoinvest-Energopetrol" da, umjesto na račun budžeta FBiH, određeni iznos novca uplati na račun budžeta Bosanskopodrinjskog kantona, čime su oštećeni federalni i budžeti kantona.
Optužnica protiv Džaferovića potvrđena je 13. aprila, a on je, u međuvremenu, podnio ostavku na poziciju direktora Razvojne banke FBiH.
(Fena)
Odbrana Ejupa Ganića, sva dokumentacija i argumentacija vezana za njegov slučaj je spremna i bit će predata 18. maja Sudu Velike Britanije, nadležnom za ovaj slučaj, potvrdio je savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića Damir Arnaut.
Na posljednjem ročištu, Sud je odbrani kao rok dao 18. maj, a Tužilaštvu Velike Britanije koje zastupa Srbiju 15. juni za dostavljanje svih materijala relevantnih za ovaj slučaj.
"To je standardna procedura i mi svakodnevno radimo na poboljšanju pripremljenog, odnosno, argumentacija koje uključuju i pisane izjave svjedoka te listu svjedoka", kazao je Feni Arnaut.
Ročište u slučaju Ejupa Ganića bit će održano između 5. i 9. jula.
(Fena)
Tužilaštvo BiH još nema informacija o tome kome će i kada biti izručen Veselin Vlahović Batko, potvrdio glasnogovornig Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Izručenje "monstruma s Grbavice" su od 2. marta, kada je uhapšen u Španiji, zatražile tri zemlje: BiH, Crna Gora i Srbija.
"Odluka o njegovom izručenju kao i vremenu kada će se to desiti je na španjolskim vlastima", kazao je Grubešić i dodao da nema ni naznaka kada bi se moglo odlučivati o slučaju Batko.
Vlahović je rođen u Crnoj Gori, a nadimak "monstrum s Grbavice" je dobio prema dijelu grada Sarajeva u kojem su počinjeni zločini za koje ga se tereti. Optužen je za ubistvo više od stotinu žena i djece, silovanja i mučenja tokom rata u BiH, a što je on načelno i priznao.
On je uhapšen u mjestu Altea u Španiji, a na osnovu međunarodne potjernice. Uhapšen je blizu kuće u kojoj je živio, a prilikom hapšenja je pružao otpor.
Tužilaštvo BiH ga sumnjiči za "54 krivičnopravne radnje" počinjene nad civilima Bošnjacima i Hrvatima u sarajevskom naselju Grbavica od 1992. do 1995., uključujući ubistva, mučenja, prisilne nestanke i silovanja.
Za Vlahovićem tragaju i pravosudni organi Crne Gore jer se u Višem sudu u Podgorici protiv njega vodi postupak zbog ratnog zločina protiv stanovništva koji je počinjen u BiH. Potjernica za Vlahovićem je raspisana i jer je 2001. pobjegao iz zatvora u Spužu, gdje je bio na odsluženju kazne zbog razbojništva i nasilničkog ponašanja.
(Fena)
Optuženik za ratne zločine Dragan Vasiljković, poznat i kao Kapetan Dragan, skrivao se u čamcu, piše u australski list The Australian, nedaleko od Yambe u sjevernom dijelu Novog Južnog Walesa, a pronađen je nakon četverodnevne tajne operacije nadzora Australske savezne policije.
Vasiljković je prebačen u zatvor u Novom Južnom Walesu, gdje bi trebao čekati izručenje Hrvatskoj, nakon što je proveo noć u pritvoru u Coffs Harbouru.
Četrdesetak policajaca bilo je uključeno u potragu za Vasiljkovićem. Tokom potrage policija je pretražila okolinu Coffs Harboura, pregledala je snimke nadzornih kamera i razgovarala je s članovima srpske zajednice, prenosi Hina.
Hrvatska je zahtjev za izručenjem Australiji uputila još 2006., a Vasiljković je optužen za ratne zločine nad zarobljenim hrvatskim vojnicima i policajcima u Kninu i Bruškoj u februaru 1993. te za ratni zločin protiv civila.
Dragan Vasiljković rođen je u Beogradu, a ima australsko i srpsko državljanstvo. U Australiji je koristio ime Daniel Snedden.
(Fena)
Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su juče, na širem području Banja Luke, tri osobe zbog sumnje da su počinile kazneno djelo organizirani kriminalitet, a u vezi s pranjem novca i poreznom utajom. Radi pronalaska dokaza koji mogu ukazivati na počinjenje navedenog kaznenog djela, do sada je pretreseno 25 objekata i vozila.
Sva eventualno pronađena dokumentacija bit će, uz izvještaj o počinjenom kaznenom djelu, predata Tužiteljstvu BiH po čijem nalogu se akcija i izvodi, saopćeno je iz SIPA-e.
(Fena)
Osumnjičenik za ratne zločine Dragan Vasiljković uhićen je u danas nakon 43 dana bijega, objavili su australski mediji. Australska savezna policija uhitila je Vasiljkovića u 5 ujutro po lokalnome vremenu na nepoznatoj lokaciji.
Policija je veliki dio svoje potrage usredotočila na područje Coffs Harboura, na njegovoj posljednjoj poznatoj adresi.
Vasiljković, poznat i kao kapetan Dragan ili Daniel Snedden, bio je u bijegu od 30. ožujka kada je Visoki sud donio odluku da se može izručiti Hrvatskoj gdje je pokrenuta istraga o njegovoj povezanosti s ratnim zločinima.
Hrvatske vlasti sumnjiče Vasiljkovića, koji ima australsko i srpsko državljanstvo, da je zapovjedio zlostavljanje hrvatskih zatvorenika tijekom Domovinskog rata.
Prema pisanju australskog lista The Australian savezna policija surađivala je s nizozemskom policijom od kojih je dobila podatke koji su doveli do Vasiljkovićeva uhićenja.
(Fena)
Početak pretresa u predmetu Mladen Ivanić pred Apelacionim vijećem Odjela II za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Suda Bosne i Hercegovine bit će održan sutra.
Vijeće apelacionog odjeljenja potvrdilo je prvostepenu presudu u dijelu u kojem se u odnosu na optuženog Mladena Ivanića odbija optužba za krivično djelo davanje dara i drugih oblika koristi. Prvostepena presuda potvrđena je i u dijelu u kojem se optuženi Mladen Ivanić oslobađa od optužbe za krivično djelo zločinačko udruženje i krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja u podstrekavanju.
U vezi s osuđujućim dijelom prvostepene presude koji se odnosi na optuženog Mladena Ivanića za krivično djelo nesavjestan rad u službi, žalba tužilaštva je odbijena kao neosnovana, dok je žalba Ivanićevog branioca uvažena i presuda Suda BiH od 24. juna 2008. u tom dijelu ukinuta te je određeno održavanje pretresa pred vijećem Apelacionog odjeljenja, saopćeno je iz Suda BiH.
(Fena)
U osnovnom Sudu u Trebinju dans je fizički napadnut Duško Mirković, advokat i poverenik SDP-a. U razgovoru sa Mirkovićem, saznali smo da se napad desio u dva navrata u jako kratkom vremenskom roku i to baš u trenutku kada su prostorije bile bez obezbeđenja.
Da nesreća bude još veća, Mirković je bio sa klijenticom koja je u toku fizičkog obračuna dobila udarac.
U kratkom intervjuu sa Duškom Mirkovićem, saznali smo sledeće:
-Suđenje je bilo zakazano za 11 sati, a onda se u jednom momentu pojavilo nepoznato lice u trenutku kada je jedan policajac bio vani, a drugi sedeo u kabini. Prvo smo bili verbalno napadnuti, a onda je isto lice ošamarilo moju klijenticu. Ja sam zatim pozvao portira i onda su ga odmah odstarnilli. Međutim to lice se ponovo kasnije pojavilo u Sudu i nastavilo sa verbalnim vređanjem. Inače, ova osaba je već osuđivana za razna krivična djela, kazao je Mirković.
Mirković je nakon toga pokušao da potraži zaštitu od sudije koji je predsedavao procesom. S obzirom da nije dobio konkretan odgvor, zaštitu je potražio od Predsednika Suda. Kada je hteo da dođe do kancelarije Predsednika, Mirković ponovo biva fizički maltretiran, ali ovog puta od policajca.
-Kada sam hteo da dođem do kancelarije Predsenika Suda, bio sam prvo legitimisan, a zatim fizički odgurnut sa stepeništa od strane policajca koji je tu radio, bez obzira što ovde radim više od dvadeset godina i što me isti policajac poznaje. Jedino što sam u ovom trenutku mogao da uradim je da odgodim suđenje i tražim izuzeće sudije koji je predsedavao procesom.
Na naše pitanje da li zna o kom se licu radi, Mirković nam je kazao da zna i tvrdi da postoji veza između ovog lica i policije, jer je tačno znao dan kada će se pojaviti na suđenju sa klijenticom i to baš u trenutku kada nema policije u hodniku Suda.
(Žurnal)
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i njegov šef Vahid Hećo krenuli su u novi krug ili pokušaj izgradnje elektrana u Bosni i Hercegovini nakon što je i sud dokazao da su htjeli ali nisu uspjeli nanijeti štetu ovoj državi. Uz pomoć do sada javnosti nedostupnih dokumenata rekonstruisali smo petogodišnje pokušaje da se posao dodijeli unaprijed poznatim partnerima, te da li je novi Hećin pokušaj napokon ispravan i legalan ili samo bolje osmišljena prevara
Pet godina su Vahid Hećo, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, zajedno sa svojim stranačko-profiterskim nalogodavcima varali državu. Novom strategijom izgradnje elektrana u Bosni i Hercegovini on indirektno i priznaje svoje grijehe. Na koncu, to je dokazano i na sudu a sada to svojim postupcima priznaje i sam Hećo.
Nova strategija se značajno razlikuje od prošle koja je od početka bila osuđena na propast. Ovog puta mogli bismo dobiti kvalitetne i pouzdane partnere za izgradnju elektrana širom BiH vrijednih više od sedam milijardi maraka. Ili samo bolje smišljenju prevaru?
No, vratimo se pet godina unazad kako bismo analizirali sve, kako publikovane, tako i javnosti do sada nedostupne dokumente. Pokušat ćemo pojednostavljeno objasniti kako je planirana pljačka najvrijednih državnih prirodnih resursa i šta je to novo u ovoj posljednjoj strategiji.
Ako je suditi prema kriterijima nove strategije, Hećo je iz igre izbacio svoje bliske partnere Safeta Oručevića i Nihada Spahalića te Branka Montenegra i njegov famozni KazTransGas iz Švicarske. Njihove kompanije nemaju ni približan profit niti reference koje se sada traže. Nisu trebale imati šansi uz nekoliko velikih kompanija koje su još prije četiri godine željele graditi elektrane u BiH ali su namještenim procesom izbačene iz igre, što je na kraju dokazano i na sudu.
STRATEGIJA IZ MALOG MOZGA
Kada je krajem 2005. godine naslijedio bivšeg ministra Izeta Žigića, Hećo je u vodu bacio sve dotadašnje planove i uopšte sve što je urađeno na razvoju takozvanog elektroenergetskog sektora. Raniji zaključci Vlade i Plan izgradnje novih elektroenergetskih kapaciteta, što je bila zamjena za nepostojeću državnu strategiju, Hećo je zamijenio vlastitom strategijom poznatom samo njemu. Teško je zaboraviti njegov odgovor novinarima o novoj strategiji za ulaganja od sedam milijardi maraka: ja to imam u glavi, samo je trebam baciti na papir!?
Još jedna od stvari koje je Hećo radio svojevoljno jeste izmjena naigled nebitne rečenice u javnom pozivu pa je umjesto poziva za pripremu za izgradnju, jer se Heći očito žurilo, napisano - poziv za izgradnju.
Tadašnji federalni premijer Ahmet Hadžipašić dopisom iz augusta 2006. godine ali i Ured za zakonodavstvo federalne vlade upozoravali su Heću da ne poštuje zvanične odluke i radi na svoju ruku. Ne samo da ih nije poslušao, Hećo je uskoro objavio javni poziv za ulaganje i tada prvi put predstavio jedinstveni i teško ponovljivi model strateškog partnerstva. Svjesno je izbjegao poštovati ranije odluke svog ministarstva da se ulaganja u elektrane riješe koncesijama. Objašnjenje je bilo da on želi sačuvati buduće elektrane u vlasništvu BiH odnosno entiteta te da je ovaj model bolji od koncesionog. U suštini se radilo o tome da koncesija znači transparentnost i poštovanje Zakona o koncesijama dok model strateškog partnerstva ostavlja mogućnost za udobne ugovore sa nejasnim obavezama ulagača.
PRINCIP DEBELE KOVERTE
Uglavnom, na javni poziv se prijavilo 37 kompanija. Neke od njih poslale su prijedloge za milionska ulaganja na po svega dvije stranice dok je nekoliko velikih svjetskih kompanija prijedloge slalo u velikim kutijama. Radilo se o stotinama stranica materijala na engleskom jeziku. Prema riječima izvora Žurnala, koji nije želio da mu navodimo ime, u to vrijeme samo je dvoje ljudi u ministarstvu govorilo engleski! Sve i da svi engleski govore kao maternji trebalo bi im nekoliko sedmica da samo iščitaju sve materijale. Međutim, Hećo tada naređuje Komisiji za obradu aplikacija da za svega sedam dana dostave izvještaj pristiglih ponuda. Za toliko vremena uspio se napraviti tek takav izvještaj, u kojem je svaka od kompanija dobila po pola stranice formata A4, da bi bio sraman za javni poziv za popravak sporedne ulice a ne za interes prema najvrijednijim državnim resursima.
Uz svu farsu, na poziv se prijavilo nekoliko ozbiljnih i velikih kompanija sa prometom i dobiti mjerljivom u milijardama dolara i sa desetine izgrađenih elektrana. Italijanski ENEL tada je imao prihod od oko 34 milijarde eura i proizvodni kapacitet od 45 GW. Britanski AES 2005. godine prijavio je preko 11 milijardi dolara prihoda u 26 zemalja od preko stotinu miliona potrošača širom svijeta. Norveški Statkraft, jedan od vodećih proizvođača obnovljive energije u Evropi, u trenutku prijave na poziv upravljao je sa 154 hidroelektrane i dvije vjetroelektrane. Austrijski Verbund zapošljava preko 2.500 ljudi i proizvede polovinu električne energije u ovoj zemlji... nijedna od ovih kompanija nije izabrana! Teško da su njihove ponude ozbiljno i razmatrane jer je cijeli proces od završetka javnog poziva do izbora četiri strateška partnera trajao mjesec dana!
Ostali su odbijeni jer, navodno, nisu prihvatali Hećine uslove da Federacija ostaje vlasnikom izgrađenih elektrana. Ovo je ključni kriterij kojim se služi ministar Stranke za BiH. Njegov metod je očito bio komplikovanje cijele priče. Zato u pozivu nigdje nije bilo navedeno pitanje o vlasništvu. Evo pitanja koje jeste bilo: Da li preferirate operativnu kontrolu kod relevantnih procesa?
Koliko god besmisleno i glupo zvučalo ovo pitanje prihvatit ćemo za sada Hećinu igru i shvatiti ovo pitanje kao pitanje o vlasničkim odnosima. Izabrane kompanije, APET grupa, tadašnji BMG/KazTransGas i ENBW nisu bezuslovno pristale na ovaj diskvalifikacioni kriterij. Njihovi su odgovori bili nejasni, kao uostalom i kod većine drugih kompanija. Tek su švicarski ATEL i britanski AES pristali da BiH ostane vlasnik a oni samo preuzimaju struju. U igri je jedno vrijeme bio i CEZ ali je i on na kraju izbačen uz nevješto pripremljene argumente. Odbijanje ovih giganata samo je dokazalo da su se rezultati izbora famoznih strateški partnera znali i prije objavljivanja javnog poziva. ENBW je jedina ispunjavala prave kriterije.
Bez odobrenja Vlade i Parlamenta Hećo potpisuje protokol sa tri izabrane kompanije gdje je strateško partnerstvo postalo klasičan joint venture, odnosno zajednička kompanija i naravno zajedničko vlasništvo.
SVE ISPOČETKA
Hećine navode demantirao je i njegov strateški partner KazTransGas kada je na svojoj zvaničnoj internet stranici objavio kako je ova firma izabrana za strateškog partnera gradnje novih blokova u Kaknju i Tuzlu.
Učešćem u privazizaciji elektrana Tuzla i Kakanj omogućit će KTG ne samo poslovanje na međunarodnom tržištu, već i dodatne prihode, postavljanje efektivnog sistema podrške neresursnom privređivanju i izvozu, te konačno, omogućiti osnovu za integraciju Kazahstana u elektroenergetsko tržište Istočne Evrope, piše na stranici KTG-a.
Žestoka borba ovog ministra i njegove stranke da se ovi planovi i zvanično potvrde nisu uspjeli pa cijeli posao sada kreće sa nule. Tačnije, tamo gdje je stao 2005. godine kada je Hećo postao ministar. U novom pozivu vraćena je rečenica: poziv za pripremu izgradnje. Međutim, u novom pozivu za blok sedam elektrane u Tuzli ponovo se vidi Hećin model bez zajedničkog preduzeća i vlasništva. Istina, kriteriji su ovaj put uveliko povećani: pet godina bavljenja elektroenergetskim projektima, godišnji promet od pet milijardi eura te prihod od minimalno 400 miliona eura... Šta je sada smislio ministar Hećo i da li se radi o samo bolje osmišljenoj prevari znat ćemo već sa suženom listom kandidata za strateškog partnera. Ako se na njemu nađu iste kompanije kao i prošli put bit će jasno da Hećo samo nastavlja tamo gdje ga je zaustavio sud kada je rekao da je planirao ali nije uspio napraviti štetu po državu.
(zurnal.info)
Visoki predstavnik u BiH Velentin Inzko potvrdio je da nema dodatnih uvjeta za ulazak BiH u Evropsku uniju.
On je u intervjuu za Radio RS-a izrazio nadu da će BiH kao jedinstvena država s entitetskom strukturom postati punopravna članica EU za pet do šest godina.
“BiH je morala ispuniti 174 uvjeta za viznu liberalizaciju”, podsjetio je Inzko ističući da je u toku “inspekcija” urađenog, a ako sve bude u redu, nada se da će u Sarajevu, 2.juna, doći do objave kada će zemlja dobiti viznu liberalizaciju.
BiH treba “dobra ekipa” koja će raditi na svim postavljenim uvjetima za evropske integracije.
Visoki predstavnik u BiH danas boravi u Banjoj Luci.
U krugu preduzeća nalazi se veći broj pripadnika SIPA-e i, kako se saznaje, prisutni su i predstavnici Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
“Kekerović kompani” je ranije spominjana zbog neplaćanja poreza i drugih obaveza u milionskom iznosu za koje je oštećen budžet.
(Fena)
Projektom je nabavljena studijska oprema, među kojom je i sedam kompleta TV kamera.Ceremoniji će prisustvovati vršilac dužnosti generalnog direktora BHRT-a Nermin Durmo, direktor Korporacije u osnivanju Drago Marić, generalni direktor BHT1 Vladimir Bilić, novi generalni direktor "Mitsubishi Corporation Belgrade Liaison Office" Toshiki Sugino te ambasador Japana u BiH Futao Motai koji će predati opremu.
Ovom donacijom, BHRT će se uskladiti sa standardima javnih emitera Evropske unije, a što će rezultirati poboljšanjem kvaliteta programa BHRT.
(Fena)
