Španski sudija Ismael Moreno izdao je međunarodne naloge za hapšenje Johana Lepriča, Antona Titjunga i Josiasa Kumpfa. Prema optužnici na 18 strana Kumpf sada živi u Austriji a druga dvojica se još uvijek nalaze u SAD-u.

Moreno je naveo da su trojica osumnjičenih bili članovi nacističke SS garde Totenkopf i da su služili u logorima ili u Mauthauzenu u Austriji pod nacističkom okupacijom ili u Zahzenhauzenu u Njemačkoj, prenosi u petak Beta.

Titjung (85) je rođen na teritoriji današnje Hrvatske, sada živi u američkoj državi Wisconsin. Leprič (85), koji je rođen u Rumuniji živi u Ditrojtu u državi Michigen.

Kumpf (84) je rođen na teritoriji današnje Srbije, i živio je u Rasinu, u državi Wisconsin, prije nego što je deportovan u Austriju.

Sva trojica su se naselila u SAD poslije Drugog svjetskog rata i stekla američko državljanstvom ali im je ono oduzeto posljednjih godina kada su američke vlasti zaključile da su prikrili svoju nacističku prošlost, prenosi agencija AP.

Moreno je izdao optužnicu u skladu s španskim poštovanjem principa univerzalne nadležnosti koja dozvoljava da se posebno teški zločini kao što je genocid, tortura ili terorizam, procesuiraju u Španiji iako su počinjeni na drugoj teritoriji.

Moreno istražuje ovaj slučaj od jula prošle godine na zahtjev porodica Španaca koji su deportovani u nacističke logore.

Četvrti osumnjičeni koji je naveden u prvobitnoj istrazi John Demjanjuk deportovan je iz SAD u Njemačku u maju da mu se tamo sudi i nije naveden o ovoj optužnici.

Portparol austrijskog minstarstva vanjskih poslova Katarina Svoboda rekla je da Austrija još nije zvanično obavještena o ovoj optužnici.

(FENA)

- Mislim da je moguće da se NATO i Rusija odluče na novi početak, kazao je Rasmussen u svom govoru u Bruxellesu, javio je AFP.

On je dao tri konkretna prijedloga da se to postigne. Prvi se sastoji u " hitnom razmatranju jačanja saradnje NATO-Rusija u svim domenima", od zajedničkog interesa.

Rasmussen je naveo borbu protiv terorizma, širenje oružja za masovno uništenje i stabilizacija Afganistana.

Da bi se uspostavilo povjerenje, Rasmussen želi "ponovno uspostavljanje uspješne saradnje Vijeće NATO-Rusija, konsultativni organ između Atlantskog saveza i Moskve", kako bi se "bez predrasuda" pokrenula sva pitanja.

On je također predložio u petak Rusiji da ponovo zajednički razmotre "nove izazove sigurnosti 21. stoljeća".

(FENA)

Kako je izjavio direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje HBŽ-a Ivan Krstanović, realno naplativa dugovanja iznose oko 10 milijuna maraka, dok se realno nenaplativi dio potraživanja po osnovu neuplaćenog doprinosa za zdravstveno osiguranje radnika, odnosi na poduzeća i tvrtke koji više ne postoje ili su prestale s radom, a nikada nisu izmirili obaveze prema Zavodu.

Kada je riječ o primjeni nove zakonske regulative u FBiH, Krstanović naglašava da obveznici uplate doprinosa od početka ove godine ne mogu isplatiti plaće radnika ako na njih nisu uplatili doprinose za zdravstveno i mirovinsko-invalidsko osiguranje.

Krstanović naglašava da porast prihoda po osnovu uplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje u HBŽ-u u razdoblju siječanj-lipanj iznosi oko pet posto, ali da je ta ustanova u istom razdoblju po ovom osnovu, izgubila prihod između 800.000 i 900.000 maraka jer privatni sektor doprinose plaća na minimalnu osnovicu plaća, a javni, odnosno državni, na stvarnu osnovicu.

(FENA)

On smatra da je situacija u BiH dobra, te da nije onakva kakvom se prikazuje. Priča se o raspadu BiH, istakao je Silajdžić, jer to odgovara onima koji žele stvoriti atmosferu, kako bismo mi prihvatili bilo šta. Oni koji su pokušali oružjem nisu uspjeli, a neće uspjeti ni mikrofonima, dodao je naglasivši da nekom odgovara da stvara takvu atmosferu.

Imamo političkih problema, ali to nije tako, bio je izričit Silajdžić. Složio se da u posljednje vrijeme ima alarmantnih izjava, koje su kako je kazao rezultat toga da ljudi žele da budu u medijima, da se čuju, a najlakše je ako je sve crno, žuto, alarmantno, kataklizmično, onda to se i prenosi.

Pojasnio je to primjerom da ako kaže nešto dobro, poput da su u zadnjih šest mjeseci naše firme u Libiji potpisale 500 miliona dolara poslova, onda se to i ne čuje, ali da ako kaže nešto crno, što ne valja, onda će svi prenijeti.

U nastvaku je dodao da bi za sve nas bilo dobro da se posvetimo privredi. Izrazio je žaljenje što BiH nije iskoristila priliku s planiranim energetskim projektom, dodajući da treba raditi na projektima i investicijama, ukoliko se želi da mladi ostaju u zemlji i da rade, te da se privuku u BiH i oni koji su već otišli.

Kako je kazao, pozvao je i sanske privrednike da pripremaju projekte, jer će biti nekih konferencija u ovoj i narednoj godini, gdje potencijalni ulagači dolaze, ali nema projekata. Znam da to košta i da treba puno znanja, ali to moramo raditi ako želimo investicije i razvoj bh. privrede, istakao je Silajdžić.

Prema njegovim riječima, danas se u svijetu investira u poljoprivredu i energetiku, a BiH ima i jedno i drugo, stoga se postavlja pitanje samo kako ćemo se organizirati i koliko ćemo ozbiljno misliti.

(FENA)

Treba vam kredit? Nekoliko miliona maraka, bez kamata, sa rokom otplate od devet godina, pri čemu sa vraćanjem kredita počinjete tek nakon četiri godine? Dobiti ovakav kredit u bilo kojoj banci je čista naučna fantastika, ali snovi postaju stvarnost ako se obratite Vladi Republike Srpske.

Nakon što je Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu prodata ruskom strateškom partneru, među dugovima koje je novi vlasnik trebao izmiriti našlo se i 7,4 miliona maraka starih obaveza prema opštini Bosanski Brod.

Novi ruski vlasnici su izgleda jako emotivno vezani za vlastiti novac, pa im se nikako ne odvaja od njega. U pomoć je priskočila Vlada RS.

Umjesto Rafinerije, koja je već postala privatna kompanija sa kojom Vlada RS vlasnički nema više ništa, dug od 7,4 miliona maraka prošle godine je platila Vlada RS. Novac je uzet sa posebnog računa na kome se nalaze pare dobijene prodajom Telekoma Srpske i te iste Rafinerije.

Kako je utvrdila Glavna služba za reviziju javnog sektora RS u svom izvještaju za 2008. godinu, Vlada RS je nakon plaćanja obaveza rafinerije prema opštini Bosanski Brod, čitavu transkaciju kroz papire provela kao kredit rafineriji.

Možda ovo i ne bi bilo toliko sporno, da uslovi pod kojim je 7,4 miliona maraka pozajmljeno rafineriji u ruskom vlasništvu nisu jednostavno fantastični, naravno za Rafineriju i njene vlasnike.

Rok za vraćanje kredita je čitavih devet godina, pri čemu su prve četiri godine grace period, tj, rafinerija sa vraćenjem duga Vladi RS počinje tek od 1. jula 2011. godine, a i onda će dug vraćati u 60 mjesečnih rata.

Da sve bude zanimljivije, u situaciji kada poslovne banke u BiH svojim klijentim nemilice podižu kamate na kredite i na 10 posto gopdišnje, Vlada RS privatnoj kompaniji galantno pozajmljuje više od sedam miliona maraka – bez kamata.

O ovakvoj pozajmici bilo koja državna ili privatna firma u BiH može samo sanjati.

U čitavoj priči razloga za zadovoljstvo imaju samo novi vlasnici rafinerije nafte u Bosanskom Brodu jer su za sebe napravili odličan posao. Praktično su istim parama ispunili dvije obaveze, jer je Vlada RS dio novca dobijenog prodajom svog vlasničkog udjela u rafineriji, na ovaj način ponovo vratila kupcima koji su njime sa vrata sebi skinuli još jedan dug, koji su inače trebali platiti iz vlastitog džepa, svježim novcem.

Jedini koji su u ovoj neubičajenoj i nelogičnoj poslovnoj kombinaciji Vlade RS na gubitku su građani RS. U situaciji kada domaće kompanije otpuštaju radnike jer čak ni započete poslove ne mogu završiti zbog nedostatka povoljnih kredita, Vlada RS doslovno poklanja pare firmi, čiji se vlasnici, barem zvanično, kupaju u novcu.

Čak i da je taj novac ukožen u banku i oročen, što takođe nije najsretnije rješenje, porezni obveznici i budžet Republike Srpske prošli bi puno bolje. Uz šest posto godišnje kamate, koliko dobijau javna preduzeća iz FBiH koja svoje viškove novca drže oročene u poslovnim bankama, za devet godina na uloženih 7,4 miliona, na kamatama bi se zaradilo dva miliona maraka.

Ovako, budžet RS ostaje uskraćen za prihod od kamate, a nakon devet godina ako ovaj kredit i bude otplaćen, realno će ovih 7,4 miliona maraka vrijediti manje nego danas.

(zurnal.info)

Sat vremena kasnije policija je došla, zaustavila kola, a jedan je policajac otvorio prozor i pitao me:”Gdje je taj ker”.

Nakon što je naša sagovornica pokazala policajcu unesrećenog psa kako leži i cvili, sav rastrgan, zatvorio je prozor i produžio, bez riječi.

Kontaktirali smo i Džemala Arnauta, komandira policijske stanice Vogošća za izjavu i informacije šta je o ovm događaju zabilježeno u policijskom zapisniku.

Umjesto odgovora, na vrlo bahat i primitivan način komandir Arnaut odgovorio je da nam neće ništa reći ukoliko ne dođemo u policijsku stanicu Vogošća.

Kada smo ztažili da nas spoje sa glasnogovornikom odgovorio je:”Ili dođite u stanicu ili nema informacija, vi kako hoćete”.

Našu sagovornicu ne čudi ovakav način ophođenja, jer kako kaže oni se prema svakome tako ponašaju.

“Ja sam ponovo nazvala policijsku stanicu, i opet pitala da li su išta učinili, a njihov odgovor je bio: tuži jarane”, razočarano će Amra M.

(zurnal.info)

Vrhovni sud Srbije zabranio je Komitetu za ljudska prava (YUCOM) umnožavanje knjige “Slučaj službenika Aleksandra Tijanića”. Poslije tri i po godine od prvostepene presude Okružnog suda u Beogradu, Vrhovni sud Srbije je donio konačnu odluku da Aleksandar Tijanić, direktor Radio-televizije Srbije pobjeđuje, dok se YUCOMU-u onemogućava dalji rad. Presudom je YUCOM, pored zabrane knjige, obavezan da Tijaniću isplati 200.000 dinara sa kamatom zbog povrede njegovih moralnih prava i da je YUCOM obavezan ovu presudu objaviti u listu Politika o svom trošku.

Pošto je konstatovano da je YUCOM izdao publikaciju “Slučaj službenika Aleksandra Tijanića” koju uglavnom sačinjavaju citati iz orginalnih članaka i komentara Aleksandra Tijanića javno objavljenih u periodu od 1976. do 2004. godine i da su uz citate uvijek navedeni izvori odakle su preuzeti, da publikacija predstavlja kritiku Aleksandra Tijanića kao javne ličnosti i da su za kritiku korišteni njegovi citati, ali je također konstatovano da YUCOM nema ni dozvolu, ni autorski ugovor sa Tijanićem. Tako je Vrhovni sud zaključio da je YUCOM povrijedio moralna prava jer “autor ima isključivo pravo da objavi svoje autorsko djelo i da odredi način na koji će se djelo objaviti”, kao i da “autor ima ima isključivo pravo da štiti integritet svog djela, a naročito da se suprotstavlja javnom saopštavanju svog djela u izmjenjenoj ili nepotpunoj formi, vodeći računa o konkretnom tehničkom obliku saopštavanja djela i dobroj poslobnoj praksi”.

Naime, prethodno je Okružni sud u Beogradu utvrdio da je YUCOM u svom djelu koristio pravo citiranja u skladu sa zakonom, te da su citati tačno prenijeti. Ova presuda predstavlja presedan, budući da ukida pravo na kritiku i slobodu izražavanja, i na taj način javne ličnosti oslobađa od svake odgovornosti. Ukoliko se nastavi ovakva praksa, svaki citat iz medija i svaka izjava će morati da ima saglasnost autora da bi bila objavljena. Iz YUCOM-a je najavljeno da neće postupiti po nalogu Vrhovnog suda i da će mu zbog toga račun biti blokiran. Povinovanjem ovakoj odluci bi značilo plaćanje reketa Aleksandru Tijaniću, pod pokrovieljstvom najviše sudske instance u Srbiji.

Magazin Žurnal, alergičan na bilo koju vrstu cenzure, u narednom će periodu objavljivati dijelove ove zabranjene knjige.

{pdf=http://www.zurnal.info/home/images/pdf/tijanic.pdf|580|700}

Iz knjige Slučaj službenika Aleksandra Tijanića.

(zurnal.info)

Također na današnjoj sjednici Lijanović je informirao članove Predsjedništva stranke o aktivnostima vezanim za Zakon o zaštiti domaće proizvodnje, koje je on poduzeo u Zastupničkom domu PSBiH u prethodnom razdoblju, kazavši:

''Privremenom suspenzijom Zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar CEFTA-e, kažnjeni su svi domaći proizvođači, i ne samo oni. Kažnjeni su svi građani BiH. Dvije milijarde maraka koliko je Bosna i Hercegovina ove godine dala za uvoz hrane, mogle su se upotrijebiti za otvaranje novih radnih mjesta, za smanjenje rastuće nezaposlenosti. BiH mora zaštititi svoju proizvodnju, i stoga sam zahtijevao od Suda BIH da odbaci žalbu zastupnika Filipovića, jer je neutemeljena.''

Također, na sjednici se raspravljalo o aktualnom stanju u stranci, s osvrtom na ekonomsku i političku situaciju u zemlji.

(FENA)

Grupa od šestero marokanskih mladića i djevojaka bit će izvedena pred sud zbog „pokušaja javnog poticanja na prekid posta“ tokom ramazana, doznaje se od sigurnosnog izvora.
Odluka je donesena pošto su te osobe, među kojima i marokanski novinar, u nedjelju poslijepodne pokušale organizirati okupljanje u Muhamediji (80 km južno od Rabata) kako bi „javno prekinuli“ post u znak protesta protiv „zakona kojim se kažnjava neodržavanje ramazanskog posta u Maroku, dodao je isti izvor.
Službena marokanska novinska agencija MAP priopćila je u ponedjeljak navečer da su lokalne vlasti „uspjele u nedjelju spriječiti pokušaj okupljanja nakon kojega je bio predviđen javni prekid posta kako bi se postiglo poništenje članka kaznenog zakona“. Ovo je prvi put u Maroku da jedna grupa javno traži izuzeće od obaveze poštovanja ramazanskih propisa, ističu posmatrači.
Vijeće ulema (teologa) u Muhamediji osudilo je ovaj pokušaj nazvavši njegove organizatore „huškačima“. Riječ je o „gnusnom činu kojim se gazi Božji i Prorokov nauk, uz sve teške posljedice koje sa sobom nosi“, ističu teolozi u saopćenju, prenosi u utorak Hina.
Tokom ramazana, vjernici se trebaju uzdržavati od pića, jela, pušenja i spolnih odnosa od izlaska do zalaska sunca.