U Gradskoj galeriji Collegium artisticum u toku je prva samostalna izložba Mije Jeličić “Slike na svili“.

Izložba će biti otvorena do 10. maja.

Izložba je prodajnog karaktera, a svi ljudi dobre volje kupovinom nekog od radova (slike, majice, razglednice, kalendari, memo stickeri, cekeri) ili uplatom određenog iznosa na račun, direktno pomažu liječenje ove mlade umjetnice.

Ako se uplaćuje iz Bosne i Hercegovine u konvertibilnim markama: U korist: Jeličić Mia Čekaluša 51 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Broj transakcijskog računa kod UNICREDIT BANKE: 3 3 8 3 2 0 2 1 0 4 4 1 0 5 4 7 žiro ačun 4 0 2 1 2 8 1 4 0 0 2 A'Vista štedni račun 4 0 2 1 2 8 1 4 0 0 3 .

(Fena)

Ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić izjavio je da Srbija pokušava, u saradnji sa BiH, depolitizirati slučaj bivšeg člana ratnog predsjedništva BiH Ejupa Ganića i kako je ponudila da se ubrza ratifikacija bilateralnog sporazuma o suđenjima za ratne zločine kako bi on na optužbe odgovarao u Sarajevu, a ne u Beogradu.

"Pokušavamo da, zajedno sa Bosnom, depolitizirati ovaj slučaj ... Spremni smo da pozitivno odgovorimo na sva pitanja koja nam se s tim u vezi postave", izjavio je Jeremić za britanski Daily Telegraph od ponedjeljka.

Jeremić je naglasio da bi "Srbija bila veoma zabrinuta ako se Ganić ne bi našao pred sudom", kao i da srbijanska vlada ne može poništi odluku republičkog tužitelja za ratne zločine Vladimira Vukčevića koji je od Velike Britanije tražio Ganićevo izručenje.

Ministar vanjskih poslova Srbije istaknuo je zalaganje vlade u Beogradu u cilju izmirenja s BiH i drugim bivšim jugoslavenskim republikama, osobito s Hrvatskom.

"Iskreno vjerujem da su naši napori posvećeni potpunom izmirenju. Zalažemo se da uspostavimo individualnu odgovornost za zločine iz prošlosti, kako bi se odgovornima smatrali pojedinci, a ne narodi", rekao je Jeremić, ističući kako je neophodno da se svi ovi slučajevi sudski procesuiraju na propisan način.

Ganić je uhapšen 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow po potjernici Interpola Srbije, a deset dana kasnije pušten je iz ekstradicijskog pritvora uz jamčevinu od 300.000 eura i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o ekstradiciji.

Sud u Londonu odlučio je prošlog utorka da 5. jula u cjelini razmotri zahtjev za izručenje Ganića Srbiji.

(Fena)

Kanton Sarajevo i ove će godine dati više od milion maraka za razvoj vrhunskog sporta. Od tog miliona vrhunski sport bi trebali razviti upravo kadrovi stranaka koje dijele novac

Raspodjela budžeta za 2010. godinu ozbiljno je narušila ionako loše odnose između dvije vladajuće stranke na području Kantona Sarajevo - Stranke za BiH i Stranke demokratske akcije. Iako je bilo dosta nesporazuma oko podjele grantova javnim preduzećima, najviše svađe je izazvala raspodjela novca za vrhunski sport, odnosno klubove ispodprosječnih rezultata ali sa jakim stranačkim vodstvom. Izjave posvađanih strana otkrivaju da se ne radi o brizi za vrhunske rezultate nego o raspodjeli vrhunske količine novca klubovima kojima upravljaju članovi Stranke za BiH, SDA i SDP-a.

Sve je počelo kada je kantonalni premijer Besim Mehmedić samovoljno odlučio srezati dio budžeta za vrhunski sport sa prošlogodišnjih skoro dva miliona na “svega” 600.000 maraka. Predstavnici pet sarajevskih “vrhunskih” klubova FK Sarajevo i Željezničar, KK Bosna, ŽKK Željezničar, RK Bosna, te zaista vrhunskih klubova sjedeće odbojke Spid i Fantomi nazvali su to katastrofom, genocidom i ubijanjem klubova. Admir Bukva, direktor košarkaškog kluba Bosna otkrio je o čemu se zaista radi.

Ima tu sigurno i međustranačkih sukoba, koji će se prelomiti preko sportskih kolektiva i ljubitelja sporta u Sarajevu, izjavio je Bukva za portal sportsport.ba.

 

POSTOJI SAMO STRANAČKI KRITERIJ

Ovogodišnji kantonalni budžet je istina morao biti srezan zbog finansijske krize ali ovdje se očito nije štedilo nego samo drugačije raspoređivalo javno dobro, o čemu smo pisali u prvom dijelu teksta o budžetu za ovu godinu. Žestok obračun SDA i SBiH u izbornoj godini na kraju nije završio padom Vlade. Našao se kompromis a vrhunski sportisti nazad dobili obećanih jedan i po milion maraka za ovu godinu.

Zanimljivo je i da se taj novac dijeli klubovima bez ikakvih kriterija. Miralem Zubović, pomoćnik za sport, objašnjava da će fudbalski i košarkaški klubovi dobiti više novca od ostalih.
- Novac se daje klubovima koji imaju tradiciju, neću reći da sada postižu neke rezultate ali im u tome želimo pomoći – kaže Zubović i objašnjava da namjena novca nije precizno definisana ali da se uglavnom odnosi na putovanja i programske aktivnosti, šta god to značilo.

Federalni Ured za reviziju još je prije dvije godine skrenuo pažnju na netransparentno trošenje ovog novca.

Utvrdili smo da nisu postojali pisani kriteriji i jasno utvrđeni parametri na osnovu kojih je utvrđivana visina sredstava po projektima i sportskim organizacijama, odnosno na osnovu kojih je izvršeno doznačavanje sredstava u iznosu 1.435.238 KM za Vrhunski sport i Takmičarsko–razvojni sport.
Potrebno je da Ministarstvo kulture i sporta, utvrdi i razradi kriterije po kojima se, u skladu sa postojećim propisima iz oblasti sporta, raspodjeljuje i određuje visina sredstava sportskim organizacijama, po kandidovanim projektima, piše u izvještaju o radu Kantona Sarajevo za 2008. godinu.

Čelnici ovih klubova, jasno je iz njihovih izjava, još uvijek ne mogu prežaliti lažno obećanje da će godišnje dobijati četiri miliona maraka. U prethodne dvije godine dobijali su po dva odnosno 1,8 miliona maraka. Za ovogodišnju cifru od 1,5 miliona maraka izborili su se uz pomoć Emira Hadžihafizbegovića, ministra kulture i sporta.

 

STRANAČKI KADROVI

Zahvaljujemo se ministru kulture i sporta Kantona Sarajevo Emiru Hadžihafizbegoviću. Uvijek je imao sluha i odvajao je finansijska sredstva za vrhunski sport u glavnom gradu BiH. Nas ne zanima iz koje je on stranke, bitno je da svoj posao obavlja profesionalno i korektno. Ovo što radi premijer Mehmedić je genocid za sport, izjavio je Tarik Smajlović, generalni sekretar rukometnog kluba Bosna BH Gas za portal sarajevo-x, nakon jednog od sastanaka sa Hadžihafizbegovićem.

Bezrezervnu podršku većina predstavnika klubova ministru, osim po službenoj sportskoj vezi, daje i po istoj stranačkoj pripadnosti. Dva ključna čovjeka fudbalskog kluba Sarajevo Mensud Bašić i Hajrudin Šuman kadrovi su SDA. Šuman je nakon rata bio direktor PTT BiH dok je Bašić sadašnji direktor BH Pošte. To je postao nakon što je izgubio mjesto direktora Elektroprivrede BiH na koje ga je SDA željela postaviti prije tri godine. Uz Sabahudina Delalića, kapitena i direktora odbojkaškog kluba invalida Spid, člana SDA i poslanika u kantonalnoj skupštini, i Šuman je na prošlim opštim izborima u BiH bio na izbornoj listi SDA. Duboko u odbrani kluba koga vode Šuman i Bašić, tačnije na golu, je Muhamed Alaim, stranački kolega i vijećnik sarajevske opštine Centar. Stranačku bordo-zelenu idilu kvari sadašnji trener Sarajeva, sdpeovac Mirza Varešanović, također vijećnik u Centru. Bit će da je to tek eksces jer je Upravni odbor kluba jednoglasno naklonjen stranci SDA. Nedžad Ajnadžić, sadašnji direktor kantonalnog ZOI '84, kandidat SDA za nekoliko ministarskih pozicija navikao se na rad u raznim odborima. U GRAS-ovom Nadzornom odboru Ajnadžić, inače ratni general, bio je sve do nabavke autobusa iz Srbije. Tada je podnio ostavku, navodno zbog mišljenja da su autobusi loši. Dok je za politiku bio otvoreno vezan povjereno mu je mjesto potpredsjednika Kantonalnog odbora SDA te predsjedničko mjesto Odbora za odbrambenu i sigurnosnu politiku ove stranke kao i članstvo u Izvršnom odboru općinskog odbora SDA Centar.

U odboru Sarajeva je i član kantonalnog odbora SDA u sarajevskoj općini Stari Grad, Fahrudin Pilavdžić, direktor javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija. Tu je i SDA-ov udarnik Denis Zvizdić. Ovaj doktor arhitekture, već godinama na najvišim pozicijama u sarajevskom kantonu, trenutno je predsjedavajući kantonalne Skupštine. Još jedan u nizu SDA-ovaca u koševskom klubu je i Abid Jusić, ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša KS.

Da je politika kroz sport isplativa primijetio je i utemeljitelj Avaza i Saveza za bolju budućnosti, Fahrudin Radončić pa je prepisao oprobani recept ranije utemeljenih stranaka. “Njegov čovjek” u bordo timu je profesor DIF-a Munir Talović, član općinskog odbora SBB-a Centar. Talović je jedan od profesora kod kojih je Dino Konaković (gle čuda i on je bivši član UO Sarajeva!) svakodnevnim desetkama sve ispite položio za nekoliko dana.

U ljutom gradskom rivalu situacija je slična ali više stranački mješovita. Sabahudin Žujo, bivši je igrač i sadašnji predsjednik Željezničara te ujedno i simpatizer Stranke za BiH. Žujo se u politiku nikada nije miješao zvanično ali zato njegove kolege Dželaludin Muharemović i Bulend Bišćević jesu. Muharemović, direktor kluba, je član SDP-a u čije ime je i opštinski vijećnik u Novom Sarajevu. U istom vijeću je i Biščević, član SDA i sadašnji sportski direktor Želje.

Za političare očito ni košarka nije ništa manje zanimljiva. Dino Konaković postao je direktorom košarkaškog kluba Bosna kada je prestao sa aktivnim igranjem. Prije dvije godine je podnio ostavku na to mjesto ali je i dalje član upravnog odbora ovog kluba. Konaković je inače poznat po predizbornom sloganu da ima ključ, što nam je poručio sa plakata SDA na prošlim lokalnim izborima. Sve su prilike da je taj ključ negdje izgubio na dan izbora jer nije dobio mjesto načelnika Opštine Centar.

Zanimljivo je i to da je većina spomenutih sportista-političara bila u upravi raznih klubova. U suštini su se samo rotirali. Slično kao i novac za vrhunski sport.

(zurnal.info)

Izdavačka kuća "Buybook" organizirat će niz događaja u okviru programa 22. sajma knjiga i učila povodom dolaska u Sarajevo poznatog i kontroverznog pakistansko-britanskog književnika, reditelja, historičara i političkog analitičara Tariqa Alija, od 22. do 25. aprila.

On će tako u petak na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu održati predavanje o temi "Svjetska kriza: Sunovrat imperija", dok će isti dan u Bošnjačkom institutu biti predstavljeno njegovih pet knjiga objedinjenih pod nazivom "Islamski kvintet".

Tariq Ali je rođen u Lahoreu, u Pakistanu. Studirao je političke nauke, filozofiju i ekonomiju na Oksfordskom univerzitetu i za vrijeme studija istakao se kao oštar protivnik rata u Vijetnamu.

Urednik časopisa "New Left Review" Tariq Ali je jedan od najznačajnijih lijevo orijentiranih intelektualaca današnjice. Napisao je više knjiga o svjetskoj historiji i politici.

"Islamski kvintet" opisuje dugi susret islama i zapadnog kršćanstva. Ovaj niz historijskih romana nastoji prošlost sagledati očima modernog čovjeka i dati joj novu vrijednost, nagovještavajući da dominantna historija Evrope svakako učestvuje u zataškavanju istine o onima koji su "izgubili" kontinent.

To nije priča o muslimanskoj vojnoj i političkoj moći, već priča o svemu onome što je izgubljeno kada su se najveće svjetske religije i kulture okrenule jedna protiv druge.

(Fena)

Bivši predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) Španac Juan Antonio Samaranch umro je u srijedu u 89. godini u Barceloni, objavilo je nekoliko španskih medija.

O smrti Juana Antonija Samarancha, koji je ležao u bolnici Quiron u Barceloni, javio je radio Cadena Ser i katalonske novine El Periodico i La Vanguardia.

Nešto ranije klinika Quiron je saopćila da se Samaranch nalazi "u stanju nepovratnog šoka" i da je njegovo stanje "kritično", prenio je AFP.

Samaranch je rođen u imućnoj obitelji. Studirao je ekonomiju, a 1967. ga je Francisco Franco nominirao za španskog ministra sporta. Istovremeno je postao predsjednik španskog olimpijskog komiteta te član MOK-a.

Od 1974. do 1978. bio je potpredsjednik MOK-a, od 1980. do 2001. njegov predsjednik.

Naslijedio ga je Jacques Rogge.

(Fena)

Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda RS-a utvrdilo je danas da nije prihvatljiv zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi u RS-u.

Predsjednik Suda Mirko Zovko obrazložio je da u konkretnom predmetu nisu bile ispunjene procesne pretpostavke, odnosno da Klub Bošnjaka nije konkretizirao koja povreda vitalnog nacionalnog interesa postoji u osporenom zakonu.

Ustavni sud je ocijenio da Zakon o referendumu ni po svom sadržaju ne ugrožava vitalni interes konstitutivnih naroda.

Zovko je na pres-konferenciji pojasnio da je Klub Bošnjaka imao samo obrazloženje za podnošenje zahtjeva, ali ne i naznaku vitalnog interesa za koji smatra da je povrijeđen donošenjem Zakona o referendumu u RS-u.

Za Zovka je, kako je naveo, malo začuđujuće da je Klub Bošnjaka i ranijih, u nekoliko predmeta 2005. i 2006.godine, napravio isti propust.

I pored tog propusta, za koji Zovko kaže da je bio dovoljan da se odbije zahtjev bošnjačkog kluba, Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda RS-a je također ustanovilo da ne postoji povreda vitalnog interesa u Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi u RS-u.

„Referendum je u svim modernim zemljama najviši oblik demokratskog neposrednog izjašnjavanja građana i sam po sebi predstavlja jednu instituciju od velikog značaja koja ukazuje na demokratičnost određenih naroda i država“, ističe Zovko i naglašava da Klub Bošnjaka u svom zahtjevu ponavlja ono što je u amandmanskom postupku pokušao da se izglasa.

Tu se, kaže postavljaju hipotetička pitanja u „stilu šta bi bilo kad bi bilo“.

„Ustavni sud RS-a rješava predmet na relaciji donesenog zakona i Ustava, a nijednim dijelom Sud nije uočio da je ovaj zakon suprotan Ustavu RS-a, jer prema članu 77. referendum je i ranije egzistirao“, rekao je predsjednik Ustavnog suda RS-a.

Naime, ponavljajući amandmanske prijedloge Klub Bošnjaka htio je da se ograniče referendumska pitanja i daju određene zabrane o tome koja se mogu postaviti, a koja ne.

„Koja se pitanja mogu postaviti u jednoj državi ili entitetu, kao što je RS, to je nemoguće predvidjeti i to predstavlja hipotetičko pitanje“, iznio je stav Zovko i dodao da sudijama nije dovoljno da neko „iskaže strepnju šta bi mogao donijeti neki 'negativni' referendum, jer je Ustavnom sudu u nadležnosti da odluči da li je neki zakon protivustavan ili ne“, pojasnio je Zovko.

Napominje i da član 77. ograničava referendumska pitanja jer kaže da Narodna skupština RS-a iz svoje nadležnosti može raspisati referendumska pitanja te sve što bi bilo van njene nadležnosti ne bi imalo legitimitet.

Ocijenio je i da ovaj predmet ima „izuzetnu političku konataciju, jer neki tumače da, ako je referendum dozvoljen, odmah je dozvoljeno recimo i otcjepljenje“.

Međutim, pitanja suverenosti države, kaže Zovko, notirana su u Ustavu BiH.

Podsjećanja radi, Zakon o referendumu je 10. februara izglasala Narodna skupština RS-a na posebnoj sjednici, a Klub Bošnjaka je 12 dana poslije pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa na taj zakonski akt.

Nakon što Vijeće naroda RS-a nije prihvatilo amandmane tog kluba, a zatim nije bilo dogovora ni na Zajedničkoj komisiji Vijeća i Narodne skupštine RS-a, Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi u RS-u upućen je na konačno odlučivanje Ustavnom sudu RS-a.

Ključni amandmani predloženi od Kluba Bošnjaka odnosili su se na problematiku preciznog određivanja u Zakonu o referendumu i građanskim inicijativama tzv.zabranjenih pitanja za predlaganje na referendumu, a to su pitanja koja se odnose na suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH.

Amandmani su se odnosili i na organe koji treba da provode referendum, na zatjev da, uz Narodnu skupštinu, o zakonu i referendumskim pitanjima odlučuje i Vijeće naroda RS-a, te na zahtjev da i mjesna zajednica ima pravo odlučivanja putem referenduma o nekim svojim vitalnim pitanjima.

Srpski delegati Vijeća naroda RS-a ranije su odbaci sve amandmane bošnjačkog kluba uz tvrdnju da Zakon o referendumu ne ugrožava interese nijednog naroda i da je usvojen u skladu s Ustavom RS-a.

(Fena)

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bi na sjednici zakazanoj za sutra u Sarajevu trebalo da u drugom čitanju razmatra Prijedlog zakona o praznicima BiH čiji je predlagač poslanik Socijaldemokratske partije BiH u tom domu Denis Bećirović.

Predloženim zakonom predviđeno je da državni praznici BiH budu: Nova godina; 1. mart - Dan nezavisnosti BiH; 1. maj - Međunarodni praznik rada; 9. maj - Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope; 22. maj - Dan pristupanja BiH u članstvo Organizacije ujedinjenih naroda; 11. juli - Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i svih ratova; 27. juli - Dan ustanka protiv fašizma u BiH i 25. novembar - Dan državnosti BiH.

Na prijedlog ovog zakona uloženo je 65 amandmana, od čega je samo predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Milorad Živković predložio 50 amandmana.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma, koja je podržala predloženi zakon, prihvatila je samo jedan njegov amandman koji predviđa da državni praznik bude i “Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta”, koji se obilježava 27. januara.

Živković je predlagao da se obilježavaju i: „Svjetski dan prava potrošača“, „Svjetski dan knjiga i autorskih prava“, „Međunarodni dan porodica“, „Svjetski dan bez duhanskog dima“, „Svjetski dan za borbu protiv dezinfekcije i suše“, “Svjetski dan televizije“...

Amandmane je uložio i Klub poslanika SNSD-a kojima se predviđa izostavljanje iz zakona Dana nezavisnosti, Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i svih ratova i Dana državnosti BiH, uz obrazloženje da o ovim datumima ne postoji konsenzus svih naroda u BiH.

Jedan od predloženih amandmana predviđa da se u zakon uvrsti "Dan narcisa" koji bi se obilježavao 26. decembra, a u obrazloženju ovog prijedloga se navodi da "u duhu prepoznatljivog političkog djelovanja, 26. decembra u BiH bi se obilježavao dan političkih narcisa, osoba zaljubljenih u sebe i prilika za njihove obožavatelje da iskažu odanost njihovom liku i djelu".

Predlagač zakona Denis Bećirović je kazao Feni da prema Ustavu BiH, a posebno prema Ankesu II, BiH ima svoje državne praznike - državni praznici BiH su 1. mart - Dan nezavisnosti i 25. novembar - Dan državnosti BiH.

"Ovaj pokušaj poslanika SDP-a jeste da BiH dobije još neke državne praznike i evo ovaj zakon je prošao u drugo čitanje. Očigledno je da je bilo određenih amandmana koji nisu dobili podršku na Ustavnopravnoj komisiji“, kazao je Bećirović.

Dodao je da se, prije svega, radi o amandmanima predsjedavajućeg Predstavničkog doma Milorada Živkovića koji su odbijeni od Ustavnopravne komisije.

„Očigledno da u posljednje vrijeme Živković se ne ponaša baš ozbiljno u skladu s funkcijom koju trenutno obnaša. To pokazuju i amandmani, odnosno sadržina amandmana koje je uložio na ovaj prijedlog zakona", kazao je Bećirović.

Po njegovim riječima, ostalo je izjašnjavanje o predloženom zakonu u drugom čitanju na sjednici Predstavničkog doma.

„Ipak hoću da vjerujem da postoji šansa da se taj zakon usvoji u BiH tako da BiH dobije još neke državne praznike koji su pobrojani u ovom prijedlogu zakona", kazao je Bećirović.

S obzirom na to da je većina amandmana na predloženi zakon obnovljena, o njima bi se trebali izjasniti poslanici na sutrašnjoj sjednici Predstavničkog doma.

(Fena)

Sjednica Vijeća Ustavnog suda RS-a za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa na kojoj će razmatrati zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u vezi sa Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi bit će održana 20.aprila, u Banjoj Luci.

Zakon o referendumu je 10. februara izglasala Narodna skupština RS-a na posebnoj sjednici, a Klub Bošnjaka je 12 dana poslije pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa na taj zakonski akt.

Nakon što na Vijeću naroda RS-a nisu prihvaćeni amandmani tog kluba, a zatim nije bilo dogovora ni na Zajedničkoj komisiji Vijeća i Narodne skupštine RS-a, Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi u RS-u upućen je na konačno odlučivanje Ustavnom sudu RS-a.

Ključni amandmani predloženi od Kluba Bošnjaka odnosili su se na problematiku preciznog određivanja u Zakonu o referendumu i građanskim inicijativama tzv.zabranjenih pitanja za predlaganje na referendumu, a to su pitanja koja se odnose na suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH.

Amandmani su se odnosili i na organe koji treba da provode referendum, na zatjev da, uz Narodnu skupštinu, o zakonu i referendumskim pitanjima odlučuje i Vijeće naroda RS-a, te na zahtjev da i mjesna zajednica ima pravo odlučivanja putem referenduma o nekim svojim vitalnim pitanjima.

Srpski delegati Vijeća naroda RS-a ranije su odbaci sve amandmane bošnjačkog kluba uz tvrdnju da Zakon o referendumu ne ugrožava interese nijednog naroda i da je usvojen u skladu s Ustavom RS-a.

(Fena)

Zijat Mušić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, pripremio je izmjene zakona koji nalaže reviziju budžetskih davanja korisnicima boračko-invalidske zaštite, donesenog krajem prošle godine.

Rasprava o Mušićevim izmjenama planirana je za 28. april u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta.

Kad je zakon koji on želi mijenjati donesen, rečeno je da nalaže reviziju određene vojne i medicinske dokumentacije da bi se utvrdilo kome iz boračke populacije treba, a kome ne, nastaviti isplatu određenih mjesečnih naknada iz federalnog budžeta.

Pošto je rašireno mišljenje da treba utvrditi da li među korisnicima ima i onih koji su naknade stekli na osnovu diskutabilnih uvjerenja, Mušić, tvrdeći da postojeći zakon nema efikasne mehanizme za otkrivanje dezertera, predlaže da dokaz, i to neoborivi, za nečije učešće u odbrambenim jedinicama i pride za eventualno ranjavanje budu - uvjerenja o neisplaćenim vojničkim plaćama.

„Završetkom agresije, početkom 1996., sve jedinice u oružanim snagama su izrađivale precizne spiskove svojih pripadnika tokom cijelog rata na osnovu kojih su u ministarstvu odbrane izdavana uvjerenja o neisplaćenim vojničkim plaćama.

Svaki pripadnik oružanih snaga je potpisivao tačnost svojih podataka u navedenim uvjerenjima i smatram da je to najtačnija evidencija o pripadnosti i učešću u oružanim snagama.

Svi kasniji provedeni upravni postupci kojima je dokazivana pripadnost treba da budu predmet revizije.

Dostavljanje uvjerenja o neisplaćenim plaćama olakšat će revizorskim timovima cjelokupni rad a privremena obustava isplata bit će zasnovana na zakonito izdatim i od korisnika potpisanim uvjerenjima“, naveo je Mušić u svom prijedlogu.

Kako su budžetske uštede jedan od bitnih ciljeva zakona o reviziji, Mušić tvrdi da bi izmjenama koje on predlaže uštede bile trenutne i znatne.

(Fena)

Dodik je SNSD doveo u poziciju najjače stranke u BiH djelujući po principu «velikog stomaka», što će reći da je gutao sve one koji su htjeli biti progutani, pri tom se nimalo ne gadeći

Veljko Marić, dekan Medicinskog fakulteta u Foči, nedavno je postao član Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Ništa previše čudno, da se Marić u SNSD nije učlanio na sjednici Vlade RS, te da Dodik kupovinu novog igrača nije obznanio u Administrativnom centru, gdje ga je i «predstavio» svojim «vjernim navijačima». Nakon toga odmah su uslijedila i obećanja o novim investicijama, a Dodik je u stilu Florentina Pereza najavio tri miliona maraka za izgradnju studentskog doma u Foči. Koliko je Marić dobio ne zna se, ali je sigurno da će do daljnjeg ostati Dekan Medicinskog faklteta, a ponešto će se namaći i tokom izgradnje doma. Obznanjujući ovaj transfef u zgradi vlade, Dodik je pokazao da on već odavno živi u jednopartijskom sistemu, tačnije društvu jednog lica i dodatno potvrdio svoju tezu da je ogromna većina funkcionera u ovoj zemlji tek hodajuća vreća krompira, na kojoj je vidno istaknuta cijena. Marić je ovu jeftinu filozofiju lažnog vožda u potpunosti potvrdio oblačenjem dresa koji je obožavao «još od malih nogu».

VREĆE KROMPIRA

Nije Marić jedini vreća krompira, već ih je u ovom entitetu, nažalost, na desetine hiljada. Uostalom, Dodik je SNSD doveo u poziciju najjače stranke u BiH djelujući po principu «velikog stomaka», što će reći da je gutao sve one koji su htjeli biti progutani, pri tom se nimalo ne gadeći, niti gledajući da li dolaze iz SDS-a, PDP-a, SP-a, ili neke druge partije, organizacije, NVO.... Uostalom, u vrhu «partije» su negdašnji socijalisti Nebojša Radmanović i Igor Radojičić, svojevremeno visoki funkcioneri SP RS, koji su se zakleli Dodiku na vjernost prije cijele decenije, razvaljujući matičnu stranku na čijem je čelu bio Živko Radišić, nekadašnji član predsjedništva BiH. Rukovodstvu SNSD-a pripada i Nikola Špirić, politička prostitutka, koji je od šešeljevih, preko sds-ovih, pdp-ovih i ko zna sve još čijih postelja stigao u bordel lažnog vožda. Špirić je svoj prelazak u «partiju» naplatio suvim zlatom, kućama i stanovima u Beču i Banjaluci, te enormnom svotom novca, čiji je najveći dio zaradio radeći na nikom potrebnim i nikad realizovanim «ekonomskim projektima».

POLTRONSKI DVOJAC

U vrhu je bilo i SDS-ovaca, poput pokojnog predsjednika RS Milana Jelića. On je svojevremeno, davne 1998. godine, nakon što je Dodik postao premijer, u pratnji Uroša Gostića prispjeo na njegovo (tada) seosko imanjce sa torbom punom para. Pokojni je svoj nastup u SNSD-u debelo platio, ali ga je kasnije i naplatio, jer su njegovi nasljednici u ostavinskoj raspravi podijelili nekoliko desetina miliona evra i nekoliko desetina stambenih jedinica. Samo dva dana prije isteka predizborne kampanje 2006. godine, lažnom voždu su pristupili Miroslav Mikeš i Tihomir Gligorić, obojica iz Socijalističke partije. Bilo je zaista ogavno gedati i slušati taj poltronski dvojac kako obrazlaže ulazak u Harem. Obojici se isplatilo, jer je Gligorić postao direktor Geodetske uprave RS, a Mikeš delegat u Vijeću naroda NS RS, a ostao mu je i politički uticaj u ovdašnjem pravosuđu, zahvaljujući kojem je stekao enormno bogatstvo. Istina, bilo je onih u SNSD-u poput mladog junoše Dubravka Suvare koji su se pobunili zbog kupovine isluženih igrača, ali Mikeš je tada SNSD optužio za antisemitizam, pa je sve leglo nakon Dodikove intervencije.

«Gutanje» se nastavilo, što svjedoči slučaj Marić, ali i hiljade drugih «vreća krompira», koji su pristupili Dodikovoj stranci. Kada je PDP istupio iz koalicije sa SNSD-om, taj postupak «principijelno» je osudio njihov član i tadašnji ministar rada Boško Tomić. Nakon raspada saveza, Tomić je napustio ministarsku funkciju, ali i PDP i postao direktor Zavoda za zapošljavanje RS. I brat mu je ostao direktor jedne paljanske firme, pa je principijelnost sasvim solidno materijalizovana. Zoran Mastilo, direktor Fonda PIO, takođe je bio uvaženi član PDP-a, a sada je uvaženi član SNSD-a i to Glavnog odbora. Postupio je kao i Tomić, a stanovi u Beogradu svjedočanstvo su kvalitetne odluke.

ULAZNICA ZA KRIMINAL

Tako je to u načelu (entitetski nivo), ali je prelazaka bilo i u detalju (opštine), gdje ćemo navesti samo dio primjera, jer je nemoguće sve nabrojati. Čelnici opštine Rogatica samo su marionete u rukama stvarnih gospodara ovog gradića, što jesu Milorad Jagodić i Tomo Ujić, uvaženi članovi SNSD-a, vlasnici ovdašnjeg agrokombinata i uz to čelnici šumskog gazdinstva Rogatica. Jagodić i Ujić, dugogodišnji članovi SDS-a, vrlo brzo su preko tamošnjih polja i šumara preplivali u SNSD, i tako se, bar zasad, spasili zatvora, jer su vinovnici najveće privatizacione pljačke u ovom kraju, u kojoj je država izgubila desetine miliona maraka, a stotine radnika ostalo je na ulici. Oni su potpuno nezakonito došli u posjed ogromne imovine, privatizujući «Agrokombinat», na način da je sve od početka do kraja čist kriminal, zbog kojeg niko nije odgovarao. Ova firma svorena je 1995. godine od nekoliko rogatičkih preduzeća, potpuno nezakonitim odlukama tadašnjeg ratnog predsjedništva opštine, listom esedesovaca.

Firme poput Prometa i Klaonice, koje su bile u mješovitoj svojini i gdje su radnici imali ogroman broje akcija, pretvorene su u državne. Ove odluke poništio je Ustavni sud ovog entiteta, ali ko za pravo haje, te su 2004. godine Jagodić i Ujić za svega 329 hiljada maraka, i bez znanja Upravnog i nadzornog odbora i Skupštine akcionara, kupili više od pola Rogatice. Oni gazduju nebrojenim poslovnim prostorima, koje izdaju pod zakup, a novac uzimaju u kešu. Nekoliko poslovnih prostora na Baščaršiji, milionske vrijednosti su odavno prodali, pare strpali u džep i kupili kućerine i nekretnine u Beogradu. Uz sve to, prisvojili su potpuno nezakonito preko hiljadu hektara poljoprivrednog zemljišta, koje je u državnoj svojini. Čak su ga uspjeli uknjižiti na sebe, a značajan dio su već rasprodali, premda na to nisu imali nikakvo pravo. Istjerani i opljačkani radnici obraćali su se svim entitetskim institucijama, Komisiji za reviziju privatizacije, pa čak i Dodiku lično, ali niko im nije izišao u susret, iz prostog razloga što su pljačkaši Jagodić i Ujić sada visoki funkcioneri esenesdea.

NEŠTO I ZA SLAMARICE

Ima onih koji su prešli u «partiju» a da javno nisu uzeli «crvenu knjižicu». Vitomir Popović, dekan Pravnog fakulteta, nije postao član SNSD-a, ali kao da i jeste, jer je stajući u odbranu aktuelnog «Miloševića» zaslužio mjesto dekana. Popović je važio za okorjelog SDS-ovca, ali dekanska je tuga pregolema. Tu je još jedan okorjeli SDS-ov igrač - Pantelija Ćurguz, predsjednik Boračke organizacije RS. Narečeni je spreman braniti lik i djelo i svijetlim oružjem ako treba, jer mu je Vožd omogućio koncesiju za vađenje šljunka, zaposlio kćerku, a našao se tu i stan u Banjaluci... Šta je sve dobila Ranka Mišić, šefica Sindikata, još uvijek nije do kraja poznato, ali je postala najžešći Dodikov fan. Po njegovom nalogu rasturila je Sindikat, radnicima koji su ostali bez posla kaže da su sami krivi za to, fingira štrajkove, izmišlja sastanke sa «poslodavcima»..., riječju: čini sve da svi oni koji su ostali «na ulici» na ulicu ne izađu. Mišićka se skućila, ponešto ima i na knjižici, još više u slamarici, tu je i «pratnja» mladog mesa, sve u svemu nije loše za jednu sredovječnu djelimično pismenu «gospođu». I Rade Rakulj, šef penzionera, vjerna je «vreća». Još nije predložio ukidanje penzija, a hoće, jer mu člantvo u brojnim Upravnim odborima omogućava da živi i bez te crkavice. Kada im se doda Branko Dukić, predsjednik saveza logoraša, menažerija je potpuna. Dukićevoj organizaciji, Dodik u danu prebaci po nekoliko stotina hiljada maraka, a on mu zauzvrat omogućava da istrajno radi na pretvaranju Republike Srpske u logor u kojem je jedino voždova «batina iz raja izašla».

Moglo bi se nabrajati unedogled, ali čemu. Prije neko veče Aleksandar Džombić reče da na eskro računu Vlade RS ima još 520 miliona maraka, što će reći da prostora za prelaske još uvijek ima. Uostalom, prelazni rok ovdje stalno je otvoren.

Papa Benedikt XVI izjavio je u subotu, na početku dvodnevne posjete Malti, da je crkva "ranjena našim grijesima", ne spominjući direktno skandal oko seksualnog zlostavljanja koje su počinili katolički svećenici.

Tokom razgovora s novinarima u avionu kojim je poletio za Maltu s aerodroma u Rimu, papa nije spominjao skandale u Evropi i SAD-u, ali je glasnogovornik Vatikana Federico Lombardi rekao da je Benedikt XVI mislio na slučajeve zlostavljanja djece koje su proteklih desetljeća činili katolički svećenici.

Govoreći na talijanskom, papa je rekao da Malta, gdje je 95 posto stanovnika katolica, voli crkvu i tijelo Kristovo, "iako je to tijelo izranjavano našim grijesima", prenio je Reuters.

Papa Benedikt XVI (83), koji se već sastao sa žrtvama zlostavljanja u SAD-u i Australiji, razgovarat sa još njih, naveo je Lombardi. Za sada, međutim, nije poznato da li će se na Malti sastati sa 10 muškaraca koji tvrde da su bili zlostavljani i koji su tražili sastanak s njim.

Novinari u avionu su bili razočarani što papa nije izravno govorio o zlostavljanju, ali je konkretnije govorio o oblaku vulkanskog pepela s Islanda koji se proširio iznad srednje i sjeverne Evrope i napravio haos u zračnom prometu.

"Nadajmo se dobrom putovanju s ovim tamnim oblakom koji se nadvio nad dijelom Evrope", kazao je papa.

Papa je otputovao jednim od rijetkih letova s aerodroma u Rimu zbog problema koje je u zračnom prometu izazvao ogromni oblak pepela koji se podigao u atmosferu nakon erupcije vulkana.

"Air Malta" je saopćila kako očekuje da će se papa u nedjelju moći nesmetano vratiti u Rim, kako je i planirano.

(Fena)

Srbijanski predsjednik Boris Tadić u petak je objavio članak pod naslovom "Isprika za Srebrenicu" u rubrici mišljenja, najtiražnijeg američkog dnevnog lista The Wall Street Journal, a prenosi Hina.

"Pokolj hiljada bosanskih Muslimana u gradu Srebrenici u julu 1995. predstavlja jedno od najtragičnijih poglavlja jugoslavenskih građanskih ratova 1990-ih", navodi Tadić u članku u kojem ističe da je skupština Srbije 30. marta prihvatila deklaraciju o Srebrenici u kojoj "nedvosmisleno osuđuje ratne zločine koji su tamo počinjeni".

Deklaracija je, po njegovim riječima, proizvod apsolutne posvećenosti Srbije obnovi povjerenja i promicanju prijateljstva i razumijevanja između dva ponosna naroda u regiji.

Tadić ističe da u tom "dokumentu bez presedana - prvom takve vrste na zapadnom Balkanu", skupština Srbije izražava "najdublju sućut i iskrene isprike porodicama bosanskih Muslimana žrtava" pokolja u Srebrenici.

Također navodi da u deklaraciji Srbija reafirmira punu potporu suradnji s Haškim sudom (ICTY), uključujući i hapšenje i prebacivanje u Den Haag ratnog zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića, optuženog za pokolj u Srebrenici.

Mladića je ICTY prije 15 godina optužio za genocid u Srebrenici, no termina "genocid" nema u deklaraciji skupštine Srbije, niti u Tadićevu članku u The Wall Street Journalu.

Presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ) u predmetu BiH protiv Srbije, kao i u više presuda ICTY-a protiv srpskih optuženika, utvrđeno je da je pokoljem 8.000 zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici, počinjen genocid.

Tadić u članku ističe kako se nada da će deklaracija u kojoj se naglašava predanost Srbije poštivanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, "pomoći da se olakša proces unutarnjih reformi u BiH".

Šutnja više nije prihvatljiva niti skrivanje iza zastarjele ratne retorike, navodi Tadić ocjenujući da je u regiji jugoistočne Evrope "počela era odgovornosti".

Srbijanski predsjednik u članku ne spominje da je njegova zemlja izvela agresiju na Hrvatsku, BiH i Kosovo 1990-ih te da je praktično cijeli srpski politički i vojni vrh završio na Haškom sudu zbog ratnih zločina, već tvrdi kako je Srbija "pokazala hrabrost da bude prva koja će se ispričati za gnusne zločine koje su počinile sve strane u jugoslavenskim građanskim ratovima".

On poziva i druge zemlje regije da učine isto.

"Prihvaćanje vlastitog dijela odgovornosti za ono što se dogodilo u prošlosti sastavni je dio učvršćenja demokracije u svakoj zemlji u našem susjedstvu", navodi Tadić, ocjenjujući da su isprike za zločine "prijeko potrebni koraci za promicanje održivog mira i stabilnosti u regiji".

Preuzimajući vodeću ulogu u regionalnom pomirenju, Srbija je otvorila vrata drugima da prođu kroz njih, u nadi da mogu zajednički graditi naprednu budućnost kao članovi Evropske unije, zaključuje Boris Tadić u The Wall Street Journalu.

(Fena)

General Armije RBiH, drugi ratni načelnik Generalštaba Armije Republike BiH Rasim Delić umro je jutros u 6.30 sati u svom domu u Visokom, potvrdili su Feni članovi njegove porodice.

Lokalni mediji iz visokog javljaju jutros da je Delić posljednjih dana često bio na ljekarskim pregledima.

Rasim Delić rođen je 4. februara 1949. godine u Čeliću. Vojnu akademiju je počeo 1967. a završio 1971. godine.

JNA je napustio 13. aprila 1992. u činu potpukovnika. Od 8. juna 1993. do kraja agresije komadant je Armije RBiH. Poslje agresije na BiH Delić je bio komadant Zajedničke komande Vojske Federacije BiH.

U penziju je otišao u septembru 2000. godine.

Haški tribunal osudio ga je na tri godine zatvora po drugoj tački optužnice koja ga tereti za "okrutno postupanje kao prekršaj pravila i običaja ratovanja", vezano za dešavanja u selu Livade i logoru Kamenica iz jula i augusta 1995. godine.

Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić, u povodu smrti drugog ratnog komandanta Armije RBiH Rasima Delića, izrazio je zahvalnost za sve što je general Delić učinio u odbrani i oslobađanju BiH.

U izjavi Feni, Tihić je također naglasio Delićev doprinos ustrojstvu modernih oružanih snaga kako u ratu, tako i kasnije i miru.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić telegram saučešća uputio je i porodici Delić u povodu smrti generala Armije RBiH Rasima Delića.

(Fena)

Sezona skijanja na olimpijskim planinama ove godine mora da će početi već u avgustu jer je Vada Kantona Sarajevo u ovogodišnjem budžetu za “vještačko zasnježivanje” preduzeću “ZOI 84” galantno izdvojila 1,5 miliona maraka ili trostruko više nego prošle godine.

U ovogodišnjem budžetu Kantona Sarajevo najbolje su prošla javna preduzeža “ZOI 84”, TV Kantona Sarajevo, KSC Skenderija, GRAS, Sarajevogas za koja se uprkos krizi , MMF-ui manjku u kantonalnom budžetu našlo novca, i to više nego prošle godine.

Usvajanje ovogodišnjeg budžeta Kantona Sarajevo imalo je sve odlike dobrog trilera. Napetost je rasla iz sata u sat, sukob oko raspodjele novca čak je zaprijetio i “razvodom” vječitih partner u vlasti, SDA i Stranke za BiH, dok se ultimativno tražila smjena aktuelnog kantonalnog premijera iz Stranke za BiH, Besima Mehmedića .

Partneri u vlasti nisu se sukobili zbog različitih prioriteta u finansiranju školstva, zdravstva, podsticaja domaćim proizvođačima, već oko dodjele novca javnim preduzećima.

U žaru međusobnih sukoba predstavnika SDA i Stranke za BiH javno su pljuštale optužbe da “oni drugi” namjerno zakidaju “njihova” javna preduzeća sa ciljem da im oslabe izborne pozicije. Kroz javnu svađu koalicionih partnera na vidjelo je izašao ključni motiv brige za finansiranje javnih preduzeća, prikriveno korištenje novca iz ovih kompanija za finasiranje predizborne kampanje. O čemu, naravno, Izborna komisija BiH ne zna ništa.

Sve će to prekriti snjegovi, ruzmarin i šaš

Vlada KS je pokazala zavidnu kreativnost kako bi i vuk bio sit i ovce na broju, odnosno kako bi se stvorio privid smanjenja troškova a istovremeno javnim preduzećima prebacilo više novca nego ranijih godina.

Da bi se ovo postiglo pojedine stavke koje se odnose na finansiranje javnih preduzeća su smanjivane ili u potpunosti preskakane ali su zato na mala vrata uvođene nove stavke i opravdanja za transfer novca.

Apsolutni rekorder je ZOI 84 koji će umjesto prošlogodišnjih 750 hiljada maraka iz kantonalnog budžeta ove godine dobiti duplo više, 1,5 miliona maraka.

Kantonalno ministarstvo privrede koje je prošle godine direktno subvencioniralo ZOI 84 sa 300 hiljada maraka ove godine po ovom osnovu nije izdvojilo niti marke. Ali je zato umjesto prošlogodišnjih 450 hiljada maraka za troškove “vještačkog zasnježivanja” ove godine ova stavka naprasno narasla na impresivnih 1,5 miliona maraka. Tako će u konačnom zbiru “ZOI 84” i pored “gubitka” subvencije iz kantonalnog budžeta inkasirati duplo više novca nego prošle godine. Menadžmentu “ZOI 84” sada samo ostaje da da prizivaju prirodni snijeg kako ne bi morali dobijeni novac trošiti na vještački snijeg.

Na medijima se ne štedi

Kantonalna vlada, ali i poslanici kantonalne skupštine koji su usvojili ovogodišnji budžet, nisu škrtarili ni na finasiranju TV Kantona Sarajevo.

Umjesto prošlogodišnjih 3,72 miliona maraka ovaj medij koštaće ove godine porezne obveznike 452 hiljade maraka više, ukupno 4,18 miliona maraka.

Redovna subvencija za osnovne troškove poslovanja kantonalne TV tako je u ovoj godini “pojačana” za 352 hiljade maraka pa će po ovom osnovu TV KS inkasirati 3,39 miliona maraka. Za nabavku nove opreme odobreno je 50 posto više novca nego prošle godine pa će za modernizaciju TV KS imati na raspolaganju 300 hiljada maraka dok je suma za nabavku programa ostala ista kao i prošle godine, 490 hiljada maraka.

Širokogrudnost aktuelne vlasti prema “svom” mediju i u doba najžešće ekonomske krize i besparice i nije neko iznenađenje, jer radi se o izbornoj godini.

Ono što je zanimljivo je da se kantonalna TV finansira iz budžeta kantonalnog Ministarstva pravde, kao i kantonalni sudski službenici i zatvorski čuvari, iako bi logično bilo da je javno informisanje u nadležnosti ministarstva kulture.

Kriza i kresanje javne potrošnje nisu pogodili ni KSC Skenderija jer je ovo javno preduzeće ove godine dobilo 60 posto više novca nego prošle godine, ukupno 1,2 miliona maraka. U okviru ukupnog izdvajanja za KSC Skenderija iznenada je u ovoj godini narasla stavka “sufinansiranje zakupnine poslovnih prostora” za šta će ove godine biti izdvojeno 400 hiljada maraka dok je prošle godine za istu svrhu izdvojeno puno manje, 150 hiljada maraka.

Povećano je izdvajanje i za “rekonstrukciju ledene dvorane” sa proplogodišnjih 300 hiljada na pola miliona maraka pa se u ovom javnom preduzeću nikako ne mogu žaliti da ih Vlada KS ne pazi.

Vožnja na trošak budžeta

Poseban slučaj je sarajevski GRAS, koji je kada se radi o direktnim izdvajanjima za ovo preduzeće iz kantonalnog budžeta među “gubitnicima” jer bi ove godine trebao od resornog kantonalnog ministarstva saobraćaja dobiti manje novca nego prethodne godine, 16,6 umjesto 17,1 milion maraka.

Ipak, istovremeno je ministarstvo obrazovanja naprasno povećalo izdvajanje za “prevoz učenika” sa prošlogodišnjih 2,4 na 3,05 miliona maraka a najveći dio ovog novca otoći će GRAS-u pa će u konačnici ovo preduzeće direktno ili indirektno iz kantonalnog budžeta dobiti približno istu sumu kao i prošle godine.

Najveći gubitnik među javnim preduzećima u raspodjeli novca iz ovogodišnjeg kantonalnog budžeta su Toplane koje bi umjesto prošlogodišnjih 13,5 miliona maraka trebale dobiti 10,7 miliona maraka.

Manje novca dobiće i Pokop 6,8 miliona umjesto prošlogodišnjih 7,4 miliona maraka kao i sarajevski “Vodovod i kanalizacija” kome su ovogodišnja izdvajanja iz kantonalnog budžeta od 6,8 miliona maraka za 561 hiljadu maraka manja nego prethodne godine.

Ovogodišnjem budžetu Kantona sarajevo u odnosu na prošlu godinu smanjena su izdvajanja i za javno preduzeće “Park” sa 6,07 miliona na 5,7 miliona maraka a ista sudbina snašla je i “Rad” koji će se morati zadovoljiti sa 7,52 miliona umjesto prošlogodišnjih 7,78 miliona maraka.

Kako do izbora ima još vremena, ni rebalans kantonalnog budžeta nije isključen pa bi to mogla biti dobra prilika da se “obeštete” i trenutni gubitnici među javnim preduzećima.

(zurnal.info)

U nedelju, 18. aprila, od 12 do 13 sati bit će blokiran saobraćaj na magistralnom putu M18 u Olovu zbog mirnog protesta građana kojim se traži pripajanje Olova Kantonu Sarajevu.

I ovaj kao i prethodna tri puta, Općinsko vijeće Olovo donijelo je odluku da pozove građane da mirnim protestom pošalju poruku federalnim poslanicima, uoči nastavka sjednice Doma naroda Federalnog parlamenta koji će se 19. aprila izjašnjavati o prijedlogu Zakona o Federalnim jedinicama, odnosno o izdvajanju Olova iz Zeničko-dobojskog kantona.

Kako je saopćeno iz Općine Olovo, ovim protestom stanovnici Olova žele podsjetiti poslanike da je izvor velikog broja ekonomskih i socijalnih problema nelogična administrativna pripadnost Olova ZDK-u.

Masovno iseljavanje stanovnika, upućivanje na liječenje u Zenicu koja je udaljena 120km, samo su neki od razloga zbog kojih građani Olova već 15 godina pokušavaju naći izlaz iz Kantona kojem ni historijski ni geografski nikad nisu pripadali, saopćeno je.

(Fena)

Misija OSCE-a u BiH u suradnji s Uredom za demokratske institucije i ljudska prava pri OSCE-u (ODIHR) održala je u Sarajevu četvrti godišnji regionalni sastanak osoba odgovornih za romska pitanja.

Na sastanku su prisustvovali predstavnici Misije OSCE-a u Albaniji, monitoring misije OSCE-a u Skoplju, misije na Kosovu, misije u Crnoj Gori, Moldaviji, Srbiji i BiH.

Sastanak je okupio eksperte za pitanja Roma i Sinta da bi diskutirali o trenutnim trendovima i izazovima o zaštiti i promociji ljudskih prava Roma, kao i o OSCE-ovim aktivnostima koji se odnose na pružanje podrške vladinim institucijama i civilnom društvu na terenu.

“Trebamo razviti naš zajednički napor da bismo poboljšali životne uvjete Roma i Sinta i osigurali potpuni pristup društvenom, ekonomskom i političkom životu u njihovim zemljama”, rekao je ambasador Gary D. Robbins u obraćanju učesnicima.

Robbins je naglasio da su Romi u BiH često diskriminirani u obrazovanju, zaposlenju, pristupu socijalnoj zaštiti i zdravstvenim uslugama.

“Njihova osnovna ljudska prava se krše. To mora stati”, izjavio je on.

Regionalni sastanak osoba odgovornih za romska pitanja također je bio fokusiran na razne načine suradnje i koordinacije između Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri OSCE-u i misija OSCE-a, kao i na identificiranju područja u kojima bi se zajedničke radnje trebale poduzeti.

Učesnici su diskutirali i o načinima kako implementirati OSCE-ov akcioni plan u vezi s Romima i odluku Ministarskog vijeća OSCE-a na lokalnom, državnom i regionalnom nivou.

“Kako su Romi i dalje diskriminirani u BiH i drugdje, veoma je važno spomenuti da će zemlje učesnice OSCE-a ostati posvećene zaštiti njihovih ljudskih prava i promociji održive integracije Roma u društvo,” izjavio je Dervo Sejdić, odgovorna osoba za pitanja Roma u BiH.

On je dodao da preostaje još mnogo posla da se uradi.

“Vladine institucije trebaju prihvatiti romske zajednice u proces odlučivanja. Svaka država treba raditi za sve svoje građane, uključujući manjine i marginalizirane osobe, to je sve što tražimo,” poručio je Sejdić, saopćeno je iz OSCE-a.

(Fena)

Studenti u Sarajevu skupo su platili navodno jeftinije godišnje karte za gradski prevoz. Da budemo preciznije to ih je koštalo: 60.000 novih knjiga odnosno pretplate na 15 naučnih baza podataka odnosno kompletnog renoviranja studentskih domova ili dva fakulteta odnosno deset novih naučno-istraživačkih centara odnosno 3.000 novih kompjutera...

Sarajevski studenti pohvalili su odluku kantonalnog premijera Besima Mehmedića da im za tri miliona budžetskog novca pojeftini gradski prevoz i trgovali obraz i najmanje 60.000 novih knjiga ili bežični internet za cijeli Univerzitet, nekoliko novih naučno-istraživačkih centara, laboratorija, domove koji ne prokišnjavaju i svakog dana imaju tople vode, ili više profesora i asistenata. Odluka je već donesena i novac je nepovratno otišao gradskom prevozniku GRAS-u. Napravili smo malo istraživanje je li se ovaj novac mogao potrošiti pametnije od još jednog predizbornog trika.

RASIPNIŠTVO SIROMAHA

Mašinski fakultet u Sarajevu bio je na prvoj liniji fronta i tokom rata je potpuno uništen. Ni 15 godina poslije nije do kraja obnovljen. Nije rijetkost da sa zgrade otpadaju komadi fasade a zbog nedostatka novca istraživački rad je prepušten entuzijazmu profesora i asistenata. Ejub Džaferović, dekan ovog fakulteta, kaže da je ove godine od kantonalnih vlasti dobio 50.000 maraka za djelimičnu obnovu fasade. Kaže da bi renoviranje fakulteta zajedno sa namještajem trebalo oko 1,5 miliona maraka i još oko sto hiljada maraka za opremu studentima. Dopustite da primijetimo kako je ovo tek polovina novca dodijeljenog gradskom prevozniku u vječnom godišnjem deficitu.

Džaferović dodaje da bi za kvalitetne laboratorijske naučno-istraživačke projekte trebalo nekoliko miliona eura. Ministri i premijer bezbroj su puta ponovili da smo siromašni i da za to jednostavno nemamo novca. Novinari Žurnala detaljno su prečešljali ovogodišnji budžet i odgovorno tvrdimo da se ne radi o siromaštvu nego o rasipništvu i korupciji, dakle, o kriminalu. Novac je dodjeljivan i šakom i kapom za jednokratne političko-promotivne manifestacije, pokrivanje dugova loše vođenih javnih kompanija i sumnjivo stečene ratne zasluge. Na kraju, novac za jeftinije karte će donekle olakšati studiranje studenata ali ga sigurno neće poboljšati.

- Ja sam za to da se pomogne studentima. Pomagalo im se i prije rata, pomaže se i sada – kaže Džaferović i dodaje da je ovo škakljiva tema i da o tome radije ne bi govorio.

On smatra da je pristup internetu rak-rana sarajevskog univerziteta.

- Ne znam zašto se to u Sarajevu ne rješava na elegantan način. Trebaju nam optički, a ne bakarni kablovi, i veća brzina – objašnjava Džaferović.

Ove je godine iz budžeta izdvojeno 200.000 maraka za bežični internet ali samo za nekoliko fakulteta. Ostali će morati čekati neke naredne budžetske godine ili izbore kao da se radi o privilegiji, a ne o uslovu normalnog studiranja.

Dekan Džaferović dodaje da se studiranje mašinstva i naučno-istraživački projekti ne mogu zamisliti bez pristupa naučnim bazama podataka i pretplate na naučne časopise. Jedna od takvih baza je i ScienceDirect čija je mjesečna pretplata basnoslovnih 200.000 maraka. Za tri miliona cijeli univerzitet bi se mogao pretplatiti na 15 ovakvih baza podataka!

MAŠTANJE O BOLJEM

Za razliku od novca koji ide GRAS-u, novca za obrazovanje nikada nije dovoljno niti previše i on se višestruko vraća. Jedan od takvih primjera je laboratorija za istraživanje kvaliteta i ispravnosti hrane.

- Najvažnije stvari su laboratorije i kadrovi – kaže Sabahudin Bajramović, prodekan za finansije na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu.

Objašnjava da imamo problem kod uvoza hrane i pića jer većinu stvari ne možemo kontrolisati zbog nedostatka referentnih laboratorija.

- Kad se nešto uveze mi ne možemo reći je li uredu ili nije – kaže Bajramović i dodaje da se ova ulaganja vraćaju višestruko: Između ostalog tu se obezbjeđuje posao profesorima, asistentima ali i našim studentima. Prije rata smo zarađivali jako puno novca na analizama hrane.

Projekti izgradnje laboratorija ovog fakulteta u sarajevskom naselju Butmir i univerzitetskom kampusu već postoje. Novac će tek tražiti. Bajramović kaže da za jedan takav laboratorij treba oko 300.000 maraka. Ne treba biti nadaren matematičar da se zaključi da je to desetina novca potrošenog na jeftiniji studentski prevoz ili ako pomnožimo - za taj se novac moglo izgraditi deset ovakvih centara.

- To bi trebao biti jedan referentni laboratorij – objašnjava Bajramović.

On smatra da je puno pametnije bilo uložiti sav taj novac u kadrove.

- To je naš najveći problem. Ljudi moraju držati po pet modula bez asistenta. Ja predajem četiri modula, sam sebi izgledam neozbiljan – tvrdi Bajramović i karikira da smo u bolonjsku reformu krenuli bez kartonskih a kamoli betonskih temelja.

Ovaj fakultet je od svih nivoa vlasti za ovu godinu dobio nešto više od milion maraka za naučno-istraživački rad.

- To je simbolična cifra – kaže Bajramović i objašnjava da samo jedan od projekata koji rade sa još dvadesetak instituta iz Evropske unije košta oko dva miliona maraka.

Već ranije smo pisali da se za renoviranje sramotno neuslovnih studentskih domova u Sarajevu ne izdvaja gotovo ništa a da bi se za spomenuti novac mogli pretvoriti u hotele sa četiri zvjezdice. Maštanje o kvalitetnom trošenju tromilionskog kolača moglo bi se nastaviti u nedogled. Po cijeni od 50 maraka moglo bi se kupiti 60.000 najaktuelnijih stručnih knjiga. Ili možda 3.000 kompjutera za studente i profesore. Sve nabrojane stvari dugoročno bi poboljšale kvalitet studija. Sve osim jedne – jeftinijeg prevoza.

I, DA SE NE LAŽEMO

Svako normalan se pita: pa, zašto u ovakvoj situaciji Vlada Kantona Sarajevo rasipa milione maraka koji se mogu upotrijebiti na bezbroj korisnijih načina? Nekoliko je razloga. Prvo, direktor GRAS-a je kadar Stranke za BiH koja je i postavila Besima Mehmedića na mjesto premijera KS. Naravno, nema tu neke stranačke lojalnosti i ljubavi na relaciji Besim Mehmedić-Hasan Bašić. Cilj je da se tri miliona konvertibilnih maraka prebaci iz budžeta, dakle iz džepova stanovnika Kantona Sarajevo, u kasu GRAS-a. Obzirom da je izborna godina, svaka marka je dobrodošla, pa tako tri miliona puta.

Druga bitna stvar je također vezana za ovu izbornu godinu. Naime, odlukom da se studentima omogući besplatno vozanje, Stranka za BiH i njen premijer u Vladi KS, namjeravaju kupiti glasove studenata. Od četrdeset hiljada studenata na Sarajevskom univerzitetu, neka se njih deset posto zakači na ovaj trik, SBiH će prikupiti skoro pet posto svojih glasova, što je sasvim dovoljno da ostanu “jezičak na vagi” u raspodjeli vlasti.

Treće, ali ne manje bitno, tri miliona maraka iz Kantonalnog budžeta omogućiti će nesposobnom menadžmentu GRAS-a da bar za neko vrijeme pokriju rupe u svom poslovanju.

Na koncu, kad već studenti nemaju iz čega da uče, neka se barem vozaju džaba. Ionako, kada završe fakultet ova vlast im neće imati šta ponuditi, osim vozanja.

(zurnal.info)

Reakcije na tekst o nepotizmu na Tuzlanskom univerzitetu ne prestaju stizati u redakciju Žurnala, ali i na adrese medija koji su prenijeli naš tekst. Jedna od takvih je reakcija dr. sc. Kenana Mandžića, višeg asistenta na RGGF-u

Tekst Žurnala o nepotizmu na Tuzlanskom univerzitetu prenijeli su brojni mediji u BiH. Vro brzo uslijedile su reakcije. Na udaru su se našle i kolege iz Tuzlanskog lista. Pored poruka odobravanja nezadovoljnih studenata i akademske zajednice u TK, u njihovu redakciju je stiglo i nekoliko negativnih komentara i reakcija. Bilo je tu svega, od vrijeđanja autora (što ste mogli primjetiti i među komentarima na Žurnalu), pa do skretanja pažnje na nebitne stvari. Ipak, zajedničko svim tim porukama je to da navedene informacije nisu demantirane.

Jednu takvu reakciju, kolegama u Tuzlanskom listu poslao je dr. sc. Kenan Mandžić, viši asistent na RGGF-u u Tuzli. Njegovo reagiranje proslijedili su nama i prenosimo ga u cjelosti.

Dugo sam razmišljao da li da uopšte pošaljem ovo reagiranje, jer sam na napade i iznošenje neprovjerenih informacija, od strane „profesionalnih“ novinara, o meni i mojoj porodici već navikao. Mislim da je prije objavljivanja ovog teksta , prvo trebalo saslušati i drugu stranu, ali ipak, ja nisam „profesionalni“ novinar da bih znao kako profesionalno i be zvrijeđanja iznositi informacije.

Kao prvo, akademik Enver Mandžić veće devet mjeseci ne radi na Univerzitetu u Tuzli, a već gotovo dvije godine na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu ( u daljem tekstu RGGF). Od 13 profesora koji su prošle godine ispunili uslove za penzionisanje 12 je nastavilo rad na Univerzitetu u Tuzli, a samo je jedan „otjeran“ u penziju. Taj jedan je redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – Enver Mandžić.

Toliko o njegovom „suverenom vladanju“ na Univerzitu u Tuzli i RGGF-u.

Drugo, Enver Mandžić NIJE obezbijedio mjesto sinu na Univerzitetu u Tuzli. Kenan Mandžić je u roku završio RGGF, odsjek geologija, sa prosjekom ocjena 9,3 i za ostvaren uspjeh mu je dodijeljena Zlatna plaketa Univerziteta u Tuzli ( svi ispiti polagani javno pred kolegama). Na svečanosti koju je u rektoratu Univerziteta u Tuzli, za dobitnike Zlatne plakete, organizovao tadašnji Rektor Univerziteta u Tuzli, gospodin Izudin Kapetanović, svim dobitnicima Zlatne plakete ponuđeno je radno mjesto na Univerzitetu, nakon čega je raspisan javni konkurs.

Pošto je ta ponuda činila boljom od biroa za zapošljavanje, „junior“ Kenan Mandžić je (sa većinom dobitnika Zlatne plakete) prihvatio ponudu tadašnjeg Rektora i, kao jedini prijavljeni kandidat na javni konkurs za RGGF, izabran u zvanje asistenta. Također, Kenan Mandžić je još uvijek viši asistent, koji je doktorirao prije godinu dana ali još nije izabran u zvanje docenta, zbog pravila koja važe samo za njega.

Toliko o „logici", namještanju radnog mjesta „junioru" i njegovog „docentovanja".

Treće, Erna Mandžić-Kapidžić je podnijela prijavu na mjesto asistenta na JAVNI konkurs na koji su pravo prijave imali svi zainteresovani koji su ispunjavali uslove konkursa propisane pravilima Univerziteta u Tuzli. Uža naučna oblast „Inženjersko-geološke discipline" je tražila popunu mjesta asistenta, a od svih prijavljenih na konkurs samo je Erna Mandžić-Kapidžić zadovoljavala uslove za izbor u zvanje asistenta (moguće provjeriti). Erna Mandžić-Kapidžić je trenutno na birou za zapošljavnje, što se može provjeriti i nema, niti je ikada imala, zasnovan radni odnos na Univerzitetu u Tuzli. Školske 2008/09 je, kao vanjski saradnik, držala samo dva sata vježbi, na užoj naučnoj disciplini „Inženjersko-geološke discipline". Školske 2009/10 oduzeti su joj časovi koje je držala, tako da Erna Mandžić-Kapidžić već gotovo cijelu školsku godinu, ne drži vježbe na RGGF-u. Toliko o „mirazu".

Na kraju, mislim da je nekorektno napadati pojedince i porodice bez prethodne provjere informacija. Moje opredjeljenje za ovu struku postoji još od djetinstva jer su mi oba roditelja ove struke.

Smatram da svi ljudi, bez obzira ko su im roditelji trebaju imati iste šanse da dobiju posao u svim firmama. Međutim, smatram da i djeca roditelja koji su uspjeli da ostvare nešto u pojedinim strukama, kojima je „grijeh" jedino što su u toku studiranja postigli izuzetne rezultate, trebaju imati tu istu šansu.

Zbog toga postoje javni konkursi i žalbe na odluke komisija koje su provele izbor kandidata na osnovu tih konkursa.

Također, primjeri navedeni u tekstu nisu jedini na Univerzitetu u Tuzli, pa mi se čini da je izvršena selekcija porodica koje su određene za odstrijel.

Prema tekstu, objavljenom u vašim novinama, izgleda da su djeca uspješnih roditelja osuđena da budu probisvjeti i kriminalci i ma koliko se trudili i radili na svom usavršavanju, ne trebaju se baviti istim poslom kao njihovi roditelji, jer je to protiv vaših pravila.