Ukoliko smo nekoga izostavili, možete dopuniti tekst u rubrici komentari

Kada na ulazu u zgradu Fakulteta političkih nauka ne bi bilo table s natpisom “Univerzitet Sarajevo...”, neupućeni posjetilac bi mogao pomisliti kako se tu radi o razgranatom porodičnom biznisu, vrlo unosnom, gdje su rodbinske veze gušće nego grane na porodičnom stablu kraljevskih porodica. Možda bi za čitaoce ovog teksta bilo lakše da nabrojimo profesore i asistente koji tamo nemaju “nekog svog”, ali bi to onda bilo očito amnestiranje masovnog nepotizma. A Fakultet političkih nauka u Sarajevu je možda i najbolji primjer familijarno-jaranskog zbrinjavanja kadrova i njihovih familija; preko leđa poreskih obveznika.

PORODIČNO PRAVO

Kako svi smradovi dolaze iz, kako se to kaže, “predjela glave”, tako je i Ismet Grbo, bivši dekan ovog fakulteta, inače angažiran kao profesor na predmetu Opća sociologija, na vrhu ove familijarno-kadrovske piramide nepotizma i samovlašća. Za vrijeme svoje vladavine, Grbo se, bez posebnih provjera, vrlo brzo nakon što je svojoj studentici Amili Šljivo dodao časno prezime Grbo, potrudio da ispred njenog imena stoji titula mr., a ubrzo i dr., pa u skladu s tim i adekvatno mjesto na fakultetu gdje je on šef.

Inače, uspjeh u karijeri, Grbo najmanje može zahvaliti svom naučno istraživačkom radu. Grbin odlučujući kvalitet je bila činjenica da je devedesetih godina (onih “deset najtežih s njima”) bio portparol Stranke demokratske akcije. A kako iza svakog uspješnog muškarca stoji još uspješnija žena, tako je i Grbo odlučio da njegov uspjeh u karijeri adekvatno prate i ljubavni uspjesi. U skladu s tom maksimom, dekan je svoju studenticu Amilu pretvorio u svoju bolju polovinu, a odmah potom i zaposlio je kao asistenticu kod profesorice Emine Kečo na predmetu Opća komunikologija. Nedugo nakon toga, gospođa Grbo je i doktorirala, a sada je već i profesor Novinarske deontologije na FPN.

Da moć i uticaj profesora Grbe ne završava na kapiji Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, dokazao je kada je svoju kćerku (iz prvog braka-da ne bude zabune) Zinku Grbo zaposlio na Pravnom fakultetu, gdje trenutno radi kao docent na predmetu Privredno pravo.

Pored očitog nepotizma u svom mandatu dekana FPN-a, Grbo je ostao upamćen i po tome što je kao dekan ovog fakulteta, sa grupom studenata iz Ministarstva odbrane sklopio ugovor o “studiranju pod posebnim režimom”. Poseban režim je podrazumijevao da se vojni kursevi za oficire Vojske Federacije priznaju kao dvije godine fakulteta, dok su preostale dvije godine studija na Odsjeku za sigurnost, “budući oficiri studenti” završavali, u prosjeku, za osam mjeseci. Cijena “ubrzanog studiranja” na Grbinom fakultetu koštala je oko 5.000 KM. Povodom ovog slučaja formirana je komisija koja nikada nije dala konkretne rezultate, što i ne treba mnogo da čudi jer većina kadrova u vladajućim strankama je po sličnom principu završavala turbo-fakultete.

Za vremena svoga dekanovanja Grbo, nekadašnji glasnogovornik Stranke demokratske akcije, zaposlio je i Fahiru Fejzić-Čengić, suprugu stranačkog kolege Hasana Čengića, bivšeg prvog logističara Armije BiH. Zatvorski suužnik Alije Izetbegovića, ratni nabavljač oružja za Armiju RBiH tokom rata, bivši potpredsjednik federalne Vlade i ministar odbrane, i također bivši, član glavnog odbora Stranke demokratske akcije, sigurno nije morao da moli svog portparola da mu uhljebi suprugu. Supruga političara sa crne liste SAD-a, na Fakultetu političkih nauka bez problema je dobila priliku da predaje studentima žurnalistike, gdje je i dan danas, i predaje Teoriju informacija.

I DESNI I LIJEVI

Ne bi bilo dobro da se pomisli kako na Fakultetu političkih nauka zapošljavaju ljude bez ikakvih pravila. Da bi neko postao asistent na FPN-u on zaista mora zadovoljiti najstrožije kriterije. Naravno, najvažniji preduslov je da imate nekog od familije među profesorima – po mogućnosti oca ili majku, ili da ste, u najgorem slučaju, udati za dekana. No, to nije ni blizu dovoljno. To najbolje pokazuje primjer nekadašnjeg dekana Fakulteta kriminalističkih nauka u Sarajevu Hidajeta Repovca, inače redovnog profesora na FPN-u, na predmetu Sociologija kulture. Sama činjenica da profesor Repovac prima platu i na Fakultetu političkih nauka, nije bila dovoljan preduslov njegovoj kćerki Validi Repovac da se zaposli kod pomenutog profesora Ismeta Grbe. Da ne bude zabune Valida Repovac nije primljena na FPN kao viši asistent, zbog Grbine kolegijalnosti ili njene stručnosti. Ona je na putu do nazahvalne pozicije asistenta morala da zadovolji nekoliko, vrlo strogih kriterija i zbog toga zauvijek mora biti zahvalna svom ocu što je profesor na istom tom fakultetu i svojoj majci što ju je rodila u Sarajevu, mada ne smije ostati dužna ni svom dedi... Jasno je zbog čega treba biti zahvalna svom ocu, ali zašto majci i šta ima dedo s tim? Pa, zato što je, kako to prije nekoliko godina tata Hidajet objasni novinarima Dana, njegova kćerka Valida ”jedina Sarajka koja je uspjela da dođe na poziciju asistenta na Sarajevskom univerzitetu.” Što je, mora se priznati, vrlo teško postići jer su, kako kaže profesor Repovac “sva ostala mjesta zauzeli ljudi koji su došli bogzna otkud”.

No, ni to što je rođena u Sarajevu, što joj je otac profesor i bivši dekan, nije garantovalo kćerki Validi da će “nastaviti akademsku tradiciju svoje porodice”, jer kako rekosmo strogi kriteriji tamo vladaju. Pa je nesretna Valida Repovac, pored toga što joj je otac profesor na istom tom fakultetu i što je sama među asistentima pridošlicama, morala dokumentovati svoje porijeklo i dokazivati ko joj je dedo, nana, tetka... Ali na njenu sreću i po tim kriterijima je Valida bila podobna, što je tata Repovac priznao kada je kolegama iz Dana prijetećim tonom naglasio da je “Validin deda bio reis!”, pa je potom dodao: “Je l' vi znate ko je bio moj pradjeda, kakva smo mi porodica...” Zaista, ko ima pravo postavljati pitanja o stručnosti i kvalitetu kadrova na ovom fakultetu pored ovakvog porodičnog backgrounda?!

Prilikom zapošljavanja na ovom fakultetu očito je najvažniji kriterij želja tamošnjih profesora da im se ne osuši akademska porodična loza. A da ljubav prema porodičnoj lozi nema politički predznak pokazao je i profesor Nijaz Duraković. Veliki ljubitelj porodične loze, nekadašnji član Predsjedništva R BiH, pa predsjednik SDP-a, a potom član raznih stranaka, kako lijeve tako i desne profilacije, vrlo je gorljiv kada treba prozivati političare za korupciju i nepotizam. Ali mu to ne smeta da na odsjeku žurnalistike, na fakultetu gdje predaje “Uporedne političke sisteme” i “Međunarodne odnose”, zaposli svoju kćerku Jasnu Duraković kao višeg asistenta.

Sličnih moralnih dilema nema ni nekadašnji Durakovićev partijski kolega iz SDP-a Ferid Buljubašić. Istina, Ferid Buljubašić, nekadašnji ministar odbrane FBiH, a sada predstavnik opozicije u Skupštini Sarajevskog kantona, nije direktno zaposlen na FPN-u, ali njegova supruga Suada Buljubašić jeste i predaje na Odsjeku za socijalni rad. A na tom istom fakultetu je odnedavno zaposlena i Belma Buljubašić koja asistira profesoru Stjepanu Šimiću na predmetu Novinarstvo u mass-medijima. I kako sada očekivati da će opozicija mijenjati nešto kada preuzme vlast u ovoj državi, ako u svojoj kući podržavaju nepotizam.

(zurnal.info)

U priopćenju za javnost putem odvjetničkog društva kojim je reagirala hrvatska premijerka Jadranka Kosor na emisiju HTV-a "Nedjeljom u dva" ocjenjeno je da je novinar Aleksandar Stanković iznoseći neistinite tvrdnje uvredljivog i klevetničkog sadržaja, koje su višekratno argumentirano demantirane, imao namjeru isključivo naškoditi njezinoj časti i ugledu.

O tom će slučaju biti informirano Vijeće časti Hrvatskog novinarskog društva i Programsko vijeće HRT-a, najavljeno je iz odvjetničkog društva "Šeparović, Špehar i Gavranić", pravnog zastupnika gospođe Kosor.

U priopćenju navode kako je Aleksandar Stanković u toj emisiji, u kojoj je gostovao novinar Drago Pilsel, prikazao nedavno emitiran prilog emisije "Hrvatska uživo", te je "sudbinu jedne nesretne obitelji povezao izravno s gospođom Kosor, konstruirajući tezu da je obitelji Drobac izbačena iz stana u Zagrebu, kako bi gospođa Kosor uselila u taj stan".

Nadalje, stoji u priopćenju, "novinar Stanković je iznio neistinitu tvrdnju da je gospođa Kosor taj stan stekla i otkupila nezakonito. I naposlijetku, Stanković je, zajedno sa svojim gostom, vodio fiktivan razgovor u kojemu je Drago Pilsel 'glumio' gospođu Kosor", odgovarajući na njegova pitanja.

"Svi navodi izneseni u emisiji u cijelosti su neistiniti, krajnje zlonamjerni i izraz su dosad nezabilježenog neprofesionalizma, jer nikada u praksi nije viđeno da se jedna emisija, u formatu urednik - gost, vodi samo radi blaćenja treće osobe, u ovom slučaju gospođe Jadranke Kosor", navodi odvjetničko društvo i napominje kako gospođu Kosor nitko prije emisije nije kontaktirao, niti tražio komentar na temu koja se pripremala.

Podsjećaju da je Jadranka Kosor višekratno demantirala takve i slične navode, no budući da su opetovano iznesene iste neistinite informacije ističu kako je gospođa Kosor stekla stanarsko pravo na stanu u Zagrebu, Šeferova 4, sukladno tada važećem Zakonu o stambenim odnosima i stan otkupila u cijelosti zakonito. Sve navedeno nedavno je u svom očitovanju potvrdilo i Državno odvjetništvo RH, ističe se u priopćenju.

"Osim, što se bez ikakvih argumenata osporava zakonitost prodaje stana, iznose se i grube neistine i klevete, s obzirom na to da je gospođa Jadranka Kosor uselila u prazan stan pa je krajnje neprofesionalno i neprihvatljivo povezivanje nje, na bilo koji način, sa sudbinom obitelji Drobac, s čime ona nema nikakve veze", stoji u priopćenju za javnost.

Odvjetničko društvo navodi da je "novinar Aleksandar Stanković svojim postupanjem ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela klevete jer je iznio neistinite tvrdnje uvredljivog i klevetničkog sadržaja, koje su višekratno argumentirano demantirane, što je njemu bilo poznato, a namjera mu je bila isključivo naškoditi časti i ugledu gospođe Jadranke Kosor".

"Hrvatska televizija, zbog postupanja svog novinara, odgovorna je temeljem Zakona o medijima, za štetu prouzročenu gospođi Kosor zbog povrede prava osobnosti s obzirom na to da joj je povrijeđeno dostojanstvo, čast i ugled", stoji u priopćenju za javnost pravnog zastupnika gospođe Kosor.

(Fena) 

Amerikanci također vide više negativnih nego pozitivnih učinaka zakona na sve ostale društvene skupine.

Na ukupnom uzorku, 39 posto Amerikanaca je kazalo da će zakon donijeti pozitivne promjene, 13 posto da neće ništa promijeniti, a 44 posto smatra da će pogoršati stvari.

Rezultati koji pokazuju da više Amerikanaca vjeruje da će zakon u cjelini pogoršati stvari, a na poboljšati, za sve građane i njih osobno, u skladu je s ranijim Gallupovim ispitivanjima, koja su pokazivala negativan stav većine prema reformi zdravstva.

Rezultati ankete su od 17. marta, prije glasanja u Kongresu.

(Fena)

Premijer Rusije Vladimir Putin rekao je američkoj državnoj tajnici Hillary Clinton da bi Rusija mogla podržati donošenje rezolucije o uvođenju sankcija Iranu, izjavio je u petak navečer viši savjetnik premijera Rusije Juri Ušakov.

"Vladimir Putin dao je svoju procjenu situacije u Iranu i naglasio da je takav slučaj (ruska podrška rezoluciji o sankcijama) moguć", rekao je Ušakov.

Kako prenosi Reuters, Putin je, prema riječima Ušakova, upozorio Clintonovu da sankcije "ne rješavaju uvijek takvu vrstu problema i da ponekada mogu imati kontraproduktivne efekte".

Premijer Rusije je rekao i da bi novi Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja (START) mogao da bude potpisan u aprilu u Evropi, kao i da je potrebno riješiti pitanje odgađanja ulaska Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO) prije uspostavljanja pune saradnje dvije zemlje.

(Fena)

Sa smanjenim očekivanjima zbog "okrnjenog sastava" u odnosu na prvotna očekivanja, odnosno zbog izostanka srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, u subotu prije podne na Brdu kod Kranja započela je konferencija o zapadnom Balkanu u zajedničkoj slovensko-hrvatskoj organizaciji.

Uz domaćine, slovenskog premijera Boruta Pahora i hrvatsku premijerku Jadranku Kosor, na njoj sudjeluju predsjednici vlada Albanije, Makedonije, Crne Gore i Kosova - Sali Berisha, Nikola Gruevski, Milo Đukanović i Hashim Thaci, te predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, javila je Hina.

Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele rekao je dolazeći na konferenciju kako se nada da će cijela regija jednog dana biti u EU. "Ova konferencija je pravi korak u tom smjeru", rekao je u kratkoj izjavi novinarima.

Konferencija, koja se odvija iza zatvorenih vrata, posvećena je jačanju suradnje zemalja u regiji na njihovu putu prema Europskoj uniji.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić izjavio je da neće sudjelovati u dijelu konferencije na Brdu kod Kranja dok bude izlagao predstavnik Kosova, objavili su u petak mediji u Banjoj Luci.

Predsjedavajući Špirić je objasnio da će se odazvati pozivu i sudjelovati na regionalnoj konferenciji o zapadnom Balkanu, ali da će napustiti dvoranu u trenutku obraćanja predstavnika Kosova, jer BiH nije priznala nezavisnost te zemlje.

Iako se slovenski premijer do zadnjega trenutka trudio osigurati sudjelovanje Borisa Tadića, dan prije konferencije postalo je jasno da srbijanski predsjednik ostaje odlučan u svom stajalištu da neće nazočiti međunarodnim skupovima na kojima nastupaju predstavnici Kosova.

Borut Pahor u petak je, priznajući neuspjeh svojih nastojanja da osigura Tadićevu nazočnost, rekao da je zajedno s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, unatoč tome, odlučio da se konferencija održi.

Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar rekao je da je odluka o nedolasku na konferenciju i za Srbiju bila teška, no istaknuo je da je riječ o procesu jačanja suradnje i ponovnog povezivanja zemalja u regiji kojemu će se i Srbija prije ili kasnije pridružiti.

Slovenski mediji u svojim današnjim izdanjima priznaju da su Pahorova nastojanja da konferenciji osigura širu europsku dimenziju snižena nakon što je postalo jasno da na konferenciju ne dolaze niti predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy ni šef španjolske diplomacije Miguel Angel Moratinos, čija zemlja kao predsjedavajuća EU-om za nekoliko mjeseci i sama organizira sličan skup u Sarajevu, ali na razini ministara vanjskih poslova zemalja u regiji. Od europskih predstavnika tako konferenciji prisustvuje povjerenik za proširenje Štefan Fuele.

Ljubljanski list "Dnevnik", spominjući probleme koje su imali organizatori konferencije, navodi da je Pahor možda u situaciji kad se susreće s nizom teškoća na domaćoj političkoj pozornici "pomalo naivno" očekivao da će se dogoditi "čudo" i da će Tadić ipak doći u Sloveniju, ali je, navodi komentator, time možda i "precijenio trenutačnu slovensku specifičnu političku težinu".

Slovenski mediji posebno ističu kako konferencija dokazuje da sada Slovenija i Hrvatska, koje su u prošlosti imale probleme i otvorena pitanja, mogu zajednički djelovati na europskoj sceni i tako cijeloj regiji dati pozitivan primjer, te da premijerka Kosor na konferenciju dolazi s prijevodom pravne stečevine EU-a, kako bi pokazala svoju potporu nastojanjima svih zemalja u regiji da se reformama i prilagodbama svog zakonodavstva što prije kvalificiraju za početak pregovora o članstvu.

Konferencija se odvija iza zatvorenih vrata, a poslijepodne oko 15 sati o njezinim će rezultatima novinare obavijestiti premijerka Kosor i premijer Pahor na tiskovnoj konferenciji. Kasnije će, po najavama, doći će i do više bilateralnih susreta čelnika koji sudjeluju na konferenciji.

Ured hrvatskog predsjednika u subotu je priopćio da nije niti bilo planirano da predsjednik Ivo Josipović sudjeluje na konferenciji o zapadnom Balkanu na Brdu kod Kranja te da se stoga ne može govoriti o njegovu otkazivanju dolaska na skup.

"S obzirom na informacije koje se pojavljuju u medijima da je predsjednik Republike Ivo Josipović otkazao sudjelovanje na regionalnom summitu na Brdu kod Kranja, Ured Predsjednika RH želi obavijestiti javnost i medije da nije ni bilo planirano da Predsjednik sudjeluje na tom skupu jer se on organizirao na razini vlada", navodi se u priopćenju s Pantovčaka.

Uz organizatore konferencije, slovenskog premijera Boruta Pahora i hrvatsku premijerku Jadranku Kosor, na skupu će sudjelovati predsjednici vlada BiH, Albanije, Makedonije, Crne Gore i Kosova - Nikola Špirić, Sali Berisha, Nikola Gruevski, Milo Đukanović i Hashim Thaci. Zbog dolaska kosovskog izaslanstva na skupu neće biti predstavnika Srbije.

(Fena)

Nastavnica Emica Cvjetković ne može biti direktorica osnovne škole u Brezi jer nije Bošnjakinja niti članica vladajuće stranke! To je jedino logično objašnjenje jer nikome od članova školskog odbora brezanske Osnovne škole Safvet-beg Bašagić nije jasno šta se desilo i zašto nisu mogli izabrati niti jednog od dva kandidata pa su na kraju poništili cijeli konkurs. Logičan je trebao biti i izbor između kandidata koji otvoreno prijeti svojim kolegama, ima neuporedivo manje nastavnog iskustva i za kojeg nije bilo jasno ima li uopšte pravo učestvovati na konkursu te nastavnice sa 20 godina radnog staža, najvišim ocjenama za svoj rad, čistim papirima i intervjuom zbog kojeg su je svi pohvalili.
- Samo mi je trebalo drugo ime – kaže Cvjetković kojoj ovo nije prvi susret sa netrpeljivošću većinskih Bošnjaka prema brezanskim Hrvatima: Kada sam konkurisala za mjesto direktora u svojoj školi prije šest godina, nekako su uspjeli izgubiti dokumente.

Neki od njenih kolega, sa kojima je do sada bila u prijateljskim odnosima, počeli su da je izbjegavaju zbog njene želje da postane direktor lokalne škole. Među njima je i sadašnji direktor škole u kojoj je održan sporni konkurs Fehim Čengić, koji je vodio otvorenu kampanju da Cvjetković ne bude izabrana. Jedan od načina bio je osporavanje prava kandidovanja bilo kome van škole Safvet-beg Bašagić.
- Bila je nakaradna kampanja da direktor bude radnik naše škole. Ako je tako zašto je konkurs objavljen javno, mogli smo ga samo staviti na oglasnu tablu. Mi treba da tražimo kvalitet – kaže Alma Frljak, profesorica razredne nastave i članica školskog odbora.

Čengićev komentar nismo mogli dobiti jer je na dan dogovorenog razgovora iznenada morao otići iz škole, kao i sutradan kada je otišao na džumu i poslije toga se nije vraćao na posao.

Nije bitno ko je bolji

Kada je školski odbor prije mjesec dana raspisao konkurs za novog direktora, jer sadašnji ide u penziju, očekivali su samo još jedan brzo završen konkurs. Sve do posljednjeg dana roka za prijavu postojao je samo jedan kandidat, Emica Cvjetković, nastavnica iz druge brezanske osnovne škole Enver Čolaković. Nekoliko sati prije isteka roka, na konkurs se prijavio i nastavnik informatike škole u kojoj se bira direktor Ahmed Karamut.

Otvaranje prijava zbunilo je pet članova školskog odbora koji bira direktora. Uslov za učešće na konkursu je između ostalih bio da kandidat ima pet godina neprekidnog zaposlenja. Karamut je nastavnik ove škole osam godina ali je tek 2007. godine, pet godina nakon što je počeo raditi, položio stručni ispit. Članovima odbora nije bilo jasno kako on nije položio ovaj ispit već u drugoj godini svog nastavničkog staža što je obaveza i običaj kod svih ostalih nastavnika. Mada od polaganja ispita nije prošlo pet godina članovi odbora su dopustili Karamutu učestvovanje na konkursu jer Zakon o osnovnom obrazovanju nije dovoljno jasan o ovom uslovu biranja direktora.

On za Žurnal nije želio govoriti, jer kakko kaže ne vjeruje novinarima, pa je tražio da mu pitanja uputimo pismeno nakon čega će se odlučiti da li da odgovori. Ne znamo šta je Karamut odlučio ali mi nikada nismo dobili odgovore. Od jednog člana školskog odbora nezvanično smo saznali da on i sa svojim kolegama najčešće komunicira prepiskama.

Prije konačnog glasanja svaki je kandidat predstavio svoj plan razvoja škole i uradio intervju sa školskim odborom. Mišljenja oko kvaliteta planova bila su podijeljena ali su se svi složili da je na intervjuu bolji kandidat bila Cvjetković.
- Što se tiče komunikacije ona mi se više svidjela. Rekao sam joj svaka čast – kaže Almir Salkić, predstavnik roditelja u školskom odboru koji je ipak glasao za Karamuta jer su “roditelji jednoglasno glasali za njega”.

Na sastanku na kojem je trebalo izabrati novog direktora, pojavilo se samo četvero članova odbora i uz dva glasa za jednog i dva za drugog, pobjednika nije bilo. Na sljedećem sastanku svi su ponovili svoje glasove ali je Nermina Mamela glasala protiv oba kandidata pa je uz sugestiju direktora, koji inače ne bi trebao biti na sastancima školskog odbora, cijeli konkurs poništen i raspisan novi.

Mamela nije željela govoriti o tome zbog čega je bila protiv oba kandidata ali je i prije nego smo uspjeli nešto pitati rekla da je “sve bilo po zakonu”.
- To je moje lično mišljenje i neću ga komentarisati za novine – kaže Mamela, predstavnica lokalne zajednice u školskom odboru.

Bilo nam je malo čudno da predstavnika lokalne zajednice konkursom bira Ministarstvo obrazovanja Zeničko-dobojskog kantona pa smo željeli pitati Mamulu da li joj je sugerisano da ne glasa.

Velida Zaimović-Džafić, pedagogica i predsjednica školskog odbora nakon svega smatra da se namjerno išlo na poništenje konkursa.
- Mislim, nisam sigurna, da se išlo da na to da se drugi put ne donese odluka. Moglo se primijetiti da direktor ide na poništenje konkursa – kaže ona i dodaje da joj je žao oba kandidata jer “su morali proći kroz cijeli proces izbora”.

Njima na kraju nije ostavljeno ni pravo žalbe na poništenje konkursa pa jedino što mogu uraditi jeste da se prijave na novi konkurs čije su objavljivanje, zbog različitih interesa i nesuglasica, poreski obveznici morali platiti dva puta.
- Konsultovala sam se sa sekretarom škole koji je pravnik i on je rekao da na poništenje konkursa ne postoji pravo žalbe. Vjerujem čovjeku sa kojim radim – objašnjava Džafić i dodaje da joj nije jasno šta je pozadina poništenja konkursa: Ne znam ima li politike u tome ali ako ima onda je to žalosno. Žalosno je da je interes učenika u drugom planu.

Za nju je jako bitno ko će biti direktor: sposobna i fleksibilna osoba koja će moći da kordinira zaposlenima. Upravo takvo mišljenje o Emici Cvjetković smo mogli čuti od većine članova školskog odbora dok smo o Karamutu čuli dosta podijeljena mišljenja.

Salkić smatra da je Karamut, uprkos svojoj nefleksibilnosti i slabijim komunikacijskim sposobnostima od Cvjetkovićeve, uradio puno toga za školu.

Alma Frljak nije željela govoriti o prijetnjama koje je dobijala od svog kolege.
- Mislim da taj čovjek ne može biti direktor. Nema kvalitete vođe da bude na čelu jedne škole. Mislim da je Cvjetković osoba koja bi to mogla – kaže Frljak i objašnjava da je postala član školskog odbora da bi pomogla školi ali da nije znala kolika je to trauma i koliko oprezna mora biti nikada na to ne bi pristala.

Previše Hrvata

Cvjetković kaže da vjerovatno ne bi sumnjala da se radi o nacionalnoj netrpeljivosti da ovo nije samo jedan od mnogih sputavanja njene porodice jer su u Brezi nacionalna manjina. Brezani su njihovu ulicu u kojoj žive većinom Hrvati prozvali Široki Brijeg.
- Komšije iz ulice se osjećaju tako da samo još trebaju staviti žute trake na ruke i napisati Hrvat.

Na jedno putovanje u Švedsku prije nekoliko godina nije mogla ići jer joj je rečeno kako u grupi za put “ima previše Hrvata”.
- Nikada u životu mi nije bilo teže. Ušla sam u razred i nisam mogla predavati. Nisam mogla vjerovati da to postoji kod nas – kaže Cvjetković i dodaje da se vremenom nakupi takvih stvari: Do kada više?

Kada su čuli za to i drugi nastavnici iz grupe su odustali od putovanja. Zbog svega toga ona kaže da neće odustati od pokušaja, posebno zbog svoje djece koja nisu bila pošteđena kritika na račun svoje nacionalne pripadnosti: od izričitog traženja da pišu slovo h gdje po pravopisu nisu obavezni, čuđenja kako njena kćerka Hrvatica pohađa turski jezik, pa do ismijavanja pozdrava poput jednostavnog “dobar dan”. Objašnjeno im je da se tim pozdravom koriste samo “magarčine”. Emica Cvjetković, čiji su preci u Brezu došli još prije stotinu godina kada je naseljavano ovo rudarsko mjesto, smatra da ona i njena porodica nisu zaslužili da se ljudi tako odnose prema njima. Također dodaje da to nije pravilo za sve njene sugrađane.
- Mnogo ljudi iz Breze me zvalo i dalo mi podršku – kaže Cvjetković, ujedno i predsjednica školskog sindikata i bivša opštinska vijećnica.

Popravni

Baš kao što svoje učenike šalju na popravne ispite, kandidati za direktora škole imat će priliku ponovo se kandidirati na konkurs koji je još uvijek otvoren. Salkić kaže da će ovog puta biti više kandidata.
- Mislim da je bolje što smo poništili konkurs jer ćemo sada imati više kandidata i veći izbor – smatra Salkić i dodaje da će ovog puta od kandidata tražiti da se sami predstave roditeljima.

On tvrdi da na njega niko nije ni pokušao utjecati, ali vjeruje da politika može utjecati na lokalnu zajednicu, nastavnike i direktora škole te da će ponovo glasati kako odluče roditelji. Ipak, ne vjeruje da je nacionalnost razlog roditeljske podrške Karamutu.
- Čisto sumnjam da je to bio razlog. Ima roditelja, istina manje, drugih nacionalnosti koji su glasali za njega – kaže on.

Cvjetković kaže da će se ponovo kandidirati i otvoreno pitati sve koji učestvuju u izboru može li kao Hrvatica biti direktorica.
- Hoću da vidim šta će se desiti – objašnjava Cvjetković.

(zurnal.info)

Milorad Dodik nezaustavljiv je u svojim kriminalnim pohodima na javna dobra ove zemlje. Raskrčmio je impulse, odlično prošao na asfaltnim bazama i nepostojećim putevima, milionski zaradio na virtuelnim termoelektranama, momački profitirao na zgradama Administrativnog centra i RTV doma..., ali malo mu je. Uvijek se može više ukrasti, opljačkati, oteti..., matrica je lažnog cara, čija je posljednja žrtva Javno preduzeće Šume Srpske, koje su do sada on i njegov gang sporadično perušali, te je u gubitku «svega» pedeset miliona maraka.

SLOBODNI STIL

Dodik u svojim pljačkaškim potezima uopšte nije suptilan, dapače. Njegovi zahvati su hrvački (slobodni stil), a na grčko - rimski prelazi tek kada novac treba skloniti na Kipar. Ta destinacija mu je veoma bitna, jer tamo već desetak godina posjeduje vilu, a i brojne bankarske račune, na kojima se nalaze desetine miliona evra. Stoga mu je najmilije poslovati sa kiparskim firmama, a sve u cilju «unapređivanja» privrede u Republici Srpskoj. Posljednji u nizu grčko-laktaških zahvata je osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću „Forest bio-energy“ d.o.o. Banjaluka sa „Balkan Investment and Development“ sa Kipra, čiji je vlasnik Aleksandar Denda iz Beograda. Suština ovog nevjerovatnog ugovora, odobrenog Zaključkom Vlade RS, donesenim 9. novembra prošle godine, je predaja Šuma Srpske u ralje kiparske firme za svega 4.000 (četiri hiljade) maraka. Zvuči nevjerovatno, ali je apsolutno istinito da kiparska firma ima pravo raspolaganja resursima Šuma Srpske za svega četiri hiljade maraka.

JAVNO PREDUZEĆE BEZ PRAVA GLASA

Prva stvar koja ukazuje na katastrofalno štetan i kriminalan ugovor javnog preduzeća i privatnog preduzeća je nedefinisanje jasnog odnosa dva pravna lica. Tako je ukupni osnivački ulog nove firme („Forest bio-energy“ d.o.o. Banjaluka) 5.000 maraka. Nakon toga slijedi nevjerovatan red stvari, jer se na osnovu prvobitnog depozita od svega 4.000 KM, koje je položila kiparska firma, potpuno isključuje upravljačka funkcija JPŠ. Šume su u firmu uložile hiljadu maraka, što je otvorilo kriminalnu mogućnost da kiparskoj firmi ide četiri petine dobiti, a JPŠ ostatak. Druga indikativna stvar je da kiparska firma nema ništa od imovine, niti ima dokaza da se bavi navedenom djelatnošću, što upućuje na zaključak da se radi o pripremi pranja novca, tako što će se ostvarena dobit prenositi na Kipar. Suštinski, Šume Srpske će značajan dio poslovanja preusmjeriti preko firme kćerke („Forest bio-energy“ d.o.o. Banjaluka), i na taj način otvoriti mogućnost izvlačenja kapitala u inostranstvo, a matično Javno preduzeće svjesno gurati u gubitke.

REZANJE GRAĐE, A NE PRIKUPLJANJE OTPADA

Na to upućuje i činjenica da firma koju osnivaju u Banja Luci ima dozvolu za rezanje građe, iako je deklarativno navedeno da joj je primarni posao prerada ogrevnog drveta. Čak se u odluci Vlade RS navode „trupci lošije kvaliteta“, što govori da se ova firma neće baviti granjem i panjevima, te proizvodnjom eteričnih ulja, kako je najavljeno, već izvozom i rezanjem trupaca. Postoje tri klase bilo lišćara ili četinara, a cijena im je od 70 – 120 KM po kubiku, dok je cijena ogrevnog drveta 35-45 maraka. Ovim pristupom jasno je otvorena mogućnost teške pljačke Javnog preduzeća deklasiranjem. Obrazac je jednostavan - drvo prve i druge klase se knjiži kao ogrevno, a razlika u cijeni (od 35-85 KM) odlazi u džepove Dodika i njegovih jarana sa Kipra. Kako se u ugovoru pominje 20.000 m3 trupaca godišnje, deklasiranjem se može oštetiti JPŠ „Šume RS“ za iznos i do 1.000.000 KM, za početak. Suština cijele priče je da se novoj firmi omogući pristup proizvodima JPŠ bez tendera, što otvara nevjerovatne mogućnosti za tešku pljačku ovog preduzeća, mnogo težu nego što je bila i do sada.

SKUPŠTINA I UPRAVNI ODBOR

Interesantno je da se skupština novog preduzeća sastoji od pet članova, od čega su trojica iz kiparske firme, a dvojica iz JPŠ, čime je Dodikovom prijatelju Aleksandru Dendi omogućeno da suvereno vlada zajedničkim preduzećem. Potvrđeno je to i sastavom Upravnog odbora, koji broji tri člana, od čega su Dendina dva, a iz JP jedan. Kako se odluke donose većinom glasova, potpuno je jasno ko će ubuduće gospodariti šumama. Da je riječ o teškom kriminalnom poslu i pripremi nove velike pljačke, u koju je uključena bezmalo cijela Vlada RS, svjedoče i sljedeći podaci: JPŠ uopšte nije saopštila niti zna sa kojim količinima šumskog otpada, čija prodaja i prerada bi navodno trebala biti osnovna djelatnost nove firme, raspolaže, niti na kojim se područjima taj otpad nalazi. Uz sve to ne postoji ni jedna jedina riječ o ulaganjima JPŠ u ovaj posao, a nepoznat je zbog čega u realizaciju cijelog ovog projekta nisu bili uključeni lokalne zajendice i nadležne Agencije, a morali su biti.

HRONOLOGIJA PLJAČKE

09.11.2009.: Vlada Republike Srpske na sjednici donosi zaključak da je upoznata sa namjerom „Balkan Investment and Development L.t.d.“ sa sjedištem na Kipru za razvoj izvora energije u RS i cjeni da postoji potreba iskorištenja šumskog otpada. Vlada se saglasila da JPŠ „Šume RS“ mogu da potpišu okvirni sporazum o dugoročnoj saradnji, te zadužuje Ministrastvo poljoprivrede da pruži podršku.

21.01.2010.: Uprava JPŠ „Šume RS“ na sjednici donosi zaključak kojim je upoznata sa inicijativom reduzeća „Balkan Investment and Development“ sa Kipra, za osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću „Forest bio-energy“ d.o.o. Banja Luka i donosi odluku da osnuje privredno društvo.

09.11.2009.: Ministar Radivoje Bratić daje obrazloženje da je Vlada RS prihvatila inicijativu za razvoj obnovljivih izvora energije, i da postoji potreba za korištenje šumskog otpada.

24.11.2009.: Na osnovu navedenog, JPŠ „Šume RS“ zaključuje okvirni sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji i obavezama ugovornih strana i to kroz osnivanje zajedničkog preduzeća međusobni i sa terćim licima i da treba saglasnost Vlade RS.

03.02.2010.: Nadzorni odbor donosi zaključak kojim uslovljava da Ministarstvo podrži projekat. Ministar ovim obrazloženjem podržava osnivanje, a osnivački ulog od 5.000 KM ulažu „Balkan Investment“ 4.000 KM i JPŠ „Šume RS“ 1.000 KM.

03.02.2010.: Nadzorni odbor prihvata zaključak i odluku Neđe Ilića o osnivanju „Forest Bio-energy“, te da se oba zaključka proslijede ministru Bratiću. Donosi i odluku da se briše član ugovora o izgradnji fabrike peleta u Han Pijesku.

19.02. 2010.: Vlada RS daje konačnu saglasnost, što je i objavljeno u Službenom listu br. 17 od 05.03.2010.

MILOŠEVIĆEV ČOVJEK

Aleksandar Denda samo je još jedan u nizu ljudi Slobodana Miloševića sa kojima Dodik ima odlične «poslovne» veze. Denda je godinama imao značajnu ulogu u Miloševićevom establišmentu. Bio je od 1998. do 2000. godine podsekretar savezne Vlade i sekretar Agencije za mala i srednja preduzeća.

Riječ je o videoklipu "Vidimo se u Bileći" (emitiran 8. i 9. februara ove godine), serijskom programu "Lud, zbunjen normalan" (emitiran 24. i 31. januara ove godine), te programu "Nekad bilo" (emitiran 19. januara ove godine) u kojem je gostovala Biljana Plavšić, saopćeno je iz RAK-a.

Agencija navodi da je za spomenute slučajeve karakteristično da su izazvali mnogobrojne reakcije udruženja, političara i političkih stranaka, koji su javno zahtijevali od RAK-a da najstrožije sankcionira navedene stanice.

RAK je ujedno skrenuo pažnju na rastući broj prigovora koje upućuju javni zvaničnici i političke stranke, koji se sa stanovišta regulatora graniče ili direktno predstavljaju pokušaje cenzure, a tiču se određenih programskih sadržaja RTV stanica, u prvom redu javnih RTV servisa.

Iz Agencije podsjećaju na Deklaraciju Vijeća Evrope o slobodi političke debate u medijima koja navodi da "javni službenici moraju prihvatiti da će biti predmet javnog nadzora i kritike, posebno putem medija, zbog načina na koji su obavljali ili obavljaju svoje funkcije, jer je to neophodno za osiguravanje transparentnosti i odgovornog obavljanja funkcija".

Podvlači se da terminologija koja bi eventualno mogla biti posmatrana kao kleveta, svakako ne spada u nadležnost regulatora, već sudova.

"S obzirom na to da je BiH u izbornoj godini, jasno je da zvaničnici i političke stranke koriste sve mehanizme da bi propagirali svoje djelovanje. Agencija ovim putem apeluje na njih da medije ne koriste kao sredstvo za međusobne obračune ili pak kao sredstvo pritiska na Agenciju te na same medije", navodi se u saopćenju.

Ocjenjuje se da politički subjekti time direktno zadiru u osnovne postulate zaštite prava na slobodu izražavanja, koje uključuje pravo na pružanje, ali i primanje informacija, čime indirektno pokušavaju osporiti legitimno pravo medijske zajednice, ali i svih građana u BiH.

Agencija naglašava da političke stranke i ostali politički subjekti trebaju ostvarivati svoje poene i ciljeve u političkoj areni, a ne zahtijevajući od Agencije da a priori izrekne sankcije protiv RTV stanica u slučajevima emitiranja programskih sadržaja koji očigledno ne spadaju u mandat regulatora.

U RAK-u takvu praksu nazivaju direktnim uplitanjem u rad Agencije, što je u potpunosti neprihvatljivo.

(Fena)

Svaki državni ministar vrijedi kao osam drugih “prosječnih” radnika u Bosni i Hercegovini iako su u prošloj godini uradili samo polovinu onoga za što su plaćeni i što su obećali, rezultati su godišnjih izvještaja Centara civilnih inicijativa o radu Vijeća ministara i državnog Parlament

Nikola Špirić i ministri kojima predsjedava u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine plaćeni su kao osam prosječnih bh. radnika iako bi im trebao još jedan mandat da svojim tempom ispune sve ono što su nam prije četiri godine obećali. Godišnje na zasjedanju provedu tek nešto više od jedne radne sedmice iako u ladicama imaju zakone koji čekaju skoro pet godina da budu usvojeni. Ovo su rezultati godišnje analize rada Vijeća ministara i Parlamenta BiH koju redovno pripremaju Centri civilnih inicijativa.

Sjednice bez zakona

Vijeće ministara je je prošle godine održalo 37 redovnih sjednica na što su potrošli čak osam i po osmosatnih radnih dana. Za to smo im dali više od 600.000 maraka ali ipak nismo mogli dobiti informaciju šta se dešavalo na jednoj tajnoj prošlogodišnjoj sjednici. CCI-ju u tome nije pomogao niti Zakon o slobodi pristupa informacijama. Obilje informacija koju su analizirali kažu da su za tri godine svog mandata državni ministri na zasjedanjima bili tek 30 osmosatnih radnih dana od više od 900 koliko su imali na raspolaganju.

Čak i kada su uspijevali da se sastanu, na 16 sjednica nije utvrđen niti jedan jedini zakon, a na 14 njih tek po jedan.

Naravno, za ove tri godine mandata, visina primanja članova Vijeća ministara nikada nije zavisila od ostvarenja zacrtanih rezultata kroz planove rada. Iako je ispunjenje godišnjih planova bilo katastrofalno, i, u zakonodavnom dijelu, recimo, jedva dostizalo dvocifreni postotak, plate su povecavane i po sto posto i to u vrijeme prijeteće krize i imperativa drastičnog smanjenja javne potrošnje, piše u izvještaju CCI-ja.

Samo su se ministri Sredoje Nović i Selmo Cikotić barem donekle držali svojih obećanja i ispunili dvije trećine obećanog. Safet Halilović, ministar za ljudska prava i izbjeglice jedva je uspio uraditi trećinu onoga što je bio dužan učiniti.

Vijeće ministara je samo u trećem kvartalu 2009., dostiglo broj planiranih zakona, od početka mandata, a i to prvenstveno zahvaljujući pritisku međunarodne zajednice i domaće javnosti. Radi se o  ispunjavanju uslova iz Mape puta, stoji u izvještaju CCI-ja i dodaje se da ni državne agencije koje prate rad ministarstava nisu bili puno uspješniji: Kao najneefikasniji pokazali su se Agencija za osiguranje BiH, Ured koordinatora za refomu javne uprave BiH, te Arhiv BiH. Svaka od ovih institucija su u svom planu predvidjele realizaciju samo po jednog zakona, ali za godinu dana ni to nisu realizovale.

Samo obećaj, ne moraš uraditi

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mladen Zirojević, čini se u skladu sa politkom svoje stranke SNSD-a, nije štedio obećanja na početku svog mandata ali se na kraju ispostavilo da je on napravio najveću razliku u obećanim i realizovanim zakonima od svih ministara. Inače, državni ministri najviše rade u junu i decembru, pokazuju analize.

Samo tri posto onoga čime su se ministri bavili prošle godine ima veze sa poboljšanjem životnog standarda Bosanaca i Hercegovaca.

Ili, drugačije rečeno, 72 posto mjera koje je realizovalo Vijeće ministara nema nikakvu dodirnu tačku sa povećanjem zapošljavanja, smanjenjem korupcije, osiguranjem pristupa osnovnoj i zdravstvenoj zaštiti, obezbjeđivanjem dostojanstvenog životnog standarda na selu, smanjenju troškova administracije, efikasnijem privlačenju stranih investicija, unapređenju položaja mladih u BiH, kao i drugih mjera iz Građanske platforme a kojima su, kao predizbornim obećanjem, izabrani predstavnici zadobili povjerenje gradana, navodi se u izvještaju i upozorava da jako zaostajemo za zemljama regije: Također, i dalje vrlo osjetljivo pitanje za BiH je nepostojanje Strategije i Nacionalnog akcionog plana zapošljavanja u BiH. Bosna i Hercegovina i dalje ostaje jedina zemlja u okruženju koja nema državne strategije zapošljavanja, što je povezano s jednim od ključnih ciljeva Gradanske platforme, u vezi sa sistemskim otvaranjem radnih mjesta.

Parlamentarci ne vole Svena Alakalaja

Državni Parlament usvojio je tek petinu zakona predloženih od Vijeća ministara.
Moramo naglasiti kako je u posljednjem kvartalu bar spriječena totalna katastrofa, jer je ovaj rezultat čak tri puta poboljšan u odnosu na onaj krajem septemba mjeseca. Tada je samo šest zakona bilo usvojeno u PS BiH iz Programa rada Vijeća ministara, kažu iz CCI-ja i objašnjavaju da je kod parlamentaraca najviše uspjeha imao Bariša Čolak: Naravno, ovdje se ne radi o nikakvom posebnom uspjehu Ministarstva pravde, nego o evidentnom neuspjehu svih ministara kada je u pitanju finalizacija usvajanja zakona koji se nalaze u njihovim godišnjim planovima. Koliko je sve to loše govori i cinjenica da su najboljem po ovom pitanju, ministru Colaku, u isto vrijeme i oborena tri zakona iz plana rada u PS BiH. Ovi zakoni su oboreni negativnim entitetskim glasanje poslanika iz RS.

Parlamentarci, čini se, uopšte ne vole Svena Alkalaja, ministra vanjskih poslova. Za protekle tri godine nije usvojen niti jedan njegov prijedlog zakona iako se on potrudio da za njih obezbijedi bezvizno putovanje u deset država. Za sve nas, obične srmtnike, “sredio” je da bez viza možemo u Argentinu i “djelimično” u Brazil. Samo se još moramo strpiti da nam se smiluju poslanici i delegati i usvoje ove sporazume. Nema sumnje da Bosanci i Hercegovci čekaju ove odluke spakovanih kofera i punih štednih računa od 13. plate, regresa i “viškova” od plata.

U svoj diplomatski “score”, kako to visokopozicionirani službenici ovog ministarstva vole reći, Alkalaj je u prošloj godini upisao ulazak BiH u Vijeće sigurnosti UN-a kao nestalne članice. Tek kad je ispijen slavljenički šampanjac i ubrani politički poeni, ovo ministarstvo je shvatilo da ne zna šta da radi sa novom pozicijom, da nema dovoljno kadra niti vremena da se pripremi za počasnu misiju. Još gore od toga je što o većini tema Vijeća sigurnosti BiH nema usaglašen stav pa će naši predstavnici na većini sjednica samo statisti.

Efikasnosti VM i državnog Parlamenta najbolje ilustruje najava Centralne izborne komisije da bi zbog njihove sporosti u promjenama Izbornog zakona i poštovanja odluke o ravnopravnosti pripadnika manjina u izborima, oktobarski izbori mogli biti odgođeni za novembar.

Umjesto poražavajućih brojki o radnim satima parlamentaraca najbolje je reći da hrvatski Sabor usvaja tri i po puta više zakona godišnje a srbijanska Skupština čak četiri puta više. Našim izabranim zakonodavnim predstavnicima treba u prosjeku tri i po mjeseca da usvoje jedan zakon!
Od usvojenih 62 zakona u prošloj, 2009. godini, neslavni ''rekorder'' po dužini trajanja poslovničke procedure je Prijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar Sporazuma CEFTA, predlagatelja zastupnika Jerke Ivankovića-Lijanovića, koji je u proceduri PSBiH bio ukupno 414 dana dok je najbrže usvojen Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Okvirnog zakona o visokom obrazovanju BiH koji je u parlamentarnoj proceduri bio svega 3 dana, piše u CCI-jevom izvještaju uz dodataka da dopune Zakona o odbrani u proceduri čekaju više od četiri godine.

Umjesto obećanja državni funkcioneri bi glasače ovo ljeto mogli jednostavno zamoliti za još jedan mandat da stignu uraditi ono što su obećali na prošlim izborima.

Šta je Špirić obećavao na početku mandata

- Savjet ministara ce stimulisati entitetske vlade da hrabrije uđu u reformu socijalno-bezbjednosnog sistema, zato što cijenimo da dosadašnji sistemi penzionog i socijalnog osiguranja stvaraju osjećanje različitih „nepravdi“;
- Uspostavljanje Ministarstva poljoprivrede na državnom nivou;
- Donošenje zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine, jer kako je isticao to ne smije da bude tabu tema. To je pitanje s kojim se treba najzad suočiti i zapravo uslov za povratak povjerenja u vlasti u Bosni i Hercegovini;
- Donošenje zakona o restituciji, odnosno o povratu imovine i obeštečenju fizickih i pravnih lica čija je imovina podržavljena primjenom propisa o agrarnoj reformi, konfiskaciji, sekvestraciji, nacionalizaciji i eksproprijaciji i drugih propisa koji su doneseni i primijenjivani nakon 1945. godine;
- Funkcionisanje Vijeća ministara BiH na bazi iskrenosti, odlučnosti, te potpune i iskrene solidarnosti, jedan jedini interes - zajednički, jedna jedina želja – napredak“
- BiH će biti bolja, bogatija i sretnija.

Šta CCI očekuje od državne vlasti u 2010. godini

· da se otvori 150.000 radnih mjesta u BiH;
· da se iskorijeni ekstremno siromaštvo u BiH;
· da minimalna penzija u BiH bude 250 KM;
· da svaki gradanin u BiH ima pristup osnovnoj zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti;
· da se obezbijedi dostojanstven standard života na selu;
· da BiH bude zemlja jednakih mogućnosti za mlade ljude;
· da se smanje troškovi administracije;
· da se okonča reforma sistema obrazovanja u BiH;
· da se smanji nivo korupcija u BiH;
· da BiH ispuni uvjete za sticanje statusa kandidata za članstvo u EU;
· da javna preduzeća budu bolje regulisana i efikasnija u pružanju usluga;
· da se udvostruče direktna strana ulaganja.

(zurnal.info)

Protesti vojnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine koji su otpušteni iz profesionalne službe jer su im prema važećem zakonu istekli ugovori, nastavljeni su i danas ispred zgrade zajedničkih institucija u Sarajevu. Skupina od oko 50 vojnika koja se danas okupila želi iskazati nezadovoljstvo, ističući da su otpušteni bezrazložno i traže da im se produži rad u vojsci do stjecanja penzije.

“Mi tražimo da se zakon izmjeni, jer prema važećem ja ne mogu biti u službi jer imam više od 35 godina. Mi ovdje tražimo da se ta granica pomjeri za deset godina. Ja se osjećam sposobim za rad u službi- kaže jedan od prisutnih na skupu.

Protestanti očekuju da će Predstavnički dom Parlamentarne skupštine, koji zasjeda, izglasati zakon koji će im omogućiti da zadrže status zaposlenih u državnim institucijama.

U ovoj godini predviđeno je otpuštanje 2.750 pripadnika OS BiH, a u prvoj grupi je otpušteno 300 vojnika, po stotinu iz svakog konstitutivnog naroda.

U junu je najavljeno otpuštanje druge grupe od 600 vojnika, kojima ističe ugovor.

(zurnal.info)

Nezvanično se saznaje da je među uhapšenim i imam Mirsad Huseinović iz bratunačkog sela Hranča.

Cijeli slučaj pokrenut je nakon što je maloljetna Romkinja M.M. iz bratunačkog naselja Rakovac, otkrivena predozirana, nakon čega je smještena u "Sigurnu kuću".

Ona je navela spisak osoba koje su je iskorištavale, u čemu je posredovala njena nana Mevla.

MUP RS-a potvrdio je i hapšenje Nevle Mavlić koja je prijavila nestanak svoje unuke još 9. februara. Ona je prije sedam dana za Denvni avaz izjavila da se njena unuka 3. februara jednostavno nije vratila kući.

Nije se nikad dogodilo da od kuće bude ovoliko dugo odsutna. Različite priče dolaze do mene. Ja ne želim ništa da potvrdim, samo hoću da znam da li je živa. Zadnji sam je put vidjetla 3. februara ove godine. Došla je iz škole i veli mi da ide u Dom zdravlja da primi injekciju, jer je bila prehlađena. Poslije 9. februara je nedostupna, izjavila je tada Manjićeva.

M. M. od 3. februara nije dolazila ni u školu. Avaz je objavio i informaciju da M.M. živi sa nenom Nevlom Mavlić, te da su joj roditelji rastavljeni i da majka živi u Rakovci kod Bratunca a otac u Srbiji.

Tri dana nakon ovog teksta objavljeno je da je nestala djevojka pronađena i iz privatnih razloga se ne želi vratiti kući, potvrđeno je iz Centra javne bezbjednosti Bijeljina. M.M. je, prema nezvaničnim informacijama, u trenutku pronalaska bila predozirana. U međuvremenu je smještena u sigurnu kuću gdje se, prema nezvaničnim informacijama, nalazi i danas.

Zbog sumnje da je djevojka bila zlostavljana MUP RS-a pretresao je danas 13 lokacija u Srebrenici i Bratuncu, između ostalih i porodičnu kuću Sadika Ahmetovića u selu Podgaj. Jutros je potvrđeno i hapšenje Ćamila Durakovića, zamjenika načelnika Općine Srebrenica, te pretresanje njegove kancelarije i automobila. MUP RS-a potvrdio je da akcija još uvijek traje, a portal RTRS-a prenosi izjavu Drage Kalabića, šefa Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, da u kuloarima državnog Parlamenta kruži priča da će u zgradi Zajedničkih institucija također biti hapšenja. On je zatražio da se u tom slučaju organizuje vanredna sjednica Predstavničkog doma, prenosi RTRS.

Ahmetović je prije davanja zvanične izjave inspektorima, objasnio novinarima da daje izjavu o slučaju mlade Romkinje, a koja je, po nekim informacijama seksualno zlostavljana od dvadesetak osoba, a koje su predmet današnjih hapšenja u Srebrenici i Bratuncu.

"Riječ je o djevojčici kojoj sam dao stipendiju za školovanje isto kao što sam dao stipendije za još mnogo djece", kazao je Ahmetović.

Istakao je da je zgrožen ovim insinuacijama te da će nedvojbeno on i njegova porodica proći kroz vrlo težak period.

"Suočavao sam se i s još gorim problemima u životu, ali ne mogu da shvatim da neko može izmisliti ovako nešto", kazao je i dodao kako vjeruje u Boga i da nije uradio ništa za što je prozvan.

M.M.: Želim postati neko

Manje problem a više izazov, bio je za udruženje Roma „ROMSKU SUZU“ kada je njihova članica iz lokalne zajednice Rakovac, opština Bratunac, M.M. zatražila pomoć za nabavku knjiga, jer djevojčica i njena nena žive od mjesečnih 120,00 maraka. Uprkos jako teškm uslovima života ova djevojčica ima jaku želju da se obrazuje i da završi školu.

M.M. se izuzetno motivisala na okruglom stolu koji je održalo udruženje Roma „ROMSKA SUZA“ pod nazivom „Važnost izjašnjavanja romske populacije-romskoj pripadnosti“. Naime, izlaganje dr. Medina Vantić kao vrlo uspješne žene koja se sa ponosom izjašnjava kao Romkinja, inspirisalo je djevojčicu da i ona ne odustane od svog cilja. Pričom o svom životu tokom redovnog školovanja i studentskih dana, Medina je probudila u M.M. buntovnički duh na vrlo pozitivan način. Nakon iscrpnog izlaganja Medine Vantić, M.M. je digla ruku za riječ i rekla nešto što nijedno romsko dijete ne smije zaboraviti: „Divim Vam se i svaka Vam čast kad ste to sve prošli i kad ste dostigli sve ovo što sada imate. I ja ću biti neko i nešto, zato što to želim da budem i zato što ste mi Vi sada ulili još više nade i moram da idem ka svom cilju. Završit ću i srednju, a onda i fakultet, jer ne želim da živim u neznanju i siromaštvu u kakvom sam sada. Mislim da se meni ta mogućnost pruža i ja je želim iskoristiti.“

Brzi pronalazak donatora koji je obezbijedio da se M.M. nabave knjige, bila je jedna od aktivnosti nekih od članova udruženja. Isto tako, udruženje je pronašlo donatora koji će Mersihu stipendirati tokom cijele godine a nadamo se i tokom čitavog školovanja.

( Jasmina Hakić, oktobar 2008. Media plan Institut)

(zurnal.info/Fena)

Ahmetović je novinarima obrazložio da je pozvan od MUPRS-a da da izjavu o slučaju mlade Romkinje, a koja je, po nekim informacijama seksualno zlostavljana od dvadesetak osoba, a koje su predmet današnjih hapšenja u Srebrenici i Bratuncu.

"Riječ je o djevojčici kojoj sam dao stipendiju za školovanje isto kao što sam dao stipendije za još mnogo djece", kazao je Ahmetović.

Istakao je da je zgrožen ovim insinuacijama te da će nedvojbeno on i njegova porodica proći kroz vrlo težak period.

"Suočavao sam se i s još gorim problemima u životu, ali ne mogu da shvatim da neko može izmisliti ovako nešto", kazao je.

Ne precizirajući ko bi mogao biti odgovoran za njegovo dovođenje u vezu s ovim slučajem, Ahmetović je kazao da će to kad-tad isplivati na površinu.

"Vjerujem u Boga i znam da nisam uradio ništa od toga za što me prozivaju", istakao je.

On nije mogao potvrditi informaciju da je u toku pretres njegove porodične kuće u srebreničkoj općini.

(Fena) 

Među osobama koje su obuhvaćene akcijom su pripadnici policije, prosvjetni radnici i uposlenici u Općini Srebrenica.
Po naredbi Suda i Okružnog tužilaštva Bijeljina, pripadnici specijalne policije priveli su Ćamila Durakovića, zamjenika načelnika Općine Srebrenica. Prethodno je obavljen pretres njegove kancelarije i automobila.
Prema nezvaničnim informacijama, više osoba iz Srebrenice i Bratunca seksualno je zlostavljalo maloljetnicu M. M. iz Bratunca, koja je prije nekoliko dana u okolini Bratunca pronađena predozirana, a nakon toga smještena u „Sigurnu kuću“.

"Neka istražni organi profesionalno i pošteno rade svoj posao. Za Stranku demokratske akcije (SDA) svi građani Bosne i Hercegovine su jednaki pred zakonom. O konkretnom događaju u Bratuncu i Srebrenici nemamo podrobnijih informacija i u ovom trenutku ne možemo ništa opširnije kazati".
To je Agenciji Fena izjavio glasnogovornik SDA Salmir Kaplan zamoljen da prokomentira informaciju koju su prenijeli mediji da je u Bratuncu i Srebrenici danas došlo do policijske akcije protiv više osoba među kojima su profesori te drugi ugledni građani.

Prema nezvaničnim informacijama, više osoba iz Srebrenice i Bratunca seksualno je zlostavljalo maloljetnicu M. M. iz Bratunca.
U Sarajevu, pak, gdje je za danas najavljen nastavak sjednice Predstavničkog doma u Parlamentarnoj skupštini, poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Drago Kalabić zatražio je od Kolegija informaciju u vezi s hapšenjima u Bratuncu i Srebrenici.

(Fena)

Shinawatra, koga u Crnoj Gori nazivaju "najbogatiji Crnogorac", posjeduje crnogorski pasoš.

Televizija "Vijesti", pozivajući se na očevice, tvrdi da je Shinawatra navodno u Budvu stigao u nedjelju kasno poslije podne s još nekoliko osoba. Oni su se, prema svjedočenju očevidaca, automobilima marke "mercedes" i "BMW" dovezli do samih zidina starog grada.

Shinawatra je prije nekoliko dana napustio Dubai i, navodno, otputovao u Švicarsku, gdje mu živi ćerka.

Prema informacijama tajlandskih vlasti, zvaničnici u Arapskim emiratima su zabranili Shinawatri da njihovu zemlju koristi kao bazu za napade na tajlandsku vladu.

Pristalice bivšeg tajlandskog premijera protestuju u Bangkoku. Oni su vlastima dali 24 sata da raspuste parlament i raspišu izbore.

Shinawatra je 2006. godine svrgnut s vlasti i osuđen u odsustvu na dvogodišnju robiju zbog korupcije.

(Fena)

Po prvim procjenama TNS Sofres instituta opozicioni socijalisti osvojili su 30 posto glasova a Sarkozyjev UMP 26,7 posto. Zeleni iz stranke Europe Ecologie osvojili su 13,3 posto glasova dok je protuuseljenički Nacionalni front Jean-Marie Le Pena po procjenama dobio 12 posto. Ono što je važnije za drugi krug izbora iduće nedjelje je što su razne stranke francuske ljevice zajedno osvojile oko 50,5 posto glasova te su u nedjelju popodne odmah započeli i pregovori o izbornim listama.

Ako se prve procjene potvrde, izbori će predstavljati trijumf za čelnicu socijalističke stranke Martine Aubry koja je uspjela kod glasača vratiti vjeru u njenu stranku otkako joj je stala na čelo u novembru 2008. godine. Izlazak birača procjenjuje se na rekordno malih 48 posto.

Ako nijedna lista ne osvoji više od 50 posto glasova, u drugi krug 21. marta mogu ući dvije vodeće liste i svaka lista koja je osvojila više od deset posto glasova, prenosi u ponedjeljak Hina.

(Fena) 

„Ne mislimo da iz zajedničkih organa treba bježati i mi nećemo slušati takve odluke koje se donose u svrhu izborne kampanje“, rekao je Čavić danas u izjavi novinarima u Banjoj Luci.
Osvrćući se na nalog premijera RS-a Milorada Dodika članovima Vlade da ne komuniciraju s Federalnom televizijom, on je rekao da je ta odluka kontradiktorna i u suprotnosti sa Zakonom o dostupnosti javnih informacija.
„Inače su ti ljudi poznati po ličnoj uvredljivosti kad ih neko negdje prozove. Ali problem je što ih niko ne proziva u javnim medijima RS-a“, ocijenio je Čavić.
On je saopćio i da DP prihvata ujedinjenje opozicije u RS-u, uključujući i zajedničke kandidate za člana Predsjedništva BiH i predsjednika RS-a na predstojećim oktobarskim izborima, ali samo ako bude ravnopravan partner u toj koaliciji.
Na današnjoj sjednici Glavnog odbora DP-a donesena je odluka i oko hitnog pokretanja incijative za opoziv izmjena i dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osguranja RS-a, kojim su umanjene penzije za oko 40.000 penzionera iz reda boračkih kategorija.
Zadužena su dva poslanika DP-a u Narodnoj skupštini RS-a da prikupe 30 potpisa kako bi se hitno sazvala posebna sjednica parlamenta na kojoj bi se poništio ovaj zakon i navedenoj populaciji vratili dosadašanji iznosi penzija, čijim umanjenjem bi trebalo uštedjeti oko 30 miliona KM godišnje u budžetu RS.
„Tih 30 miliona KM uštede u Fondu PIORS-a, koji je Vlada RS obećala MMF-u radi realizacije neophodnog kredita podrške budžetu, mogu se nadoknaditi odustajanjem od kupovine luksuznih ureda za institucije RS-a“, istakao je potpredsjednik DP-a Vojislav Gligić.

U SDP-u smatraju da je ta instrukcija ujedno udar na slobodu medija, državu Bosnu i Hercegovinu i  svakog čovjeka koji živi u njoj, saopćeno je iz te stranke. 
SDP: POČETAK KRAJA APSOLUTISTIČKE VLADAVINE

- Nakon što je zaveo potpuni informativni mrak u RS-u, te nakon što nije uspio staviti pod svoju kontrolu Federalnu televiziju kao najjaču tv kuću u našoj zemlji, bojkotom FTV-a pokušava narušiti ugled najgledanijeg programa u cijeloj BiH - navodi se u saopćenju. 
SDP je stava da Dodikovi posljednji potezi samo pokazuju očaj i bezizlaznu situaciju u kojoj se našao, kao i sve izvjesniji kraj njegove apsolutističke vladavine u RS-u. 
Dodaje se da u isto vrijeme SNSD-ov odani kadar i aktualni član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović iz Banje Luke poziva tzv. srpske predstavnike u institucijama BiH da razmisle o sudjelovanju u radu institucija BiH. 
- Ove inicijative čelnika SNSD-a samo pokazuju u kakvom apsolutističkom režimu danas žive građani u dijelu BiH koji se zove Republika Srpska, isključivo zahvaljujući neodgovornoj vlasti. Neprihvatljivo je da član Predsjedništva bilo koje države poziva na bojkot državnih institucija u kojima sjedi i redovno prima basnoslovne iznose novca na ime plata i naknada - navodi se u saopćenju. 
U SDP-u smatraju očiglednim da čelnici SNSD-a u izbornoj godini opet planiraju prevariti svoje birače skrećući im pažnju sa stvarnih životnih problema. 
Ocjenjuje se da im je opet meta država BiH, njene institucije i ustanove, urušavanje pravnog poretka i ustavnog uređenja, zbog čega bi se u skladu sa važećim zakonima našli pred licem pravde u svakoj demokratskoj zemlji. 
SDPBiH je siguran da će oni koji se pokušavaju na takav način dodvoravati biračima biti kažnjeni na izborima u oktobru. 
Naglašava se da građani od vlasti očekuju odgovore zašto se nalaze u očajnoj ekonomskoj situaciji i zašto nisu ispunili svoja predizborna obećanja.
"Nikakav bojkot medija neće ih spasiti od davanja odgovora na takva pitanja", zaključuje se u saopćenju SDP-a BiH.

SDU: KRIMINAL SE NE MOŽE SAKRITI CENZUROM

Iz Socijaldemokratske unije (SDU) BiH upozoravaju da je sloboda javne riječi i izražavanja u BiH stalno na meti političkih partija koje se kriju iza paravana socijaldemokratske političke orijentacije u kojoj je sloboda kao osnovni princip političkog djelovanja na prvom mjestu. 
Rukovodstvo SDU BiH najoštrije je osudilo takvo ponašanje premijera RS-a, koji službenim putem nastoji onemogućiti Federalnu televiziju da kao dio Javnog RTV servisa BiH da profesionalno i u skladu s nezavisnom uređivačkom politikom obavlja svoj posao. 
U ovoj stranci smatraju da svi politički subjekti, koji se istinski pridržavaju osnovnih principa socijaldemokratske političke orijentacije ne bi trebali biti isključivi prema medijima, niti skloni njihovoj zloupotrebi u ostvarivanju dnevnopolitičkih ciljeva, zanemarujući ili degradirajući pritom osnovne političke postulate socijaldemokratije. 
SDU BiH smatra da se istina o kriminalnim radnjama ne može sakriti odbijanjem saradnje s određenim elektronskim ili printanim medijima, jer opstanak i razvoj socijaldemokratije u BiH mora biti baziran na visokim moralnim vrijednostima, poštenju i otvorenoj borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. 
"Jedino se na taj način može stvoriti povoljan ambijent kako bi se u djelo mogla provesti socijaldemokratska politička platforma koja razmatra slobodu, jednakost, solidarnost i socijalnu pravdu, što bi bilo skoro nemoguće bez slobodnih medija", navodi se u saopćenju SDU-a BiH. 

AlternativnI klub Trebinje: Podsjetnik na Staljinovo doba

Dame i gospodo novinari,

Dodik je rekao davno svoje. Vi radite VaŠ posao slobodno, koristeći sva ljudska prava i slobode, te novinarsku etiku i kodekse.

U vremenima, kada je sve javno, te kada nema tajni niti opravdanosti da ih bude prema bilo kome, a naročito prema medijima, bespredmetno je raspravljati, koliku štetu sebi lično i sebi kao premijeru, ali i narodu čini Milorad Dodik sa dekretima, koji neodoljivo podsjećaju na dekrete Staljinove tajne policije.

Alternativni klub se solidariše sa Federalnom televizijom.

Dok Haris Silajdžić, nesuđeni pisac ustava i beskompromisni borac za prava uhapšenih članova bh. predsjedništva u egzilu, ima Sanelu Jenkins za savjetnicu, premijer Federacije Bosne i Hercegovine je spao na to da mu savjete dijeli Semiha Borovac. Ne treba biti previše mudar niti posebno obdaren osjećajem za estetiku da bi se shvatilo ko je u ovoj podjeli ljepote i pameti izvukao ružniju, da ne kažemo deblju stranu. Zabrinjavajuće je to što perverzne navike ovdašnjih političara moraju plaćati poreski obveznici u Federaciji BiH.

OD TIMURA DO RADOVANA

Nisku propalih kadrova Stranke demokratske akcije, uhljebljenih na pozicijama savjetnika premijera Federacije BiH, Mustafa Mujezinović je od 1. marta popunio još jednim biserom iz Tihićeve sehare. Novi savjetnik predsjednika Vlade FBiH, ili da budemo gender korektni - savjetnica je bivša gradonačelnica Sarajeva Semiha Borovac. Ista ona čiju su smjenu građani mjesecima tražili dok se ona uspješno skrivala iza nenadležnosti, što joj nije smetalo da troši milione budžetskih sredstava Grada Sarajeva.

Čovjek sa “bijednom platom od četiri hiljade maraka, za koju niko ne bi radio posao kojim se on bavi”, nakon što je u svoj kabinet smjestio Timura Numića, Šefiku Hafizović, Mehu Rekića i Radovana Vignjevića, sada je pronašao mjesto i za ex-prvu damu glavnog grada, nimalo omiljenu među Sarajlijama.

Istrošene političke figure koje nisu mogle pronaći mjesto u nekom od diplomatsko-konzularnih predstavništava ili na čelu nekog javnog preduzeća, kao po pravilu završavaju na mjestima savjetnika u Vladi Federacije. Neformalnom i negativnom selekcijom oni najnesposobniji uvijek doguraju do samog vrha, do mjesta savjetnika federalnog premijera. Što je i normalno, jer nijedan ozbiljniji savjetnik koji drži do sebe ne bi savjetovao inžinjera Mujezinovića za platu bjedniju od “najbjednije”, koja često dobaci tek do tričavih dvije-tri hiljade konvertibilnih maraka.

MORALNO NENADLEŽNA

Poznata po svojoj mazohističkoj naravi, bivša gradonačelnica Sarajeva, nakon što joj je propala prilika da postane njena ekselencija u Beogradu, prihvatila se ipak odgovorne funkcije savjetodavke Mustafe Mujezinovića. Bez obzira na njen izrazito negativan imidž među stanovnicima Sarajeva, upitna je i njena kvalificiranost da se bavi ovim poslom, jer je za savjetnika aktuelnog premijera Federacije potrebno najmanje imati završen mediciniski fakultet sa specijalizacijom iz oblasti neuropsihijatrije, mada ne bi bilo loše vladati vještinama iz oblasti krivičnog prava. Međutim, ono što nju izdvaja od mase jednako loših kadrovskih rješenja Stranke demokratske zajednice je činjenica da je i u mandatu gradonačelnice Sarajeva radila poslove za koje nije nadležna, što je i sama priznala kada je izjavila da “nema institucionalnu nadležnost za moralnu odgovornost”. Nakon ovakve izjave jedino što se čovjek može zapitati: kakav li je taj premijer kada mu je ova savjetnica.

Mada ni to ne mora ništa značiti ako pogledate Harisa Silajdžića i njegovu savjetnicu, doduše počasnu.