Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda RS-a utvrdilo je danas da nije prihvatljiv zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi u RS-u.

Predsjednik Suda Mirko Zovko obrazložio je da u konkretnom predmetu nisu bile ispunjene procesne pretpostavke, odnosno da Klub Bošnjaka nije konkretizirao koja povreda vitalnog nacionalnog interesa postoji u osporenom zakonu.

Ustavni sud je ocijenio da Zakon o referendumu ni po svom sadržaju ne ugrožava vitalni interes konstitutivnih naroda.

Zovko je na pres-konferenciji pojasnio da je Klub Bošnjaka imao samo obrazloženje za podnošenje zahtjeva, ali ne i naznaku vitalnog interesa za koji smatra da je povrijeđen donošenjem Zakona o referendumu u RS-u.

Za Zovka je, kako je naveo, malo začuđujuće da je Klub Bošnjaka i ranijih, u nekoliko predmeta 2005. i 2006.godine, napravio isti propust.

I pored tog propusta, za koji Zovko kaže da je bio dovoljan da se odbije zahtjev bošnjačkog kluba, Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda RS-a je također ustanovilo da ne postoji povreda vitalnog interesa u Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi u RS-u.

„Referendum je u svim modernim zemljama najviši oblik demokratskog neposrednog izjašnjavanja građana i sam po sebi predstavlja jednu instituciju od velikog značaja koja ukazuje na demokratičnost određenih naroda i država“, ističe Zovko i naglašava da Klub Bošnjaka u svom zahtjevu ponavlja ono što je u amandmanskom postupku pokušao da se izglasa.

Tu se, kaže postavljaju hipotetička pitanja u „stilu šta bi bilo kad bi bilo“.

„Ustavni sud RS-a rješava predmet na relaciji donesenog zakona i Ustava, a nijednim dijelom Sud nije uočio da je ovaj zakon suprotan Ustavu RS-a, jer prema članu 77. referendum je i ranije egzistirao“, rekao je predsjednik Ustavnog suda RS-a.

Naime, ponavljajući amandmanske prijedloge Klub Bošnjaka htio je da se ograniče referendumska pitanja i daju određene zabrane o tome koja se mogu postaviti, a koja ne.

„Koja se pitanja mogu postaviti u jednoj državi ili entitetu, kao što je RS, to je nemoguće predvidjeti i to predstavlja hipotetičko pitanje“, iznio je stav Zovko i dodao da sudijama nije dovoljno da neko „iskaže strepnju šta bi mogao donijeti neki 'negativni' referendum, jer je Ustavnom sudu u nadležnosti da odluči da li je neki zakon protivustavan ili ne“, pojasnio je Zovko.

Napominje i da član 77. ograničava referendumska pitanja jer kaže da Narodna skupština RS-a iz svoje nadležnosti može raspisati referendumska pitanja te sve što bi bilo van njene nadležnosti ne bi imalo legitimitet.

Ocijenio je i da ovaj predmet ima „izuzetnu političku konataciju, jer neki tumače da, ako je referendum dozvoljen, odmah je dozvoljeno recimo i otcjepljenje“.

Međutim, pitanja suverenosti države, kaže Zovko, notirana su u Ustavu BiH.

Podsjećanja radi, Zakon o referendumu je 10. februara izglasala Narodna skupština RS-a na posebnoj sjednici, a Klub Bošnjaka je 12 dana poslije pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa na taj zakonski akt.

Nakon što Vijeće naroda RS-a nije prihvatilo amandmane tog kluba, a zatim nije bilo dogovora ni na Zajedničkoj komisiji Vijeća i Narodne skupštine RS-a, Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi u RS-u upućen je na konačno odlučivanje Ustavnom sudu RS-a.

Ključni amandmani predloženi od Kluba Bošnjaka odnosili su se na problematiku preciznog određivanja u Zakonu o referendumu i građanskim inicijativama tzv.zabranjenih pitanja za predlaganje na referendumu, a to su pitanja koja se odnose na suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH.

Amandmani su se odnosili i na organe koji treba da provode referendum, na zatjev da, uz Narodnu skupštinu, o zakonu i referendumskim pitanjima odlučuje i Vijeće naroda RS-a, te na zahtjev da i mjesna zajednica ima pravo odlučivanja putem referenduma o nekim svojim vitalnim pitanjima.

Srpski delegati Vijeća naroda RS-a ranije su odbaci sve amandmane bošnjačkog kluba uz tvrdnju da Zakon o referendumu ne ugrožava interese nijednog naroda i da je usvojen u skladu s Ustavom RS-a.

(Fena)

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bi na sjednici zakazanoj za sutra u Sarajevu trebalo da u drugom čitanju razmatra Prijedlog zakona o praznicima BiH čiji je predlagač poslanik Socijaldemokratske partije BiH u tom domu Denis Bećirović.

Predloženim zakonom predviđeno je da državni praznici BiH budu: Nova godina; 1. mart - Dan nezavisnosti BiH; 1. maj - Međunarodni praznik rada; 9. maj - Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope; 22. maj - Dan pristupanja BiH u članstvo Organizacije ujedinjenih naroda; 11. juli - Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i svih ratova; 27. juli - Dan ustanka protiv fašizma u BiH i 25. novembar - Dan državnosti BiH.

Na prijedlog ovog zakona uloženo je 65 amandmana, od čega je samo predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Milorad Živković predložio 50 amandmana.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma, koja je podržala predloženi zakon, prihvatila je samo jedan njegov amandman koji predviđa da državni praznik bude i “Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta”, koji se obilježava 27. januara.

Živković je predlagao da se obilježavaju i: „Svjetski dan prava potrošača“, „Svjetski dan knjiga i autorskih prava“, „Međunarodni dan porodica“, „Svjetski dan bez duhanskog dima“, „Svjetski dan za borbu protiv dezinfekcije i suše“, “Svjetski dan televizije“...

Amandmane je uložio i Klub poslanika SNSD-a kojima se predviđa izostavljanje iz zakona Dana nezavisnosti, Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i svih ratova i Dana državnosti BiH, uz obrazloženje da o ovim datumima ne postoji konsenzus svih naroda u BiH.

Jedan od predloženih amandmana predviđa da se u zakon uvrsti "Dan narcisa" koji bi se obilježavao 26. decembra, a u obrazloženju ovog prijedloga se navodi da "u duhu prepoznatljivog političkog djelovanja, 26. decembra u BiH bi se obilježavao dan političkih narcisa, osoba zaljubljenih u sebe i prilika za njihove obožavatelje da iskažu odanost njihovom liku i djelu".

Predlagač zakona Denis Bećirović je kazao Feni da prema Ustavu BiH, a posebno prema Ankesu II, BiH ima svoje državne praznike - državni praznici BiH su 1. mart - Dan nezavisnosti i 25. novembar - Dan državnosti BiH.

"Ovaj pokušaj poslanika SDP-a jeste da BiH dobije još neke državne praznike i evo ovaj zakon je prošao u drugo čitanje. Očigledno je da je bilo određenih amandmana koji nisu dobili podršku na Ustavnopravnoj komisiji“, kazao je Bećirović.

Dodao je da se, prije svega, radi o amandmanima predsjedavajućeg Predstavničkog doma Milorada Živkovića koji su odbijeni od Ustavnopravne komisije.

„Očigledno da u posljednje vrijeme Živković se ne ponaša baš ozbiljno u skladu s funkcijom koju trenutno obnaša. To pokazuju i amandmani, odnosno sadržina amandmana koje je uložio na ovaj prijedlog zakona", kazao je Bećirović.

Po njegovim riječima, ostalo je izjašnjavanje o predloženom zakonu u drugom čitanju na sjednici Predstavničkog doma.

„Ipak hoću da vjerujem da postoji šansa da se taj zakon usvoji u BiH tako da BiH dobije još neke državne praznike koji su pobrojani u ovom prijedlogu zakona", kazao je Bećirović.

S obzirom na to da je većina amandmana na predloženi zakon obnovljena, o njima bi se trebali izjasniti poslanici na sutrašnjoj sjednici Predstavničkog doma.

(Fena)

Sjednica Vijeća Ustavnog suda RS-a za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa na kojoj će razmatrati zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u vezi sa Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi bit će održana 20.aprila, u Banjoj Luci.

Zakon o referendumu je 10. februara izglasala Narodna skupština RS-a na posebnoj sjednici, a Klub Bošnjaka je 12 dana poslije pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa na taj zakonski akt.

Nakon što na Vijeću naroda RS-a nisu prihvaćeni amandmani tog kluba, a zatim nije bilo dogovora ni na Zajedničkoj komisiji Vijeća i Narodne skupštine RS-a, Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi u RS-u upućen je na konačno odlučivanje Ustavnom sudu RS-a.

Ključni amandmani predloženi od Kluba Bošnjaka odnosili su se na problematiku preciznog određivanja u Zakonu o referendumu i građanskim inicijativama tzv.zabranjenih pitanja za predlaganje na referendumu, a to su pitanja koja se odnose na suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH.

Amandmani su se odnosili i na organe koji treba da provode referendum, na zatjev da, uz Narodnu skupštinu, o zakonu i referendumskim pitanjima odlučuje i Vijeće naroda RS-a, te na zahtjev da i mjesna zajednica ima pravo odlučivanja putem referenduma o nekim svojim vitalnim pitanjima.

Srpski delegati Vijeća naroda RS-a ranije su odbaci sve amandmane bošnjačkog kluba uz tvrdnju da Zakon o referendumu ne ugrožava interese nijednog naroda i da je usvojen u skladu s Ustavom RS-a.

(Fena)

Zijat Mušić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, pripremio je izmjene zakona koji nalaže reviziju budžetskih davanja korisnicima boračko-invalidske zaštite, donesenog krajem prošle godine.

Rasprava o Mušićevim izmjenama planirana je za 28. april u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta.

Kad je zakon koji on želi mijenjati donesen, rečeno je da nalaže reviziju određene vojne i medicinske dokumentacije da bi se utvrdilo kome iz boračke populacije treba, a kome ne, nastaviti isplatu određenih mjesečnih naknada iz federalnog budžeta.

Pošto je rašireno mišljenje da treba utvrditi da li među korisnicima ima i onih koji su naknade stekli na osnovu diskutabilnih uvjerenja, Mušić, tvrdeći da postojeći zakon nema efikasne mehanizme za otkrivanje dezertera, predlaže da dokaz, i to neoborivi, za nečije učešće u odbrambenim jedinicama i pride za eventualno ranjavanje budu - uvjerenja o neisplaćenim vojničkim plaćama.

„Završetkom agresije, početkom 1996., sve jedinice u oružanim snagama su izrađivale precizne spiskove svojih pripadnika tokom cijelog rata na osnovu kojih su u ministarstvu odbrane izdavana uvjerenja o neisplaćenim vojničkim plaćama.

Svaki pripadnik oružanih snaga je potpisivao tačnost svojih podataka u navedenim uvjerenjima i smatram da je to najtačnija evidencija o pripadnosti i učešću u oružanim snagama.

Svi kasniji provedeni upravni postupci kojima je dokazivana pripadnost treba da budu predmet revizije.

Dostavljanje uvjerenja o neisplaćenim plaćama olakšat će revizorskim timovima cjelokupni rad a privremena obustava isplata bit će zasnovana na zakonito izdatim i od korisnika potpisanim uvjerenjima“, naveo je Mušić u svom prijedlogu.

Kako su budžetske uštede jedan od bitnih ciljeva zakona o reviziji, Mušić tvrdi da bi izmjenama koje on predlaže uštede bile trenutne i znatne.

(Fena)

Dodik je SNSD doveo u poziciju najjače stranke u BiH djelujući po principu «velikog stomaka», što će reći da je gutao sve one koji su htjeli biti progutani, pri tom se nimalo ne gadeći

Veljko Marić, dekan Medicinskog fakulteta u Foči, nedavno je postao član Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Ništa previše čudno, da se Marić u SNSD nije učlanio na sjednici Vlade RS, te da Dodik kupovinu novog igrača nije obznanio u Administrativnom centru, gdje ga je i «predstavio» svojim «vjernim navijačima». Nakon toga odmah su uslijedila i obećanja o novim investicijama, a Dodik je u stilu Florentina Pereza najavio tri miliona maraka za izgradnju studentskog doma u Foči. Koliko je Marić dobio ne zna se, ali je sigurno da će do daljnjeg ostati Dekan Medicinskog faklteta, a ponešto će se namaći i tokom izgradnje doma. Obznanjujući ovaj transfef u zgradi vlade, Dodik je pokazao da on već odavno živi u jednopartijskom sistemu, tačnije društvu jednog lica i dodatno potvrdio svoju tezu da je ogromna većina funkcionera u ovoj zemlji tek hodajuća vreća krompira, na kojoj je vidno istaknuta cijena. Marić je ovu jeftinu filozofiju lažnog vožda u potpunosti potvrdio oblačenjem dresa koji je obožavao «još od malih nogu».

VREĆE KROMPIRA

Nije Marić jedini vreća krompira, već ih je u ovom entitetu, nažalost, na desetine hiljada. Uostalom, Dodik je SNSD doveo u poziciju najjače stranke u BiH djelujući po principu «velikog stomaka», što će reći da je gutao sve one koji su htjeli biti progutani, pri tom se nimalo ne gadeći, niti gledajući da li dolaze iz SDS-a, PDP-a, SP-a, ili neke druge partije, organizacije, NVO.... Uostalom, u vrhu «partije» su negdašnji socijalisti Nebojša Radmanović i Igor Radojičić, svojevremeno visoki funkcioneri SP RS, koji su se zakleli Dodiku na vjernost prije cijele decenije, razvaljujući matičnu stranku na čijem je čelu bio Živko Radišić, nekadašnji član predsjedništva BiH. Rukovodstvu SNSD-a pripada i Nikola Špirić, politička prostitutka, koji je od šešeljevih, preko sds-ovih, pdp-ovih i ko zna sve još čijih postelja stigao u bordel lažnog vožda. Špirić je svoj prelazak u «partiju» naplatio suvim zlatom, kućama i stanovima u Beču i Banjaluci, te enormnom svotom novca, čiji je najveći dio zaradio radeći na nikom potrebnim i nikad realizovanim «ekonomskim projektima».

POLTRONSKI DVOJAC

U vrhu je bilo i SDS-ovaca, poput pokojnog predsjednika RS Milana Jelića. On je svojevremeno, davne 1998. godine, nakon što je Dodik postao premijer, u pratnji Uroša Gostića prispjeo na njegovo (tada) seosko imanjce sa torbom punom para. Pokojni je svoj nastup u SNSD-u debelo platio, ali ga je kasnije i naplatio, jer su njegovi nasljednici u ostavinskoj raspravi podijelili nekoliko desetina miliona evra i nekoliko desetina stambenih jedinica. Samo dva dana prije isteka predizborne kampanje 2006. godine, lažnom voždu su pristupili Miroslav Mikeš i Tihomir Gligorić, obojica iz Socijalističke partije. Bilo je zaista ogavno gedati i slušati taj poltronski dvojac kako obrazlaže ulazak u Harem. Obojici se isplatilo, jer je Gligorić postao direktor Geodetske uprave RS, a Mikeš delegat u Vijeću naroda NS RS, a ostao mu je i politički uticaj u ovdašnjem pravosuđu, zahvaljujući kojem je stekao enormno bogatstvo. Istina, bilo je onih u SNSD-u poput mladog junoše Dubravka Suvare koji su se pobunili zbog kupovine isluženih igrača, ali Mikeš je tada SNSD optužio za antisemitizam, pa je sve leglo nakon Dodikove intervencije.

«Gutanje» se nastavilo, što svjedoči slučaj Marić, ali i hiljade drugih «vreća krompira», koji su pristupili Dodikovoj stranci. Kada je PDP istupio iz koalicije sa SNSD-om, taj postupak «principijelno» je osudio njihov član i tadašnji ministar rada Boško Tomić. Nakon raspada saveza, Tomić je napustio ministarsku funkciju, ali i PDP i postao direktor Zavoda za zapošljavanje RS. I brat mu je ostao direktor jedne paljanske firme, pa je principijelnost sasvim solidno materijalizovana. Zoran Mastilo, direktor Fonda PIO, takođe je bio uvaženi član PDP-a, a sada je uvaženi član SNSD-a i to Glavnog odbora. Postupio je kao i Tomić, a stanovi u Beogradu svjedočanstvo su kvalitetne odluke.

ULAZNICA ZA KRIMINAL

Tako je to u načelu (entitetski nivo), ali je prelazaka bilo i u detalju (opštine), gdje ćemo navesti samo dio primjera, jer je nemoguće sve nabrojati. Čelnici opštine Rogatica samo su marionete u rukama stvarnih gospodara ovog gradića, što jesu Milorad Jagodić i Tomo Ujić, uvaženi članovi SNSD-a, vlasnici ovdašnjeg agrokombinata i uz to čelnici šumskog gazdinstva Rogatica. Jagodić i Ujić, dugogodišnji članovi SDS-a, vrlo brzo su preko tamošnjih polja i šumara preplivali u SNSD, i tako se, bar zasad, spasili zatvora, jer su vinovnici najveće privatizacione pljačke u ovom kraju, u kojoj je država izgubila desetine miliona maraka, a stotine radnika ostalo je na ulici. Oni su potpuno nezakonito došli u posjed ogromne imovine, privatizujući «Agrokombinat», na način da je sve od početka do kraja čist kriminal, zbog kojeg niko nije odgovarao. Ova firma svorena je 1995. godine od nekoliko rogatičkih preduzeća, potpuno nezakonitim odlukama tadašnjeg ratnog predsjedništva opštine, listom esedesovaca.

Firme poput Prometa i Klaonice, koje su bile u mješovitoj svojini i gdje su radnici imali ogroman broje akcija, pretvorene su u državne. Ove odluke poništio je Ustavni sud ovog entiteta, ali ko za pravo haje, te su 2004. godine Jagodić i Ujić za svega 329 hiljada maraka, i bez znanja Upravnog i nadzornog odbora i Skupštine akcionara, kupili više od pola Rogatice. Oni gazduju nebrojenim poslovnim prostorima, koje izdaju pod zakup, a novac uzimaju u kešu. Nekoliko poslovnih prostora na Baščaršiji, milionske vrijednosti su odavno prodali, pare strpali u džep i kupili kućerine i nekretnine u Beogradu. Uz sve to, prisvojili su potpuno nezakonito preko hiljadu hektara poljoprivrednog zemljišta, koje je u državnoj svojini. Čak su ga uspjeli uknjižiti na sebe, a značajan dio su već rasprodali, premda na to nisu imali nikakvo pravo. Istjerani i opljačkani radnici obraćali su se svim entitetskim institucijama, Komisiji za reviziju privatizacije, pa čak i Dodiku lično, ali niko im nije izišao u susret, iz prostog razloga što su pljačkaši Jagodić i Ujić sada visoki funkcioneri esenesdea.

NEŠTO I ZA SLAMARICE

Ima onih koji su prešli u «partiju» a da javno nisu uzeli «crvenu knjižicu». Vitomir Popović, dekan Pravnog fakulteta, nije postao član SNSD-a, ali kao da i jeste, jer je stajući u odbranu aktuelnog «Miloševića» zaslužio mjesto dekana. Popović je važio za okorjelog SDS-ovca, ali dekanska je tuga pregolema. Tu je još jedan okorjeli SDS-ov igrač - Pantelija Ćurguz, predsjednik Boračke organizacije RS. Narečeni je spreman braniti lik i djelo i svijetlim oružjem ako treba, jer mu je Vožd omogućio koncesiju za vađenje šljunka, zaposlio kćerku, a našao se tu i stan u Banjaluci... Šta je sve dobila Ranka Mišić, šefica Sindikata, još uvijek nije do kraja poznato, ali je postala najžešći Dodikov fan. Po njegovom nalogu rasturila je Sindikat, radnicima koji su ostali bez posla kaže da su sami krivi za to, fingira štrajkove, izmišlja sastanke sa «poslodavcima»..., riječju: čini sve da svi oni koji su ostali «na ulici» na ulicu ne izađu. Mišićka se skućila, ponešto ima i na knjižici, još više u slamarici, tu je i «pratnja» mladog mesa, sve u svemu nije loše za jednu sredovječnu djelimično pismenu «gospođu». I Rade Rakulj, šef penzionera, vjerna je «vreća». Još nije predložio ukidanje penzija, a hoće, jer mu člantvo u brojnim Upravnim odborima omogućava da živi i bez te crkavice. Kada im se doda Branko Dukić, predsjednik saveza logoraša, menažerija je potpuna. Dukićevoj organizaciji, Dodik u danu prebaci po nekoliko stotina hiljada maraka, a on mu zauzvrat omogućava da istrajno radi na pretvaranju Republike Srpske u logor u kojem je jedino voždova «batina iz raja izašla».

Moglo bi se nabrajati unedogled, ali čemu. Prije neko veče Aleksandar Džombić reče da na eskro računu Vlade RS ima još 520 miliona maraka, što će reći da prostora za prelaske još uvijek ima. Uostalom, prelazni rok ovdje stalno je otvoren.

Papa Benedikt XVI izjavio je u subotu, na početku dvodnevne posjete Malti, da je crkva "ranjena našim grijesima", ne spominjući direktno skandal oko seksualnog zlostavljanja koje su počinili katolički svećenici.

Tokom razgovora s novinarima u avionu kojim je poletio za Maltu s aerodroma u Rimu, papa nije spominjao skandale u Evropi i SAD-u, ali je glasnogovornik Vatikana Federico Lombardi rekao da je Benedikt XVI mislio na slučajeve zlostavljanja djece koje su proteklih desetljeća činili katolički svećenici.

Govoreći na talijanskom, papa je rekao da Malta, gdje je 95 posto stanovnika katolica, voli crkvu i tijelo Kristovo, "iako je to tijelo izranjavano našim grijesima", prenio je Reuters.

Papa Benedikt XVI (83), koji se već sastao sa žrtvama zlostavljanja u SAD-u i Australiji, razgovarat sa još njih, naveo je Lombardi. Za sada, međutim, nije poznato da li će se na Malti sastati sa 10 muškaraca koji tvrde da su bili zlostavljani i koji su tražili sastanak s njim.

Novinari u avionu su bili razočarani što papa nije izravno govorio o zlostavljanju, ali je konkretnije govorio o oblaku vulkanskog pepela s Islanda koji se proširio iznad srednje i sjeverne Evrope i napravio haos u zračnom prometu.

"Nadajmo se dobrom putovanju s ovim tamnim oblakom koji se nadvio nad dijelom Evrope", kazao je papa.

Papa je otputovao jednim od rijetkih letova s aerodroma u Rimu zbog problema koje je u zračnom prometu izazvao ogromni oblak pepela koji se podigao u atmosferu nakon erupcije vulkana.

"Air Malta" je saopćila kako očekuje da će se papa u nedjelju moći nesmetano vratiti u Rim, kako je i planirano.

(Fena)

Srbijanski predsjednik Boris Tadić u petak je objavio članak pod naslovom "Isprika za Srebrenicu" u rubrici mišljenja, najtiražnijeg američkog dnevnog lista The Wall Street Journal, a prenosi Hina.

"Pokolj hiljada bosanskih Muslimana u gradu Srebrenici u julu 1995. predstavlja jedno od najtragičnijih poglavlja jugoslavenskih građanskih ratova 1990-ih", navodi Tadić u članku u kojem ističe da je skupština Srbije 30. marta prihvatila deklaraciju o Srebrenici u kojoj "nedvosmisleno osuđuje ratne zločine koji su tamo počinjeni".

Deklaracija je, po njegovim riječima, proizvod apsolutne posvećenosti Srbije obnovi povjerenja i promicanju prijateljstva i razumijevanja između dva ponosna naroda u regiji.

Tadić ističe da u tom "dokumentu bez presedana - prvom takve vrste na zapadnom Balkanu", skupština Srbije izražava "najdublju sućut i iskrene isprike porodicama bosanskih Muslimana žrtava" pokolja u Srebrenici.

Također navodi da u deklaraciji Srbija reafirmira punu potporu suradnji s Haškim sudom (ICTY), uključujući i hapšenje i prebacivanje u Den Haag ratnog zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića, optuženog za pokolj u Srebrenici.

Mladića je ICTY prije 15 godina optužio za genocid u Srebrenici, no termina "genocid" nema u deklaraciji skupštine Srbije, niti u Tadićevu članku u The Wall Street Journalu.

Presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ) u predmetu BiH protiv Srbije, kao i u više presuda ICTY-a protiv srpskih optuženika, utvrđeno je da je pokoljem 8.000 zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici, počinjen genocid.

Tadić u članku ističe kako se nada da će deklaracija u kojoj se naglašava predanost Srbije poštivanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, "pomoći da se olakša proces unutarnjih reformi u BiH".

Šutnja više nije prihvatljiva niti skrivanje iza zastarjele ratne retorike, navodi Tadić ocjenujući da je u regiji jugoistočne Evrope "počela era odgovornosti".

Srbijanski predsjednik u članku ne spominje da je njegova zemlja izvela agresiju na Hrvatsku, BiH i Kosovo 1990-ih te da je praktično cijeli srpski politički i vojni vrh završio na Haškom sudu zbog ratnih zločina, već tvrdi kako je Srbija "pokazala hrabrost da bude prva koja će se ispričati za gnusne zločine koje su počinile sve strane u jugoslavenskim građanskim ratovima".

On poziva i druge zemlje regije da učine isto.

"Prihvaćanje vlastitog dijela odgovornosti za ono što se dogodilo u prošlosti sastavni je dio učvršćenja demokracije u svakoj zemlji u našem susjedstvu", navodi Tadić, ocjenjujući da su isprike za zločine "prijeko potrebni koraci za promicanje održivog mira i stabilnosti u regiji".

Preuzimajući vodeću ulogu u regionalnom pomirenju, Srbija je otvorila vrata drugima da prođu kroz njih, u nadi da mogu zajednički graditi naprednu budućnost kao članovi Evropske unije, zaključuje Boris Tadić u The Wall Street Journalu.

(Fena)

General Armije RBiH, drugi ratni načelnik Generalštaba Armije Republike BiH Rasim Delić umro je jutros u 6.30 sati u svom domu u Visokom, potvrdili su Feni članovi njegove porodice.

Lokalni mediji iz visokog javljaju jutros da je Delić posljednjih dana često bio na ljekarskim pregledima.

Rasim Delić rođen je 4. februara 1949. godine u Čeliću. Vojnu akademiju je počeo 1967. a završio 1971. godine.

JNA je napustio 13. aprila 1992. u činu potpukovnika. Od 8. juna 1993. do kraja agresije komadant je Armije RBiH. Poslje agresije na BiH Delić je bio komadant Zajedničke komande Vojske Federacije BiH.

U penziju je otišao u septembru 2000. godine.

Haški tribunal osudio ga je na tri godine zatvora po drugoj tački optužnice koja ga tereti za "okrutno postupanje kao prekršaj pravila i običaja ratovanja", vezano za dešavanja u selu Livade i logoru Kamenica iz jula i augusta 1995. godine.

Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić, u povodu smrti drugog ratnog komandanta Armije RBiH Rasima Delića, izrazio je zahvalnost za sve što je general Delić učinio u odbrani i oslobađanju BiH.

U izjavi Feni, Tihić je također naglasio Delićev doprinos ustrojstvu modernih oružanih snaga kako u ratu, tako i kasnije i miru.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić telegram saučešća uputio je i porodici Delić u povodu smrti generala Armije RBiH Rasima Delića.

(Fena)

Sezona skijanja na olimpijskim planinama ove godine mora da će početi već u avgustu jer je Vada Kantona Sarajevo u ovogodišnjem budžetu za “vještačko zasnježivanje” preduzeću “ZOI 84” galantno izdvojila 1,5 miliona maraka ili trostruko više nego prošle godine.

U ovogodišnjem budžetu Kantona Sarajevo najbolje su prošla javna preduzeža “ZOI 84”, TV Kantona Sarajevo, KSC Skenderija, GRAS, Sarajevogas za koja se uprkos krizi , MMF-ui manjku u kantonalnom budžetu našlo novca, i to više nego prošle godine.

Usvajanje ovogodišnjeg budžeta Kantona Sarajevo imalo je sve odlike dobrog trilera. Napetost je rasla iz sata u sat, sukob oko raspodjele novca čak je zaprijetio i “razvodom” vječitih partner u vlasti, SDA i Stranke za BiH, dok se ultimativno tražila smjena aktuelnog kantonalnog premijera iz Stranke za BiH, Besima Mehmedića .

Partneri u vlasti nisu se sukobili zbog različitih prioriteta u finansiranju školstva, zdravstva, podsticaja domaćim proizvođačima, već oko dodjele novca javnim preduzećima.

U žaru međusobnih sukoba predstavnika SDA i Stranke za BiH javno su pljuštale optužbe da “oni drugi” namjerno zakidaju “njihova” javna preduzeća sa ciljem da im oslabe izborne pozicije. Kroz javnu svađu koalicionih partnera na vidjelo je izašao ključni motiv brige za finansiranje javnih preduzeća, prikriveno korištenje novca iz ovih kompanija za finasiranje predizborne kampanje. O čemu, naravno, Izborna komisija BiH ne zna ništa.

Sve će to prekriti snjegovi, ruzmarin i šaš

Vlada KS je pokazala zavidnu kreativnost kako bi i vuk bio sit i ovce na broju, odnosno kako bi se stvorio privid smanjenja troškova a istovremeno javnim preduzećima prebacilo više novca nego ranijih godina.

Da bi se ovo postiglo pojedine stavke koje se odnose na finansiranje javnih preduzeća su smanjivane ili u potpunosti preskakane ali su zato na mala vrata uvođene nove stavke i opravdanja za transfer novca.

Apsolutni rekorder je ZOI 84 koji će umjesto prošlogodišnjih 750 hiljada maraka iz kantonalnog budžeta ove godine dobiti duplo više, 1,5 miliona maraka.

Kantonalno ministarstvo privrede koje je prošle godine direktno subvencioniralo ZOI 84 sa 300 hiljada maraka ove godine po ovom osnovu nije izdvojilo niti marke. Ali je zato umjesto prošlogodišnjih 450 hiljada maraka za troškove “vještačkog zasnježivanja” ove godine ova stavka naprasno narasla na impresivnih 1,5 miliona maraka. Tako će u konačnom zbiru “ZOI 84” i pored “gubitka” subvencije iz kantonalnog budžeta inkasirati duplo više novca nego prošle godine. Menadžmentu “ZOI 84” sada samo ostaje da da prizivaju prirodni snijeg kako ne bi morali dobijeni novac trošiti na vještački snijeg.

Na medijima se ne štedi

Kantonalna vlada, ali i poslanici kantonalne skupštine koji su usvojili ovogodišnji budžet, nisu škrtarili ni na finasiranju TV Kantona Sarajevo.

Umjesto prošlogodišnjih 3,72 miliona maraka ovaj medij koštaće ove godine porezne obveznike 452 hiljade maraka više, ukupno 4,18 miliona maraka.

Redovna subvencija za osnovne troškove poslovanja kantonalne TV tako je u ovoj godini “pojačana” za 352 hiljade maraka pa će po ovom osnovu TV KS inkasirati 3,39 miliona maraka. Za nabavku nove opreme odobreno je 50 posto više novca nego prošle godine pa će za modernizaciju TV KS imati na raspolaganju 300 hiljada maraka dok je suma za nabavku programa ostala ista kao i prošle godine, 490 hiljada maraka.

Širokogrudnost aktuelne vlasti prema “svom” mediju i u doba najžešće ekonomske krize i besparice i nije neko iznenađenje, jer radi se o izbornoj godini.

Ono što je zanimljivo je da se kantonalna TV finansira iz budžeta kantonalnog Ministarstva pravde, kao i kantonalni sudski službenici i zatvorski čuvari, iako bi logično bilo da je javno informisanje u nadležnosti ministarstva kulture.

Kriza i kresanje javne potrošnje nisu pogodili ni KSC Skenderija jer je ovo javno preduzeće ove godine dobilo 60 posto više novca nego prošle godine, ukupno 1,2 miliona maraka. U okviru ukupnog izdvajanja za KSC Skenderija iznenada je u ovoj godini narasla stavka “sufinansiranje zakupnine poslovnih prostora” za šta će ove godine biti izdvojeno 400 hiljada maraka dok je prošle godine za istu svrhu izdvojeno puno manje, 150 hiljada maraka.

Povećano je izdvajanje i za “rekonstrukciju ledene dvorane” sa proplogodišnjih 300 hiljada na pola miliona maraka pa se u ovom javnom preduzeću nikako ne mogu žaliti da ih Vlada KS ne pazi.

Vožnja na trošak budžeta

Poseban slučaj je sarajevski GRAS, koji je kada se radi o direktnim izdvajanjima za ovo preduzeće iz kantonalnog budžeta među “gubitnicima” jer bi ove godine trebao od resornog kantonalnog ministarstva saobraćaja dobiti manje novca nego prethodne godine, 16,6 umjesto 17,1 milion maraka.

Ipak, istovremeno je ministarstvo obrazovanja naprasno povećalo izdvajanje za “prevoz učenika” sa prošlogodišnjih 2,4 na 3,05 miliona maraka a najveći dio ovog novca otoći će GRAS-u pa će u konačnici ovo preduzeće direktno ili indirektno iz kantonalnog budžeta dobiti približno istu sumu kao i prošle godine.

Najveći gubitnik među javnim preduzećima u raspodjeli novca iz ovogodišnjeg kantonalnog budžeta su Toplane koje bi umjesto prošlogodišnjih 13,5 miliona maraka trebale dobiti 10,7 miliona maraka.

Manje novca dobiće i Pokop 6,8 miliona umjesto prošlogodišnjih 7,4 miliona maraka kao i sarajevski “Vodovod i kanalizacija” kome su ovogodišnja izdvajanja iz kantonalnog budžeta od 6,8 miliona maraka za 561 hiljadu maraka manja nego prethodne godine.

Ovogodišnjem budžetu Kantona sarajevo u odnosu na prošlu godinu smanjena su izdvajanja i za javno preduzeće “Park” sa 6,07 miliona na 5,7 miliona maraka a ista sudbina snašla je i “Rad” koji će se morati zadovoljiti sa 7,52 miliona umjesto prošlogodišnjih 7,78 miliona maraka.

Kako do izbora ima još vremena, ni rebalans kantonalnog budžeta nije isključen pa bi to mogla biti dobra prilika da se “obeštete” i trenutni gubitnici među javnim preduzećima.

(zurnal.info)

U nedelju, 18. aprila, od 12 do 13 sati bit će blokiran saobraćaj na magistralnom putu M18 u Olovu zbog mirnog protesta građana kojim se traži pripajanje Olova Kantonu Sarajevu.

I ovaj kao i prethodna tri puta, Općinsko vijeće Olovo donijelo je odluku da pozove građane da mirnim protestom pošalju poruku federalnim poslanicima, uoči nastavka sjednice Doma naroda Federalnog parlamenta koji će se 19. aprila izjašnjavati o prijedlogu Zakona o Federalnim jedinicama, odnosno o izdvajanju Olova iz Zeničko-dobojskog kantona.

Kako je saopćeno iz Općine Olovo, ovim protestom stanovnici Olova žele podsjetiti poslanike da je izvor velikog broja ekonomskih i socijalnih problema nelogična administrativna pripadnost Olova ZDK-u.

Masovno iseljavanje stanovnika, upućivanje na liječenje u Zenicu koja je udaljena 120km, samo su neki od razloga zbog kojih građani Olova već 15 godina pokušavaju naći izlaz iz Kantona kojem ni historijski ni geografski nikad nisu pripadali, saopćeno je.

(Fena)

Misija OSCE-a u BiH u suradnji s Uredom za demokratske institucije i ljudska prava pri OSCE-u (ODIHR) održala je u Sarajevu četvrti godišnji regionalni sastanak osoba odgovornih za romska pitanja.

Na sastanku su prisustvovali predstavnici Misije OSCE-a u Albaniji, monitoring misije OSCE-a u Skoplju, misije na Kosovu, misije u Crnoj Gori, Moldaviji, Srbiji i BiH.

Sastanak je okupio eksperte za pitanja Roma i Sinta da bi diskutirali o trenutnim trendovima i izazovima o zaštiti i promociji ljudskih prava Roma, kao i o OSCE-ovim aktivnostima koji se odnose na pružanje podrške vladinim institucijama i civilnom društvu na terenu.

“Trebamo razviti naš zajednički napor da bismo poboljšali životne uvjete Roma i Sinta i osigurali potpuni pristup društvenom, ekonomskom i političkom životu u njihovim zemljama”, rekao je ambasador Gary D. Robbins u obraćanju učesnicima.

Robbins je naglasio da su Romi u BiH često diskriminirani u obrazovanju, zaposlenju, pristupu socijalnoj zaštiti i zdravstvenim uslugama.

“Njihova osnovna ljudska prava se krše. To mora stati”, izjavio je on.

Regionalni sastanak osoba odgovornih za romska pitanja također je bio fokusiran na razne načine suradnje i koordinacije između Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri OSCE-u i misija OSCE-a, kao i na identificiranju područja u kojima bi se zajedničke radnje trebale poduzeti.

Učesnici su diskutirali i o načinima kako implementirati OSCE-ov akcioni plan u vezi s Romima i odluku Ministarskog vijeća OSCE-a na lokalnom, državnom i regionalnom nivou.

“Kako su Romi i dalje diskriminirani u BiH i drugdje, veoma je važno spomenuti da će zemlje učesnice OSCE-a ostati posvećene zaštiti njihovih ljudskih prava i promociji održive integracije Roma u društvo,” izjavio je Dervo Sejdić, odgovorna osoba za pitanja Roma u BiH.

On je dodao da preostaje još mnogo posla da se uradi.

“Vladine institucije trebaju prihvatiti romske zajednice u proces odlučivanja. Svaka država treba raditi za sve svoje građane, uključujući manjine i marginalizirane osobe, to je sve što tražimo,” poručio je Sejdić, saopćeno je iz OSCE-a.

(Fena)

Studenti u Sarajevu skupo su platili navodno jeftinije godišnje karte za gradski prevoz. Da budemo preciznije to ih je koštalo: 60.000 novih knjiga odnosno pretplate na 15 naučnih baza podataka odnosno kompletnog renoviranja studentskih domova ili dva fakulteta odnosno deset novih naučno-istraživačkih centara odnosno 3.000 novih kompjutera...

Sarajevski studenti pohvalili su odluku kantonalnog premijera Besima Mehmedića da im za tri miliona budžetskog novca pojeftini gradski prevoz i trgovali obraz i najmanje 60.000 novih knjiga ili bežični internet za cijeli Univerzitet, nekoliko novih naučno-istraživačkih centara, laboratorija, domove koji ne prokišnjavaju i svakog dana imaju tople vode, ili više profesora i asistenata. Odluka je već donesena i novac je nepovratno otišao gradskom prevozniku GRAS-u. Napravili smo malo istraživanje je li se ovaj novac mogao potrošiti pametnije od još jednog predizbornog trika.

RASIPNIŠTVO SIROMAHA

Mašinski fakultet u Sarajevu bio je na prvoj liniji fronta i tokom rata je potpuno uništen. Ni 15 godina poslije nije do kraja obnovljen. Nije rijetkost da sa zgrade otpadaju komadi fasade a zbog nedostatka novca istraživački rad je prepušten entuzijazmu profesora i asistenata. Ejub Džaferović, dekan ovog fakulteta, kaže da je ove godine od kantonalnih vlasti dobio 50.000 maraka za djelimičnu obnovu fasade. Kaže da bi renoviranje fakulteta zajedno sa namještajem trebalo oko 1,5 miliona maraka i još oko sto hiljada maraka za opremu studentima. Dopustite da primijetimo kako je ovo tek polovina novca dodijeljenog gradskom prevozniku u vječnom godišnjem deficitu.

Džaferović dodaje da bi za kvalitetne laboratorijske naučno-istraživačke projekte trebalo nekoliko miliona eura. Ministri i premijer bezbroj su puta ponovili da smo siromašni i da za to jednostavno nemamo novca. Novinari Žurnala detaljno su prečešljali ovogodišnji budžet i odgovorno tvrdimo da se ne radi o siromaštvu nego o rasipništvu i korupciji, dakle, o kriminalu. Novac je dodjeljivan i šakom i kapom za jednokratne političko-promotivne manifestacije, pokrivanje dugova loše vođenih javnih kompanija i sumnjivo stečene ratne zasluge. Na kraju, novac za jeftinije karte će donekle olakšati studiranje studenata ali ga sigurno neće poboljšati.

- Ja sam za to da se pomogne studentima. Pomagalo im se i prije rata, pomaže se i sada – kaže Džaferović i dodaje da je ovo škakljiva tema i da o tome radije ne bi govorio.

On smatra da je pristup internetu rak-rana sarajevskog univerziteta.

- Ne znam zašto se to u Sarajevu ne rješava na elegantan način. Trebaju nam optički, a ne bakarni kablovi, i veća brzina – objašnjava Džaferović.

Ove je godine iz budžeta izdvojeno 200.000 maraka za bežični internet ali samo za nekoliko fakulteta. Ostali će morati čekati neke naredne budžetske godine ili izbore kao da se radi o privilegiji, a ne o uslovu normalnog studiranja.

Dekan Džaferović dodaje da se studiranje mašinstva i naučno-istraživački projekti ne mogu zamisliti bez pristupa naučnim bazama podataka i pretplate na naučne časopise. Jedna od takvih baza je i ScienceDirect čija je mjesečna pretplata basnoslovnih 200.000 maraka. Za tri miliona cijeli univerzitet bi se mogao pretplatiti na 15 ovakvih baza podataka!

MAŠTANJE O BOLJEM

Za razliku od novca koji ide GRAS-u, novca za obrazovanje nikada nije dovoljno niti previše i on se višestruko vraća. Jedan od takvih primjera je laboratorija za istraživanje kvaliteta i ispravnosti hrane.

- Najvažnije stvari su laboratorije i kadrovi – kaže Sabahudin Bajramović, prodekan za finansije na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu.

Objašnjava da imamo problem kod uvoza hrane i pića jer većinu stvari ne možemo kontrolisati zbog nedostatka referentnih laboratorija.

- Kad se nešto uveze mi ne možemo reći je li uredu ili nije – kaže Bajramović i dodaje da se ova ulaganja vraćaju višestruko: Između ostalog tu se obezbjeđuje posao profesorima, asistentima ali i našim studentima. Prije rata smo zarađivali jako puno novca na analizama hrane.

Projekti izgradnje laboratorija ovog fakulteta u sarajevskom naselju Butmir i univerzitetskom kampusu već postoje. Novac će tek tražiti. Bajramović kaže da za jedan takav laboratorij treba oko 300.000 maraka. Ne treba biti nadaren matematičar da se zaključi da je to desetina novca potrošenog na jeftiniji studentski prevoz ili ako pomnožimo - za taj se novac moglo izgraditi deset ovakvih centara.

- To bi trebao biti jedan referentni laboratorij – objašnjava Bajramović.

On smatra da je puno pametnije bilo uložiti sav taj novac u kadrove.

- To je naš najveći problem. Ljudi moraju držati po pet modula bez asistenta. Ja predajem četiri modula, sam sebi izgledam neozbiljan – tvrdi Bajramović i karikira da smo u bolonjsku reformu krenuli bez kartonskih a kamoli betonskih temelja.

Ovaj fakultet je od svih nivoa vlasti za ovu godinu dobio nešto više od milion maraka za naučno-istraživački rad.

- To je simbolična cifra – kaže Bajramović i objašnjava da samo jedan od projekata koji rade sa još dvadesetak instituta iz Evropske unije košta oko dva miliona maraka.

Već ranije smo pisali da se za renoviranje sramotno neuslovnih studentskih domova u Sarajevu ne izdvaja gotovo ništa a da bi se za spomenuti novac mogli pretvoriti u hotele sa četiri zvjezdice. Maštanje o kvalitetnom trošenju tromilionskog kolača moglo bi se nastaviti u nedogled. Po cijeni od 50 maraka moglo bi se kupiti 60.000 najaktuelnijih stručnih knjiga. Ili možda 3.000 kompjutera za studente i profesore. Sve nabrojane stvari dugoročno bi poboljšale kvalitet studija. Sve osim jedne – jeftinijeg prevoza.

I, DA SE NE LAŽEMO

Svako normalan se pita: pa, zašto u ovakvoj situaciji Vlada Kantona Sarajevo rasipa milione maraka koji se mogu upotrijebiti na bezbroj korisnijih načina? Nekoliko je razloga. Prvo, direktor GRAS-a je kadar Stranke za BiH koja je i postavila Besima Mehmedića na mjesto premijera KS. Naravno, nema tu neke stranačke lojalnosti i ljubavi na relaciji Besim Mehmedić-Hasan Bašić. Cilj je da se tri miliona konvertibilnih maraka prebaci iz budžeta, dakle iz džepova stanovnika Kantona Sarajevo, u kasu GRAS-a. Obzirom da je izborna godina, svaka marka je dobrodošla, pa tako tri miliona puta.

Druga bitna stvar je također vezana za ovu izbornu godinu. Naime, odlukom da se studentima omogući besplatno vozanje, Stranka za BiH i njen premijer u Vladi KS, namjeravaju kupiti glasove studenata. Od četrdeset hiljada studenata na Sarajevskom univerzitetu, neka se njih deset posto zakači na ovaj trik, SBiH će prikupiti skoro pet posto svojih glasova, što je sasvim dovoljno da ostanu “jezičak na vagi” u raspodjeli vlasti.

Treće, ali ne manje bitno, tri miliona maraka iz Kantonalnog budžeta omogućiti će nesposobnom menadžmentu GRAS-a da bar za neko vrijeme pokriju rupe u svom poslovanju.

Na koncu, kad već studenti nemaju iz čega da uče, neka se barem vozaju džaba. Ionako, kada završe fakultet ova vlast im neće imati šta ponuditi, osim vozanja.

(zurnal.info)

Reakcije na tekst o nepotizmu na Tuzlanskom univerzitetu ne prestaju stizati u redakciju Žurnala, ali i na adrese medija koji su prenijeli naš tekst. Jedna od takvih je reakcija dr. sc. Kenana Mandžića, višeg asistenta na RGGF-u

Tekst Žurnala o nepotizmu na Tuzlanskom univerzitetu prenijeli su brojni mediji u BiH. Vro brzo uslijedile su reakcije. Na udaru su se našle i kolege iz Tuzlanskog lista. Pored poruka odobravanja nezadovoljnih studenata i akademske zajednice u TK, u njihovu redakciju je stiglo i nekoliko negativnih komentara i reakcija. Bilo je tu svega, od vrijeđanja autora (što ste mogli primjetiti i među komentarima na Žurnalu), pa do skretanja pažnje na nebitne stvari. Ipak, zajedničko svim tim porukama je to da navedene informacije nisu demantirane.

Jednu takvu reakciju, kolegama u Tuzlanskom listu poslao je dr. sc. Kenan Mandžić, viši asistent na RGGF-u u Tuzli. Njegovo reagiranje proslijedili su nama i prenosimo ga u cjelosti.

Dugo sam razmišljao da li da uopšte pošaljem ovo reagiranje, jer sam na napade i iznošenje neprovjerenih informacija, od strane „profesionalnih“ novinara, o meni i mojoj porodici već navikao. Mislim da je prije objavljivanja ovog teksta , prvo trebalo saslušati i drugu stranu, ali ipak, ja nisam „profesionalni“ novinar da bih znao kako profesionalno i be zvrijeđanja iznositi informacije.

Kao prvo, akademik Enver Mandžić veće devet mjeseci ne radi na Univerzitetu u Tuzli, a već gotovo dvije godine na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu ( u daljem tekstu RGGF). Od 13 profesora koji su prošle godine ispunili uslove za penzionisanje 12 je nastavilo rad na Univerzitetu u Tuzli, a samo je jedan „otjeran“ u penziju. Taj jedan je redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – Enver Mandžić.

Toliko o njegovom „suverenom vladanju“ na Univerzitu u Tuzli i RGGF-u.

Drugo, Enver Mandžić NIJE obezbijedio mjesto sinu na Univerzitetu u Tuzli. Kenan Mandžić je u roku završio RGGF, odsjek geologija, sa prosjekom ocjena 9,3 i za ostvaren uspjeh mu je dodijeljena Zlatna plaketa Univerziteta u Tuzli ( svi ispiti polagani javno pred kolegama). Na svečanosti koju je u rektoratu Univerziteta u Tuzli, za dobitnike Zlatne plakete, organizovao tadašnji Rektor Univerziteta u Tuzli, gospodin Izudin Kapetanović, svim dobitnicima Zlatne plakete ponuđeno je radno mjesto na Univerzitetu, nakon čega je raspisan javni konkurs.

Pošto je ta ponuda činila boljom od biroa za zapošljavanje, „junior“ Kenan Mandžić je (sa većinom dobitnika Zlatne plakete) prihvatio ponudu tadašnjeg Rektora i, kao jedini prijavljeni kandidat na javni konkurs za RGGF, izabran u zvanje asistenta. Također, Kenan Mandžić je još uvijek viši asistent, koji je doktorirao prije godinu dana ali još nije izabran u zvanje docenta, zbog pravila koja važe samo za njega.

Toliko o „logici", namještanju radnog mjesta „junioru" i njegovog „docentovanja".

Treće, Erna Mandžić-Kapidžić je podnijela prijavu na mjesto asistenta na JAVNI konkurs na koji su pravo prijave imali svi zainteresovani koji su ispunjavali uslove konkursa propisane pravilima Univerziteta u Tuzli. Uža naučna oblast „Inženjersko-geološke discipline" je tražila popunu mjesta asistenta, a od svih prijavljenih na konkurs samo je Erna Mandžić-Kapidžić zadovoljavala uslove za izbor u zvanje asistenta (moguće provjeriti). Erna Mandžić-Kapidžić je trenutno na birou za zapošljavnje, što se može provjeriti i nema, niti je ikada imala, zasnovan radni odnos na Univerzitetu u Tuzli. Školske 2008/09 je, kao vanjski saradnik, držala samo dva sata vježbi, na užoj naučnoj disciplini „Inženjersko-geološke discipline". Školske 2009/10 oduzeti su joj časovi koje je držala, tako da Erna Mandžić-Kapidžić već gotovo cijelu školsku godinu, ne drži vježbe na RGGF-u. Toliko o „mirazu".

Na kraju, mislim da je nekorektno napadati pojedince i porodice bez prethodne provjere informacija. Moje opredjeljenje za ovu struku postoji još od djetinstva jer su mi oba roditelja ove struke.

Smatram da svi ljudi, bez obzira ko su im roditelji trebaju imati iste šanse da dobiju posao u svim firmama. Međutim, smatram da i djeca roditelja koji su uspjeli da ostvare nešto u pojedinim strukama, kojima je „grijeh" jedino što su u toku studiranja postigli izuzetne rezultate, trebaju imati tu istu šansu.

Zbog toga postoje javni konkursi i žalbe na odluke komisija koje su provele izbor kandidata na osnovu tih konkursa.

Također, primjeri navedeni u tekstu nisu jedini na Univerzitetu u Tuzli, pa mi se čini da je izvršena selekcija porodica koje su određene za odstrijel.

Prema tekstu, objavljenom u vašim novinama, izgleda da su djeca uspješnih roditelja osuđena da budu probisvjeti i kriminalci i ma koliko se trudili i radili na svom usavršavanju, ne trebaju se baviti istim poslom kao njihovi roditelji, jer je to protiv vaših pravila.

Vodeći ruski federalni sudac, Eduard Chuvashov, ubijen je u zgradi u kojoj je stanovao u Moskvi.

Suca je upucao nepoznati počinitelj koji je pobjegao s mjesta događaja, prenosi u ponedjeljak BBC.

Sudio je u mnogo slučajeva protiv organizacija nacionalista i primio je mnogo prijetnji smrću. U februaru je osudio devet članova neonacističkih skinheadsa, "Bijelih vukova", sa i do 23 godine zatvora. Sudio je i u mnogim slučajevima u kojima su ruski čelnici bili optuženi za korupciju i pronevjeru.

- Nepoznata osoba upucala je Chuvashova u zgradi u kojoj se nalazi njegov stan, kažu u policiji. Dodaju da su istražitelji na mjestu događaja. Ekho Moskvy radio prenosi da je podlegao rani na prsima.

(Fena)

Akcija grčke policije radi lociranja glavnog uporišta terorističke grupe "Revolucionarna borba" u kojoj se, kako se sumnja, nalazi najveći dio oružja te organizacije, nastavljena je u ponedjeljak, javila je agencija ANA.

Protivterorističke jedinice pretražuju kuće u zapadnom predgrađu Atine, Nea Filadelfiji, ali do sada nije pronađeno oružje, ni eksploziv.

U pretresu je pronađena oprema za prerušavanje, kao i uređaji za izobličavanje glasa i oni se trenutno nalaze u laboratorijama na ispitivanju, navela je grčka agencija.

Policija je u nedjelju uhapsila šest osoba za koje se sumnja da pripadaju ultra ljevoj grupaciji "Revolucionarna borba" i da su umiješani u bombaške napade.

Hapšenja su usljedila u velikom udaru na gradsku gerilu, koja je od nereda u Atini u decembru 2008. pojačala napade na policijske, javne i poslovne zgrade.

"Revolucionarna borba", oformljena u septembru 2003., izvela je neusjpešni napad na grčkog ministra kulture Mihailis Liakis 2006., a 2007. je preuzela odgovornost za raketni napad na američku ambasadu u Atini.

(Fena)

Ruski mediji navode kako je pilot ignorisao savjete iz kontrole vazdušnog saobraćaja da se preusmjere na drugi aerodrom.

U avionu su pored predsjednika Poljske i njegove supruge bili i komandant poljske vojske, guverner Centralne banke, poslanici i vodeći poljski istoričari.

Premijer Poljske Donald Tusk izjavio je kako je pad aviona u kojem se nalazila najviša državna delegacija Poljske, najtragičniji događaj u istoriji njegove zemlje nakon Drugog svjetskog rata.

Poljska delegacija je letila iz Varšave na obelježavanje 70 godišnjice masakra kod Katinjske šume gdje su sovjetske snage počinile masakr nad hiljadama Poljaka tokom Drugog svetskog rata.

Šef poljske diplomatije Radoslaw Sikorski izjavio je, u intervjuu listu "Gazeta Wyborcza", da je prvi saznao za tragediju i da je o tome obavjestio Tuska, Komorowskog i Jaroslava Kaczynskog, bivšeg premijera i brata blizanca predsjednika Kaczynskog. 
-Premijer je, kada je saznao za razmjere tragedije, zaplakao, dodao je Sikorski. 
Ministar Sikorski je kazao i da bi na popodnevnoj vanrednoj sjednici vlade trebalo da bude potvrđeno da Komorowski preuzima dužnost šefa države. 
-Takođe, ostali smo bez komande oružanih snaga jer su u ovoj tragediji poginuli komandanti svih rodova oružanih snaga, pa će i tu morati da se donesu odluke - konstatovao je poljski ministar. 
Poljski predsjednik je bio glavnokomandujući oružanih snaga, ali je njegova uloga, kako su primjetile agencije, uglavnom simbolična. 
Prema pisanju poljske štampe, obaveze guvernera Centralne banke Poljske trebalo bi da preuzme Skripeskyjev zamjenik. U crkvama širom Poljske se održavaju opela, a u 19 sati će varšavski nadbiskup služiti zaupokojenu misu u katedrali u Varšavi. 
Pred Predsjedničkom palatom su se okupile hiljade ljudi da polože cvijeće i zapale svijeće. Pred okupljene su izašli funkcioneri predsjedničkog kabineta i zajedno se pomolili za pokoj duša žrtava nesreće.

Odluka Besima Mehmedića, premijera Kantona Sarajevo, da donira tri miliona maraka gradskom prevozniku GRAS-u za jeftiniji studentski prevoz čisti je predizborni trik i taj bi novac mogao završiti u predizbornoj kampanji Stranke za BiH. Ko ne vjeruje – evo dokaza

Vlada Kantona Sarajevo, odnosno njen premijer Besim Mehmedić, odlučili su dati tri miliona maraka sarajevskom javnom prevozniku GRAS kako bi studenti imali jeftiniji prevoz. Tako su odlučili da će i ove godine izdvojiti nula maraka za popravljanje studentskih domova. Još su odlučili da će Sarajevo biti vjerovatno jedini grad na svijetu koji za prevoz studenata izdvaja duplo više nego za razvoj nauke.

Do sada su studenti plaćali 33 marke mjesečnu prevoznu kartu a sada će za godišnju izdvajati samo 50 maraka a važit će im i dok budu na jednomjesečnom zimskom ili tromjesečnom ljetnom odmoru.

Jeftinije samo u izbornoj godini

Cifra od tri miliona maraka, čini se, izabrana je proizvoljno ili je to maksimum kojeg je iz kantonalnog budžeta mogao izvući Mehmedić. On je još prošle godine studentima obećao skoro 15 miliona maraka za besplatan prevoz a onda mjesecima studentima, nakon redovnih protesta, obećavao sve manje, sve do tri miliona maraka. Da ova cifra nema nikakve veze sa studentima nego sa GRAS-om pokazuje sljedeća računica: ako niko od studenata ne kupi godišnju kartu GRAS će opet dobiti svoja tri miliona. Ali ako svi studenti odluče kupiti ove karte tada će GRAS biti u minusu jer je premijerova ranija računica bila da za besplatne karte treba više od 12 miliona maraka. Ovako će na njegova tri studenti sa svojih 50 maraka dodati još dva miliona, što je ukupno pet, ili oko sedam manje od potrebnog!

Da je bilo imalo namjere da se pomogne studentima novac za karte ne bi bio na listi prioriteta. Samo Studentski centar u Sarajevu odnosno dva studentska doma duguju više od milion maraka: 80 hiljada za struju, 150 hiljada za plin i 30 hiljada za vodu a dug dobavljačima hrane je nedavno premašio milion. Vjerujemo da ste primijetili da su svi ovi troškovi upola manji od novca izdvojenog za karte.

Znamo već odgovor premijera koji danima izbjegava razgovarati sa novinarima Žurnala: to su studenti iz drugih kantona i neka im plate njihove Vlade. Ali zašto to onda nije problem sa kartama jer je upravo njima najpotrebniji jeftiniji prevoz!?

Mehmedić je danas ponosno izjavio kako mu je drago da je i ovaj studentski problem riješen!? Koliko zaista brine o studentima i drugim građanima svog kantona najbolje pokazuje ovogodišnji budžet, jedva usvojen: za rješavanje problema maloljetničke delinkvencije ide 100.000 maraka; smještaj i ishranu studenata 60 hiljada; studentskom centru 800 hiljada; informatizaciji osnovnih i srednjih škola 40 hiljada...

Ni ove godine nije bilo novca za obnovu Mašinskog, Stomatološkog, Filozofskog i Fakulteta političkih nauka.

Sa druge strane, studenti su zadovoljni, sami su to priznali, bilo kakvim podsticajem od kantona. Sada će se jeftinije prevoziti a uradili su nešto i za buduće generacije studenta. Samo što je premijer nekako zaboravio reći da naredne godine neće biti podsticaja. Jednostavno, u projekcijama budžeta za 2011. i 2012. godinu nema stavke sufinansiranje javnog prevoza za studente. Doduše, ne piše da se takvi poticaji daju samo u izbornim godinama. Provjerili smo da se možda ne radi o zabuni u zvaničnom ovogodišnjem budžetu ali 1,3 miliona za javni prevoz ratnih vojnih invalida i šest i po za penzionere uredno stoje i u stavkama za sljedeće dvije godine. Na mjestu gdje trebaju biti tri miliona za studente - tek dvije crtice.

U želji da se što više dodvori studentima Vlada u svom saopštenju posebno naglašava da karte važe jednu kalendarsku a ne školsku godinu. Studenti je mogu kupiti bilo kada i važit će im i kada budu kući na odmoru. Time se, valjda, htjelo preduhitriti pitanje zašto se ovakva odluka donosi na kraju ljetnog semestra kada je studentima korisna još samo dva mjeseca. Očito je za premijera ovo bio zadnji rok da donese ovakvu odluku jer je prva sljedeća prilika za to u oktobru, kada počinju predavanja ali prođu opći izbori.

U budžetu još možemo vidjeti da će dug GRAS-a u naredne dvije godine porasti za skoro milion maraka. Ova javna firma je pogodna, osim za skupljanje glasova, i za namicanje novca za predizbornu kampanju. Revizorski izvještaji pokazuju da su prikazani prihodi i rashodi nejasni, netransparentni i nemarno urađeni pa tako novac u ovu firmu može ući i izaći poput studenta koji se šverca za prevoz u tramvaju.

Kome to premijer daje novac?

Posljednji dostupan revizorski izvještaj o poslovanju GRAS-a više liči na indeks takozvanih vječitih studenata nego izvještaj o radu kompanije sa prihodima većim od 50 miliona maraka – na ispitima poslovanja uglavnom se padalo.

Po našem mišljenju, zbog efekata koje na finansijske izvještaje imaju stavke navedene u prethodnom pasusu, finansijski izvještaji ne prikazuju istinito i objektivno, po svim bitnim pitanjima, finansijski položaj  Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća „Gras“ d.o.o. (...) u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, piše u izvještaju Ureda za reviziju institucija u Federaciji. Zaposlenici GRAS-a jedini u Sarajevu imaju pravo na potpuno besplatan prevoz. Uz akreditaciju se mogu voziti bez ograničenja. Vjerovatno su i jedini koji uz to još svaki mjesec dobiju 75 KM za prevoz!? Isplata ove naknade vršena je i za vrijeme godišnjeg odmora uposlenika. Po navedenom osnovu u 2008. godini isplaćeno je 1.633.425 KM, od čega je 1.154.851 KM iskazano kao troškovi prevoza.

Da stvar bude još paradoksalnija ove isplate nastavljene su i kada je, zbog finansijske krize, prestalo izdavanje akreditacija za prevoz zaposlenima. Navodno su mogli zadržati te akreditacije zbog ulaska u firmu ali kako objasniti da nema novca za štampanje kartica a ima milion i po za karte koje navodno plaćaju zaposleni.

Revizijom nabavki utvrdili smo propuste i nepravilnosti u provedenim postupcima i procedurama. U 2008. godini provedeno je 1.024 postupaka, a zaključeno 994 ugovora, u vrijednosti od 18.028.342 KM. Veći broj nabavki nije proveden u skladu sa procedurama propisanim Zakonom o javnim nabavkama BiH, njegovim provedbenim i vlastitim aktima. Sredstva nisu korištena transparentno i na efikasan način. Uprava GRAS-a uglavnom voli dogovarati poslove direktnim dogovorima bez objavljivanja tendera. Kada su ga već morali raspisivati uglavnom su tenderi bili neregularni, zaključak je revizorskog izvještaja.

Ugovor sa zemunskim Ikarbusom od pet miliona maraka kao da se morao sklopiti bez obzira na sve. Uslovi tendera su mijenjani i nakon njegove zvanične objave, Ikarbus nije davao popust što je bio jedan od uslova a rokovi isporuke su ostali nejasni. Ipak, GRAS odbija žalbe dva druga ponuđača i bira Ikarbus iako nije ispunio sve tražene uslove.

Slično je i sa kupovinom minibusa od Daustrucka iz Splita plaćenih skoro milion maraka. GRAS je u tenderu tražio da njihov proizvođač ili prodavac ima servis u Sarajevu kako bi mogao ispoštovati garanciju ali kako to Daustruck nije imao, GRAS je na kraju pristao servisirati minibuse u svojim servisima.

Prevozom onih famoznih 18 tramvaja iz Holandije napravljen je nezapamčen presedan.

Iako se radilo o uslugama transporta tramvaja iz Amsterdama do Sarajeva, jedan od objavljenih kriterija bio je garantni rok, piše u revizorskom izvještaju.

A da nije problem prošvercati ni milionske iznose pokazuje primjer nabavljanja goriva za autobuse. Svake godine GRAS od kompanije Green Oil kupuje naftu u vrijednosti od pet miliona maraka. Mada se radi o basnoslovnoj cifri ne postoji način kontrole potrošenog goriva.

Dostavljena dokumentacija iz koje se vidi samo zaduženje po svakom vozilu na bazi brojčanika iz pištolja za punjenje goriva, ne predstavlja praćenje potrošnje goriva. Priloženi spisak – pregled izdatog pogonskog goriva od pumpne stanice nije dokaz o potrošnji, već o izdavanju goriva, a ni priloženi Prijedlog normativa potrošnje goriva iz januara 2009. godine nije dokaz o praćenju potrošnje goriva, navodi se u izvještaju Ureda za reviziju.

Također, revizori su utvrdili da zbog zastarjelog sistema prodaje karata ne postoji transparentan način kontrole stvarno prodanih jednokratnih ili mjesečnih karata. Studenti se mogu jedino nadati da će drugačije biti sa novcem navodno izdvojenim za njihovo kvalitenije studiranje kroz jeftiniji prevoz. Za 50 maraka godišnje moći će se voziti u vozilima u prosjeku starim 18 godina: starost tramvaja je 29 godina, trolejbusa 21 godina, autobusa 15 godina i minibusa 8 godina.

(zurnal.info)