Nakon operacije preregistracije kompanija „crnolistaša“, jasno je da Dodik ne odustaje i da će učiniti sve kako bi te firme nastavile sa radom i zadržale monopol u svom poslovanju sa institucijama RS. Iz američke ambasade su ponovili da „preregistracija kompanije kako bi se izbjegle ili zaobišle sankcije nije dozvoljena prema zakonima o sankcijama Sjedinjenih Američkih Država“.

Vlast u RS angažovala je entitetske institucije, poslovnu i pravosudnu zajednicu, nastojeći da ugašeni „Infinity International Group“, preimenovan u "Invictus Tehnology Group", i dalje nastavi da radi u IT sektoru, putem kojeg su crpili ogromne svote novca, zaključujući milionske ugovore sa Vladom RS, javnim preduzećima i institucijama, ne samo na entitetskom, već i državnom nivou.

Tri lica koja je OFAC danas uvrstio na listu sankcionisanih lica bila su članovi tog organizacionog odbora za obilježavanje Dana RS i učestvovala su na sastanku 27. 11. 2023. o kojem je javnost uveliko obavještavana, a kojim su pokrenute aktivnosti odbora i odobren plan manifestacija.

Ruski oligarh Rašid Serdarov odlukom Savjeta ministara BiH, na čijem čelu je tada bio SNSD-ov Nikola Špirić, 2011. godine dobio je državljanstvo BiH kao „značajan invesitor“. Preporuku da ruski oligarh dobije bh. državljanstvo dala je Vlada RS, koja ga je tada označila kao "lice od naročite koristi za BiH". Serdarov blisko sarađuje sa Dodiku važnom osobom, Duškom Perovićem koji je zajedno sa Petrom Đokićem i Savom Cvjetinovićem stavljen na „crnu listu“ SAD-a.

Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a donio je danas odluku da sankcioniše nekoliko pojedinaca i pravnih lica iz zemalja zapadanog Balkana, a među njima i nekoliko njih iz Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta RS, a sankcije su uvedene zbog ‘korupcije i malignog uticaja’.

IT stručnjaci ističu da cijela situacija izgleda kao da je vlast u RS bila prisiljena da registruje drugu domenu, što realno može veoma lako da se ostvari obzirom da top-level domenom ".net" upravlja američka kompanija "Verisign" i "migracija" sa ".net" na ".rs" može biti pokušaj da čelnici Republike Srpske izbjegnu trenutnu i eventualne buduće blokade.

Očigledan problem za Dodika i ljude oko njega je taj što nemaju podršku među narodom u RS, kakav su, recimo, imali 2006. godine, kada se Dodik vinuo u političke visine, do kojih je došao zamijenivši retoriku umjerenog socijaldemokrate radikalnom nacionalističkom pričom. Od tada do danas Dodikova politika građanima RS nije donijela ništa dobro.

Igor Dodik i Gorica Dodik ključni su dio Dodikove mreže podrške i omogućavaju njegovu korupciju. Oni su uzimali javna sredstva RS i građana radi sopstvenog bogaćenja. Također su podržavali destabilizirajuće politike, djela i retoriku kojim se osporavaju i podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine, uključujući napade na Daytonski mirovni sporazum i Ustav BiH, navedeno je iz Ambasade SAD u BiH.

Američke sankcije ovdašnjim funkcionerima, Željki Cvijanović, Radovanu Viškoviću, Nenadu Stevandiću i Milošu Bukejloviću su prije svega inicirane zbog donošenja zakona kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u entitetu Republika Srpska. Finansijske institucije i druga lica koja se uključe u određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim licima mogu i sami biti sankcionisani ili se protiv njih mogu poduzeti odgovarajuće aktivnosti, navedeno je u objavi Ministarstva finansija SAD-a.

Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD na listu sankcionisanih lica uvrstio je Željku Cvijanović, Nenada Stevandića, Radovana Viškovića i Miloša Bukejlovića, sa obrazloženjem da su ovi lideri direktno odgovorni za podsticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se opstruiše i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma.

Osman Mehmedagić Osmica, Dragan Stanković i Edin Gačanin stavljeni su na crnu listu Ministarstva finansija i trezora Sjedinjenih Američkih Država.

Nakon prikazivanja filma održana je diskusija na temu “Šta bh. pravosuđe može uraditi na procesuiranju korumpiranih aktera?. Učesnici diskusije bili su: Amarildo Gutić, novinar online magazina Žurnal/autor filma, Mirsad Bajraktarević, bivši zamjenik načelnika krim-istražnog odjela SIPA-e, i Eldin Karić, direktor CRMA/urednik online magazina Žurnal.

Žurnal objavljuje film "Crna lista" o osobama i firmama koje su dospjeli na listu sankcionisanih od strane administracije Sjedinjenih Američkih Država tokom 2022. Godine, najviše zbog povezanosti sa korupcijom i kriminalnim grupama te antidržavnim djelovanjem u Bosni i Hercegovini.

Povodom 9. decembra, Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, Žurnal objavljuje film "Crna lista" o osobama i firmama koje su pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država.

Za 15 godina poslovanja imperija „Integral inženjering“ Slobodana Stankovića od javnog sektora dobila je poslove vrijedne gotovo dvije milijarde KM. Ako se ovome dodaju i gradnje auto-puteva po Srbiji i poslovanje ostalih firmi porodice Stanković, cifra se penje daleko iznad pomenute. Veze sa Miloradom Dodikom nezasitog tajkuna odvele su na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država.