Deset i više godina potom još traju sporenja oko ove prodaje uslijed tvrdnji neumskih općinara, treba li reći HDZ-ovih kadrova, kako je izvršena prodaja po nižoj cijeni od stvarne vrijednost.

Nastavlja se poslijeratni usud zeničke železare i njednih radnika da svaki novi (su)vlasnik mnogo obećava, a profit namjerava ostvariti na brojnim ustupcima federalnih vlasti, poput cijena električne energije i željezničkog prevoza. Pri tome, mnogi ne vjeruju u obećanja da će nova postrojenja u krugu željezare biti i ekološki prihvatljiva.

Bivši direktor UIO Miro Džakula, nije dozvoljavao ukidanje poslova terminala Željezari, no dolaskom Zorana Tegeltije sve se mijenja, Tegeltija je, podsjetimo,  u odličnim relacijama sa gradonačelnikom Zenice Fuadom Kasumovićem.

Prethodna struktura vlasti u Zenici je napravila problem ustupanjem zemljišta sa pogonima neophodnim za dostavu grijanja gradu, sadašnja ne zna kako efikasno riješiti ovaj “vruć krompir” da zenički radijatori ne bi bili hladni početkom sezone grijanja

U Zenici je u srijedu uveče preminuo akademski slikar Tomislav Perazić. Ekipa Žurnala razgovarala je s njim pet dana prije smrti. “Volio bih da grad Zenica neku galeriju nazove mojim imenom, a ja bih zauzvrat poklonio svoje slike, možete li tu šta pomoći..”, zamolio je.

Ekipa Žurnala posjetila je u kasnim večernjim satima radnike Željezare Zenica koji su u očaju počeli i štrajk glađu. Kao i obično, u sličnim radničkim mukama, vlast se bavi posljedicama koje je sama proizvela

Radnici Željezare u Sarajevu su tražili uvezivanje radnog staža i skidanje hipoteke sa imovine kako bi se prodajom vrijednih zgrada Željezare platili dugovi za penziono i zdravstveno osiguranje i zakašnjele plate

Socrealističkog pravca u umjetnosti, u obliku kakvog smo poznavali, više nema. I kada bi željeli, umjetnici više nemaju priliku da dobiju nekadašnju inspiraciju, jer su opustjeli fabrički krugovi. Slikar Tomislav Perazić posljednji je iz plejade tog pravca aktuelnog na ovim prostorima tokom polovine prošlog vijeka

U jeku protesta diljem Bosne i Hercegovine, izašla je knjiga koja se bavi ne tako davnom prošlošću jedne zeničke Željezare, sažimajući ne samo povijest jugoslavenske industrijalizacije i modernizma već ujedno dajući dijagnozu postsocijalizma