Tako je, dakle, SBM uvalila mlađim belim muškarcima – i ponekoj ženi – SMB iliti sivomaslinastu boju soldatske uniformetine, a sama se radije skromno zadržala po svojim kabinetima, ne bi li smislila još neki pompezno iskićeni pasjaluk.

Ljude bi trebalo učiti da se smiju kao što uče fiziku, matematiku. Jedino živo biće u prirodi koje se smije jeste čovjek. Ljudi bi trebalo da tim jedinstvenim svojstvom uljepšavaju život!

U četvrtom dijelu Dossiera objavljujemo odlomak iz romana Dana Fantea koji je preveo i priredio Damir Šodan.

Za mene umjetnost ima smisla jedino ako se pomiješa, ispreplete, stopi sa "stvarnim" životom. Inače je tek oponašanje, promašaj, vježbanje života, kič, loša gluma, band koji svira tuđe pjesme, stakleno oko koje pilji u prazno pretvarajući se da vidi, voditelj dnevnika na televiziji, dizajniran za ugodno saopćavanje loših vijesti i nepotrebnih informacija.

Fašizam neće završiti u ropotarnici istorije dokle god bogatstvo nekolicine bude zavisilo od siromaštva mnogih.

U Čitaonici Žurnal čitajte nove pjesme Milija Đukića iz zbirke "Sparina. Nigredo" (Amplituda, Mostar)

Uz dozvolu Centra za nenasilnu akciju, u nekoliko nastavaka objavljujemo odlomke iz knjige "Dogovorena pravda - Sporazumi o priznanju ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije".

Posljednjih tjedana često susrećem ljude koji imaju potrebu prokomentirati ovu knjigu, prije ili nakon čitanja. Drag mi je taj interes, osobito jer osjećam kako postoji neka zajednička nit koja povezuje naša mišljenja. U nizu svih tih dojmova najsnažnije mi ipak odjekuje onaj prijatelja pisca – bili smo premladi da budemo Kiševi suvremenici, no imamo sreće biti suvremenici Semezdina Mehmedinovića.

Uz dozvolu Centra za nenasilnu akciju, u nekoliko nastavaka objavljujemo odlomke iz knjige "Dogovorena pravda - Sporazumi o priznanju ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije".

Narodi koji su kasno postajali nacijama, pogotovo nacionalnim državama, dugo žive stanovitu dvojnost u sebi samima: ponašaju se i kao narod i kao nacija. Teško je odrediti pouzdana mjerila identifikacije u takvu slučaju, čak i tamo gdje se služimo manje ili više istim jezikom: dokle smo jedno a odakle drugo, što smo u danoj prilici više a što manje, kad i kako smo oboje u isto vrijeme.

U trećem nastavku Dossiera Divljeg detektiva Damir Šodan predstavlja prozaika, dramatičara i pjesnika Dana Fantea.

Uz dozvolu Centra za nenasilnu akciju, u nekoliko nastavaka objavljujemo odlomke iz knjige "Dogovorena pravda - Sporazumi o priznanju ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije".

Pomogao si mi da shvatim čime pisac ne sme da se bavi kad dospe u poodmakle godine. Pod uslovom da u njih dospe.

U Čitaonici Žurnal objavljujemo kratke proze iz knjige Lidije Budimović "Glavno da si tu"

Kao što postoji groblje slonova, postoji i groblje jezika. Veliko je to groblje. Procenjuje se da na njemu već počiva između pet i sedam hiljada jezika. Procenjuje se, takođe, da ljudi i dalje koriste oko sedam hiljada jezika, od kojih će skoro pet stotina iščeznuti sa ovom generacijom.

U drugom nastavku Dossiera Divljeg detektiva, Damir Šodan predstavlja Jorgea Teilliera, jednog od najvažnijih čileanskih pjesnika.

U Čitaonici Žurnal čitajte odlomak iz novog romana Nenada Stipanića "Život u topu kojeg nema" (Sandorf, Zagreb, 2025)

Iz Sarajevskih sveski prenosimo pismo koje je 1939. godine Zija Dizdarević poslao Miroslavu Krleži

Devetog januara 2018. godine napustio nas je Predrag Lucić. Objavljujemo odlomak iz knjige "Bezgaća povijesne zbiljnosti" koju je svojevremeno objavio zagrebački Algoritam.