Mnogo toga se nije slagalo u neformalnim izjavama očevidaca u odnosu na ono što su zvanično pričali, od mjesta smrti do načina na koji je Valentinovo tjelo dospjelo u usipni koš pa i imena ubica, o čemu je Žurnal nekoliko puta pisao.

Bivši načelnik Kreševa i privrednik Zdravko Miličević i njegova porodica imaju nekoliko srodnih kompanija. Jedna od njih ima koncesiju za eksploataciju iz kamenoloma Vrelo, ali je nelikvidna i bez računa i uposlenika. Kada dođe do propadanja firme, Miličevići osnuju novu, u nju prebace uposlenike i mašine, dok njihove kompanije dobijaju unosne poslove od javnih ustanova

Od početka ove godine firma „Dwelt“ Stefana Krnete, zeta dekana Medicinskog fakulteta u Banjaluci i istaknutog člana SNSD-a Ranka Škrbića, sa javnim sektorom sklopila je pet ugovora vrijednih ukupno 6.007.405 KM sa uračunatim porezom. Ako ovu cifru podijelimo na 264 protekla dana (zaključno sa 21. septembrom), dođemo do one dnevne. Svakog dana Krneti je iz budžeta namijenjeno tačno 22.755 KM.

Anti Mariću su pripadnici Armije RBiH u Grabovici ubili majku Ilinku i sestru Ružu. Izgubio je nadu da će pronaći njihova tijela i saznati ime počinitelja ubistva, ali i osobe koja je izdala naredbu za pokolj 33 civila u Grabovici. Josip Drežnjak je u maju 1993. posljednji put vidio svoje roditelje i strica. On je Tužilaštvu BiH predao nove dokaze o zločinima u Grabovici, ali nije zadovoljan reakcijom ove pravosudne institucije.

Od 2019. godine firma Lupon Ventures dobija tendere za održavanje softvera za naplatu i kontrolu naplate parkinga. Prvo je od ove firme za milion maraka kupljen sistem bez autorskih prava i izvornog koda. To je omogućilo da svake godine samo ona može dobijati tendere za održavanje što je i navođeno u obrazloženjima Ministarstva saobraćaja prilikom dodjele ugovora.

Prvostepenom presudom Kantonalnog suda Sarajevo Edin Arslanagić, bivši direktor Bosnalijeka, osuđen je na 12 godina zatvora. Bivšem uposleniku ove firme Šefiku Handžiću i Hasanu Šepi, vlasniku firme „Brštanica“ izrečena je desetogodišnja zatvorska kazna, a vlasnik firme „Carpe Diem“ Jasmin Šepo je osuđen na sedam godina zatvora.

Praktično, entitetska vlast je usvajanjem Zakona o igrama na sreću 2019.godine dopustila da Lutrija RS, sa firmom iz Švajcarske (koja u svom nazivu ima Austrija) osnuje novu firmu, ni manje ni više nego društvo sa ograničenom odgovornošću. Ovu odluku Vlade RS kasnije je osporio Ustavni sud RS, ali odluka suda nikada nije sprovedena.

Ministarstvo saobraćaja KS dobilo je mišljenje sa rezervom za reviziju usklađenosti za prošlu godinu, a jedan od razloga jeste taj što nisu sačinili prijedlog strategije sigurnosti cestovnog saobraćaja Kantona koji se donosi na period od 10 godina, niti prijedlog programa sigurnosti cestovnog saobraćaja Kantona koji se donosi na period od pet godina. Strategija sigurnosti saobraćaja u KS ranije je izrađena za period od 2016. do 2020., a tek u ovoj godini predstavljena je studija opasnih mjesta i dionica na saobraćajnicama u Kantonu Sarajevu koja obuhvata analizu saobraćajnih nesreća za period od septembra 2019. do septembra 2022. godine

Samo ove godine firma Behić-Sanny Boy dobila je poslove vrijedne oko 1,4 miliona maraka od Zavoda za prostorno planiranje Bihać. Direktor Zavoda je kadar POMAK-a Ademir Toromanović, njegova stranačka kolegica i vijećnica u Gradskom vijeću Bihać Silvana Behić zaposlena je u ovoj firmi čiji je vlasnik njen brat Sani Behić. Sudeći prema finansijskom izvještaju koji je stranka Pokret za aktivnu i modernu Krajinu (POMAK) dostavila CIK-u, firma Behić-Sanny Boy najveći je privatni donator POMAK-a u prošloj godini.

Osuđen je zbog zbog propuštanja dostavljanja odgovora na tužbu. Prema prvostepenoj presudi trebao je platiti 3000 KM te sudske troškove. Kantonalni sud u Mostaru prihvatio je žalbu, jer adresa na koju je u prvostepenom postupku dostavljana tužba bila ona Aluminija, no Jozo je u međuvremenu, nakon 18 godina rada, okončao radni odnos u ovoj firmi.

Bivši radnici Sarajevotekstila otkaz su dobili početkom 2016. godine. Od tada čekaju na isplatu do 14 pošteno zarađenih plata, otpremnina, regresa, s pripadajućim doprinosima. U međuvremenu je u Sarajevotekstilu otvoren stečaj, firma ne radi, broji dane do konačnog gašenja. Jedino je pitanje hoće li novac od prodaje preostale imovine pripasti radnicima ili italijanskim firmama, što zavisi od odluke suda koja se očekuje u narednom periodu.

Samo u 2022. godini Međunarodni aerodrom Sarajevo potrošio je oko 5,15 miliona maraka ne primjenjujući Zakon o javnim nabavkama. Podsjetimo, prošle godine ovo preduzeće izuzelo se od primjene zakona, a Žurnal je još tada upozorio da ne postoji zakonska osnova za to. Duže od godinu trebalo je Agenciji za javne nabavke BiH da formalno stavi primjedbu za izuzeće. I federalni revizori u svom izvještaju istakli da je Međunarodni aerodrom Sarajevo u obavezi primjenjivati sve zakonske odredbe.

Predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku smetaju inostrani donatori zahvaljujući kojima opstaje nezavisno novinarstvo. Nad tim medijima, priznao je, nema nikakvu kontrolu. Međutim, ako je medij u vlasništvu firme bliske njegovoj porodici i pod potpunom kontrolom SNSD vlasti – prikazaće godišnji prihod od 10.920.976 KM. Alternativna televizija primjer je „kontrolisanog novinarstva“.

Zbog sumnje da gradnja Islamskog centra u Zenici predstavlja kršenje odredbi iz Odluke, Komisija za nacionalne spomenike BiH dva puta je zatražila od Federalne uprave za inspekcijske poslove da izvrši inspekcijski nadzor. Reakcije inspekcije nije bilo ni nakon dopisa 2021. ni 2022. godine, pa sve do današnjeg dana.

Elektroprivreda HZHB prošlu godinu završila je sa gubitkom od 81 miliona maraka. Razlog za višemilionski gubitak, između ostalog je i činjenica da je Elektroprivreda skuplje nabavljala struju nego što je prodavala. Kako nisu mogli izmiriti tekuće obaveze morali su se i kreditno zadužiti. Bez obzira na ove činjenice, troškovi plaća i ostalih ličnih primanja povećani su za 7,4 miliona u odnosu na prethodnu godinu pa je tako EPHZHB na primanja zaposlenih potrošila 110,5 miliona KM

Za to vrijeme prosječna plata u KCUS-a u 2022. Iznosila je 1.873 KM, a najniža 595 i isplaćena je čistačici. 

Direktora i zamjenika direktora kazneno-popravnog zavoda, bez konkursa, postavlja i razrješava Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra pravde.

I pored toga što Internacionalni univerzitet u Goraždu tresu afere zbog niza nepravilnosti, pa i sumnje u prodaju diploma, oni su još u julu putem Facebooka javnost obavijestili da su podnijeli zahtjev za akreditaciju nadležnom Ministarstvu, koja im ističe 7. septembra. Iz Ministarstva obrazovanja u Goraždu i Tužilaštva šute i mjesecima ignorišu upite Žurnala.

Ministarstvo finansija RS jeste najavilo žalbu na presudu Okružnog privrednog suda u Banjaluci, ali je žalbu najavilo i kladioničarsko društvo „Premier sport”, koje traži da joj se na ime izgubljene dobiti isplati čak 30 miliona KM.