Centri civilnih inicijativa BiH žalit će se ombudsmanu za zaštitu potrošača i vjerovatno tužiti kompaniju Europlakat zbog uklanjanja bilborda na kojima je bila kampanja za donošenje zakona o reciklaži. Europlakat je plakate skinuo samo dva dana nakon početka kampanje, još uvijek bez ikakvog zvaničnog objašnjenja
Plakati na kojima CCI proziva federalnog ministra okoliša i turizma Nevenka Hercega zbog neusvajanja zakona o reciklaži uklonjeni su samo dva dana nakon početka ove kampanje. Europlakat kod kojeg je CCI zakupio reklamni prostor jednostrano je otkazao saradnju, objašnjavajući to navodnim kršenjem pravilnika kompanije. Adis Arapović, project manager CCI-ja kaže da će sačekati reagovanje Europlakata do kraja naredne sedmice i onda odlučiti kako da riješe ovaj spor.
- Mi možemo dokazati direktnu poslovnu štetu. Imali smo dogovor da bilbordi budu postavljeni mjesec dana. Ako reakcija Europlakata ne bude korektna onda ćemo se žaliti ombudsmanu za zaštitu potrošača i vjerovatno ih tužiti – kaže Arapović i ocjenjuje pogrešnom odluku EP-a da šutnjom zataška cijeli slučaj: Njihova šutnja će samo intenzivirati našu kampanju.
Na plakatima širom Federacije CCI je ministra Hercega pozvao da brine o okolišu i ne “okoliša” sa usvajanjem zakona o reciklaži, koji bi prema procjenama CCI-ja, Federaciji godišnje mogli donijeti oko 20 miliona maraka. Kako bi ubrzali donošenje ovih zakona CCI je prije nekoliko mjeseci sam napravio i poslao Ministarstvu za okoliš i turizam prijedloge zakona.
Arapović kaže da nakon početka kampanje nisu imali zvaničnih razgovora sa Hercegom ali da im je on preko posrednika nezvanično poručio da će zakoni uskoro biti usvojeni.
- Zašto to nije uradio u protekle dvije godine? Ne vjerujem da će se to desiti u narednih nekoliko mjeseci – kaže Arapović.
On ne vjeruje da je razlog povlačenja plakata nesklad sa pravilima EP-a jer, kako kaže, u njihovom pravilniku ne piše ništa o sadržaju oglasa i čak se navodi da oni ne odgovaraju za njega.
- Zanimljivo je da Ministarstvo za okoliš i turizam već nekoliko mjeseci ima vlastitu kampanju kod EP-a čiji se troškovi mjere desetinama hiljada maraka našeg, javnog novca. Naša je kampanja koštala tek nekoliko hiljada maraka – objašnjava Arapović i dodaje da bi se na ovom primjeru odlično mogla vidjeti sprega političara i vlasnika kapitala, prava potrošača i slobode govora.
Kampanja će se uprkos uklanjanju plakata nastaviti, kaže Arapović i to intenzivnije nego do sada. CCI je pokušao kontaktirati druge marketinške agencije ali ni one za sada nemaju hrabrosti ustupiti svoje oglasne prostore ovoj ekološkoj kampanji. Zbog toga će CCI najvjerovatnije kampanju nastaviti u medijima pa će, kaže Arapović, biti zanimljivo vidjeti koji će mediji i agencije biti spremni objaviti oglase na kojima se kritikuje vlast. Pogotovo onaj dio vlasti koji izdaje okolišne dozvole za postavljanje reklamnih panoa.
Ovo je inače drugi put da EP sklanja plakate koji kritikuju vlast. Prošle godine su uklonjeni brojni plakati na kojima se prozivao tadašnji federalni premijer Nedžad Branković zbog načina na koji je kupio stan a zbog čega mu se trenutno sudi.
Direktor EP-a Nijaz Gracić ne dozvoljava svojim radnicima da razgovaraju sa novinarima a on je, navodno, na putu do kraja sljedeće sedmice i nije dostupan za objašnjenje postupka njegove kompanije. Slično se ponaša i ministar Herceg koji do trenutka pisanja ovog teksta nije javno govorio o cijelom slučaju.
(zurnal.info)
Budući patrijarh Irinej smatra se dostojnim nasljednikom patrijarha Pavla. I do sada je slovio kao narodni vladika Arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve izabrao je na izbornom zasjedanju episkopa niškog Irineja za 45. poglavara SPC. Novi patrijarh je, uprkos drugačijim predviđanjima većine medija, pa i vjerskih analitičara, izabran u rekordno kratkom vremenu, nakon četiri kruga glasanja, takozvanim “apostolskim žrijebom”, odnosno nasumičnim izvlačenjem ceduljice sa imenom jednog od tri kandidata koji su ušli u najuži izbor.
Izbor novog srpskog patrijarha oglasila su zvona na Sabornoj crkvi tačno u 14.30 sati, a u 15.00 na zgradi patrijaršijskog dvora podignuta je zastava koja je 15. novembra, na dan smrti patrijarha Pavla, bila spuštena na pola koplja. Kandidati za novog patrijarha, osim episkopa niškog Irineja, bili su mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i Irinej bački, koji su takođe imali natpolovičnu većinu glasova prisutnih članova Sabora.
Po Ustavu Srpske pravoslavne crkve, za patrijarha je mogao da bude izabran svako ko je imao najmanje pet godina episkopskog staža. Sabor SPC ima 44 člana, a 34 episkopa ispunila su uslov da budu kandidovani za patrijarha.
Kovertu sa imenom novog patrijarha SPC izvukao je arhimandrit Gavrilo iz manastira Lepavina u Hrvatskoj. Izbornim Saborom je predsjedavao episkop šabački Lavrentije, najstariji po rukopoloženju episkop Srpske pravoslavne crkve.
DOSTOJAN!
Novoizabrani patrijarh SPC Irinej rekao je da je njegov izbor bio “volja Božja i Svetog arhijerejskog sabora SPC”.
"Na tu časnu i tešku dužnost izabran sam uz pomoć braće arhijereja sa kojima ću zajedno nositi breme i sve probleme", rekao je vladika Irinej, neposredno nakon izbora.
Ustoličenje novog patrijarha, prema ustavu SPC, biće upriličeno u Sabornoj crkvi u Beogradu, nakon čega će se obratiti javnosti.
Budući patrijarh Irinej smatra se dostojnim nasljednikom patrijarha Pavla. I do sada je slovio kao narodni vladika, koji je u svojoj episkoipiji uživao veliko povjerenje i ljubav vjernika. Nedavno je ispred zgrade Bogoslovije u Nišu podigao bistu Patrijarhu Pavlu, čiji je rad, kako tvrde upućeni, neizmjerno cijenio i ugledao se na njega.
BIOGRAFIJA
Irinej Gavrilović (Njegova svetost gospodin Irinej, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski, kako glasi njegova puna titula) rođen je u selu Vidova kod Čačka 1930. godine, a njegovo svjetovno ime je Miroslav Gavrilović. U rodnom selu završio je osnovnu školu, a potom gimnaziju u Čačku. Po završetku gimnazije upisao je Bogosloviju u Prizrenu, a potom i Bogoslovski fakultet u Beogradu.
Oktobra 1959. godine zamonašio se u manastiru Rakovica, gdje od tadašnjeg patrijarha Germana dobija monaško ime Irinej. Postdiplomske studije završio je u Atini, a1969. godine je postavljen za upravnika Monaške škole u manastiru Ostrog, odakle se vraća u Prizren za rektora Prizrenske bogoslovije. Sa te dužnosti 1974. izabran je za vikarnog episkopa patrijarha srpskog, sa titulom episkopa moravičkog. Godinu dana kasnije, 1975. godine, izabran je za episkopa niškog odakle će svoju duhovnu misiju nastaviti kao 45. patrijarh SPC.
KOME SE ŽURILO DA BIRA PATRIJARHA
Posljednjih godinu dana, a naročito nakon smrti prethodnog patrijarha SPC, Pavla, u javnosti se spekulisalo o njegovom nasljedniku. Čak se i u crkvenim krugovima, prema onom što je procurilo u medije, uveliko lobiralo među viđenijim vladikama. Tako su se kao najčešći kandidati za patrijarha pominjali mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji je nakon smrti patrijarha bio čuvar trona, zatim episkop bački Irinej Bulović, zvorničko-tuzlanski Vasilije, zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, episkop niški Irinej, ali i još nekolicina vladika.
Mediji su, naročito oni u Srbiji, favorizovali pojedine vladike, idući dotle da su kao glavne argumente za izbor iznosili njihovu bliskost sa pojedinim političkim liderima, pa čak i broj potencijalnih glasova na Saboru.
No vrhunac je bio kada je objavljeno da je upravo vladika Vasilije Kačavenda ubjedljivi favorit na izborima za srpskog patrijarha, za koga je rečeno da ima najmanje 18, a najviše 28 vladičanskih glasova.
Beogradski mediji Vasilija su još ranije označili kao predvodnika tzv. “bosanskog lobija”, spočitavajući mu preveliku ljubav prema raskoši i materijalnom, ali i sklonost ka zakulisnim radnjama.
Prema izvorima Žurnala, predsjednik Srbije Boris Tadić i premijer RS Milorad Dodik, prilikom posljednje Tadićeve posjete Banjoj Luci, dogovorili su kome će dati svoj “blagoslov”. Dvojica političkih lidera, čiji je zapravo pravi favorit bio vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, plasiranjem dezinformacije o Vasiliju, kao navodnom favoritu za patrijarha, zapravo su željeli da izvrše pritisak na njega da odustane od lobiranja za svoju kandidaturu. Episkop Vasilije blizak je lideru SNSD-a, kao i episkop Grigorije, ali su u političkim krugovima Beograda i Banje Luke smatrali da na čelo Crkve treba da dođe neko od mlađih episkopa.
Iako je vladika Vasilije u posljednje vrijeme javno odricao namjeru da želi biti patrijarh, te govorio kako budući patrijarh ne smije imati manje od 45 godina (koliko Grigorije nema), ali ni više od 65, pojedini izvori navode čak da su službe bezbjednosti bile spremne da plasiraju i neke tajne informacije o vladiki Vasiliju, kako bi bio spriječen da uđe u uži izbor za patrijarha.
Svojevremo se u medijima digla prašina, nakon što je vladika Grigorije uputio otvoreno pismo, u kojem je izrazio nezadovoljstvo što Sabor SPC na zasjedanju 11. novembra prošle godine, nije prihvatio molbu pokojnog patrijarha Pavla da bude razriješen dužnosti.
Takva nastojanja lidera partija u vlasti, u opoziciju su dočekana kao pokušaj pretvaranja Crkve u izborni štab pojedinih partija, budući da SPC kao institucija slovi za najugledniju u srpskom narodu.
Ono što predstoji patrijarhu Irineju, jest rad na obnovi Crkve, što će uslijediti odmah nakon ustoličenja u Beogradu i uvođenja u drevni tron srpskih patrijaraha u Pećkoj patrijaršiji na Kosovu. Tu će se novi patrijarh suočiti i sa starim, najbolnijim pitanjem za srpsku Crkvu i državu Srbiju, pa i sav srpski narod, a to je Kosovski problem, na kojem će polagati jedan od svojih prvih ispita, na kojem je srpska politika odavno pala.
