Žurnal je već pisao da nije neuobičajeno da sudije imaju izdvojeno mišljenje, ali Zakon o krivičnom postupku BiH kaže da se zapisnik o vijećanju i glasanju korvertira i pečati i samo ga smije otvoriti viši sud kada rješava po žalbi. Tu može stajati izdvojeno mišljenje nekog sudije.

Nakon izricanja prvostepene presude optuženima u aferi Respiratori, u javnosti se pojavilo mnogo pitanja na koja Žurnal donosi odgovore. Jedno od njih je i da li je sudija Branko Perić obrazlažući svoje izdvojeno mišljenje u sudnici prekršio zakon

Presuda Fadilu Novaliću, Fahrudinu Solaku i Fikretu Hodžiću donesena većinom glasova Vijeća uz izdvojeno mišljenje sudije Branka Perića. Sudije Braco Stupar i Goran Radević smatraju da je dokazano da je Srebrena malina nekvalifikovani ponuđač, da FUCZ nije mogao biti ugovorni organ i da se nabavljeni respiratori nisu mogli koristiti za teže pacijente. Sudija Perić navodi da se istraga u ovom predmetu svela na saslušanje svjedoka i pretres telefona, ali da je namjeru gotovo nemoguće dokazivati indicijama

Fadil Novalić je prvostepeno osuđen na četiri godine zatvora. Krivim su proglašeni i bivši direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak kojem je izrečena kazna od šest godina, dok je Fikret Hodžić, vlasnik firme "Srebrena malina" koja je nabavila respiratore osuđen na pet godina zatvorske kazne.

Sa odmakom od skoro tri godine, nije teško zaboraviti psihozu u kojoj su građani živjeli, karantin, zabrane, pravila i kazne

Završna riječ tužitelja Džermina Pašića bila je, kako je i sam rekao, netipična. Umjesto da se bavi uvezivanjem dokaza više se bazirao na govor o korupciji i opstrukcijama tokom istrage, te kritikama na račun Vijeća i svjedoka. Oba tužitelja propustila da traže sankcije za optužene. S druge strane, advokati i njihovi branjenici za sve krive tužitelje, medije i pojedine političare navodeći da se u javnosti kreirala panika zbog koje se pacijenti nisu na vrijeme javljali za liječenje, što je daleko od istine

Fahrudin Solak je pokušao u sudnici obmanuti Sudeće vijeće i novinare pričom da je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih zemalja spremno dočekala pandemiju koronavirusa i da su za sve krivi mediji i tužilaštvo, ali Žurnal podsjeća na to kako je Federalna uprava civilne zaštite kršila Zakon o javnim nabavkama i prije, ali i tokom pandemije

Upravo se ovi respiratori dovode u vezu sa smrću velikog broja pacijenata oboljelih od koronavirusa, a postoji sumnja da je na njihovom korištenju insistirala upravo direktorica Izetbegović i to kako bi relativizirala sudski proces koji se u Sudu BiH vodi zbog nabavke ovih respiratora.

Tužitelji Džermin Pašić i Mirza Hukeljić u sudnici pročitali iskaze koje su optuženi u aferi Respiratori davali tokom istrage. Iako tužitelji tvrde da su iskazi kontradiktorni i da se iz njih vidi da su optuženi pokušali prebaciti odgovornost s jednih na druge, jedina uočena kolizija odnosi se na optuženog premijera Novalića koji je ranije tvrdio da nije brisao poruke s mobitela. Žurnal donosi prepisku iz grupe GENSEK iz koje se vidi da je upravo on taj koji sugeriše da se poruke brišu

Mladen Gajić, direktor bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju je gotovo na kraju lanca u milionskim korona-ugovorima zbog kojih su budžeti olakšani za desetine miliona maraka. Akteri milionskih afera i dalje na funkcijama i slobodi. Pitamo – do kada?

BTL Medical Montenegro bio je posrednik u nabavci 200 respiratora ACM812 A za Srbiju, preko beogradskog Sinofarma, a ključna je i u priči o nabavci 100 istih respiratora za Federaciju BiH. Vlasnica ove kompanije Sanja Lekić već godinu dana je pod istragom Tužilaštva BiH

Sudski proces je u fazi kada bi odbrane optuženih trebale početi sa izvođenjem svojih prvih dokaza. Odbrana Novalića zastupa tezu da je respiratore nabavljala Vlada FBiH, a ne samo premijer, dok odbrana optužene Milićević planira izvoditi dokaze koji bi dokazali upravo suprotno - da u materijalima koje su ministri imali pred sobom nije bilo sporne rečenice o kupovini respiratora.

Nabavka spornih respiratora za BiH išla je preko firme BTL Medical Montenegro iz Podgorice, vlasništvo Sanje Lekić. Iako ona negira da je njena firma imala ikakvu vezu sa "Srebrenom malinom" na prošlom ročištu je prezentiran ugovor o posredovanju. Njen saradnik Samir Cerić iz Londona navodno je direktno sa Kinezima dogovorio da se napiše duplo veća cijena za respiratore.

Optuženi iz afere "Respiratori" u većini slučajeva odaju dojam kao da ih se baš i ne tiče ono što se odigrava u sudnici. Vijeće ljuti kada se tužitelji i optuženi pozivaju "na javnost", te uporno naglašavaju da "odluku donosi sud na osnovu dokaza, a ne javnost"...

Kristian Marić ispričao da je vlasnik "Srebrene maline" bio nervozan zbog kašnjenja isporuke respiratora, zbog čega mu je pokazivao pištolj govoreći: "Moramo to završiti, reci Kinezima da se to završi i da ćeš ti imati problema". Prijetnje je navodno izrekao i kasnije, po dolasku prve isporuke od 80 respiratora, poručivši: "Sve su ovo gušteri s kakvim se ja krokodilima borim"

Edita Kalajdžić prijavila da je neko sa njenog mobitela i telefonskog broja, koji su privremeno oduzeti i deponovani u Tužilaštvu BiH, pozivao njoj poznate osobe. Provedenim istražnim radnjama utvrđeno da mobitel i SIM kartica nisu korišteni radi ostvarivanja bilo kakvih poziva

Zolak je kao direktor Agencije za lijekove i medicinska sestra osumnjičen i u aferi "Respiratori" zbog sumnje da je donio rješenje o upisu FH "Srebrena malina" u registar veleprometnika medicinskim sredstvima. Tužilaštvo BiH navodno ispituje još neke odluke Agencije

Na prvim ročištima u predmetu Respiratori sijevale su varnice na relaciji tužioci/odbrana, a sad kada su se tenzije malo primirile, ključni svjedoci Tužilaštva BiH počeli su da mijenjaju iskaze i trude se da prikažu da je za nabavku respiratora znala kompletna Vlada FBiH, a ne samo Ured premijera. Materijalni dokazi govore upravo suprotno

Iz Tužilaštva BiH kažu da su iskazi pojedinih svjedoka dati na glavnom pretresu suprotni njihovim iskazima iz istrage, te izvedenim materijalima zbog čega su ispunjene pretpostavke za pokretanje istrage zbog postojanja osnova sumnje da je učinjeno krivično djelo “davanje lažnog iskaza”. Neki od svjedoka koji su u bitnim činjenicama promijenili iskaze su Hasan Ganibegović, Edita Kalajdžić, Sanita Alagić..