Analiza novinara nezavisnog The Kyiv Independenta Olega Shukova o tome da li je i u kojoj mjeri moguć nuklearni rat između Rusije i Zapada.

Hapšenje i zlostavljanje demonstranata, zabrana slobodnih medija, proganjanje nezavisnih intelektualaca, etiketiranje kritičara režima kao stranih agenata, obespravljivanje građana, izolacija od sveta, zatiranje drugačijeg mišljenja, imperijalni snovi, nepriznavanje granica, upadanje u susedne zemlje – to su odlike države u kakvoj bi ogroman broj ljudi želeo da živi. Vučić se trudi iz petnih žila da nam priušti nešto slično, ali to očigledno nije dovoljno da zadovolji potrebe ropskih duša. Njih bi srećnim učinio samo status ruske gubernije.

Pitanje svih pitanja jeste koliko može biti održan ruski uticaj na Bosnu i Hercegovinu. Milorad Dodik želi zadržati status važnog ruskog faktora, Dragan Čović isto tako. Ostali dio političke scene misli da će uticaj Rusije nestati tek tako i da će Evropa i SAD odraditi sve ono što su oni propustili prethodnih godina, „spavajući“ dok su Dodik i Čović radili „svoj posao“.

Tekst Volodymyra Yermolenka, glavnog i odgovornog urednika nezavisnog medija Ukraine World, o tome kako je ruska invazija na Ukrajinu ujedinila stanovništvo ove zemlje.

Dva dana nakon što je Rusija pokrenula potpuni rat protiv Ukrajine, Kijev je podnio zahtjev ICJ-u za pokretanje postupka protiv Rusije prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Mariana Antonovych za Kyiv Independent analizira razvoj dešavanja u Haškom sudu.

Iako ga pojedini već nazivaju „političkim mrtvacem“, Dodika ne treba prerano otpisati „iz igre“. On će sigurno nastaviti sa pokušajima destabilizacije Bosne i Hercegovine, što manje ili više agresivno zagovara posljednjih 15 godina. U slučaju „reteriranja“ morao bi to dobro obrazložiti u ovoj izbornoj godini, no njegov birački puk ionako „guta“ sve što im plasira.

Tekst Oleka Sukhova, novinara nezavisnog ukrajinskog The Kyiv Independenta, o posljedicama invazije na Ukrajinu na ruski režim, ekonomiju, društvo...

Analiza Igora Kossova, urednika nezavisnog ukrajinskog portala The Kyiv Independent, o posljedicama ekonomskih sankcija prema Rusiji.

Previše je umivenih reči bilo poslednjih dana, a premalo akcije, pogotovo od onih koji bi mogli nešto da preduzmu i da zaštite Ukrajinu od okupatora.

Rusiji su Milorad Dodik i Republika Srpska tek priručna sredstva za suprostavljanje Zapadu. Dodikova politička avantura zvana povrat državnih nadležnosti na Republiku Srpsku mu služi da zaštiti ono što je obećao ruskim tajkunima, sa kojima ima mnogo čvršće veze nego sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Iako su tri nacionalne stranke u BiH lamentirale o „zemljama majkama“ i drugim „vjekovnim“ ili „višestoljetnim“ prijateljima, najveću i najbržu pomoć za BiH pružile su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države

Rus Dmitri Kuznecov tvrdi da je rasprodajom i na druge načine iz preduzeća „Energoinvest – Rasklopna oprema” (E-RAOP) iz Istočnog Sarajeva „izvučeno“ više od 280 miliona maraka koje su između sebe podijelili ljudi u Republici Srpskoj i ruski investitori.

Direktor firme „Elektroinženjering“ Banjaluka Milan Keserović, koji je zajedno sa ruskim investitorima kupio preduzeće ,,Energoinvest – Rasklopna oprema” (E-RAOP) iz Istočnog Sarajeva, prijetio mi je da će me ukloniti bezbjednosne službe, tvrdi ruski državljanin Dmitri Kuznecov. Keserović odgovara da to nije tačno, a tvrdnje Kuznecova ocjenjuje „nebuloznim“.

Ruski investitor Dmitri Kuznecov tvrdi da su predstavnici Republike Srpske dobili mito od nekoliko miliona maraka da bi Rusi ušli u kupovinu RAOP-a

Rusija održava vjerske i kulturne veze s regionom putem Ruske i Srpske pravoslavne crkve, produbljujući na taj način svoj uticaj. Udruženja Rusko-srpskog prijateljstva iz BiH u djelovanju na terenu navode saradnju dvije države: Rusije i Republike Srpske!?

U analizi Žurnala pročitajte kako je Rusija preuzela potpunu kontrolu nad uvozom, preradom nafte i njenom distribucijom na tržištu BiH

Investicije u energetiku i infrastrukturu su strateško oružje u rukama imperijalnih sila u usponu kao što su Rusija, Kina i Turska. Koriste se za uticaj na donošenje političkih odluka zemalja u tranziciji, a to su sve zemlje Zapadnog Balkana, pa samim tim i Bosna i Hercegovina. Najsnažniji uticaj se vrši u sektorima vezanim za proizvodnju, preradu i distribuciju nafte i prirodnog gasa, a za njima bitno ne zaostaju ni elektroenergetski sektor, sektor rudarstva i sektor infrastrukture. Budući da je privreda zemalja Zapadnog Balkana oslonjena na pobrojane sektore, ove investicije vode ka fenomenu tzv. ''zarobljene države''.

Zapadni lideri traže stabilnost i sigurnost na Zapadnom Balkanu iako nekoliko država smatraju nespremnim za članstvo u EU. Putin traži balkanske saveznike i, još više, vjerne sljedbenike. Ekonomske i energetske dimenzije su upravo u tome najizraženije u korumpiranju, ucjeni ili podmićivanju ključnih političkih figura

Rusija želi putem kulture i obrazovanja ostvariti uticaj u BiH, ali sa što manje svog novca. Za to su zadužene vlasti Republike Srpske i pojedinačni prilozi poštovalaca Rusije putem nekoliko udruženja srpsko-ruskog prefiksa