Iako su tri nacionalne stranke u BiH lamentirale o „zemljama majkama“ i drugim „vjekovnim“ ili „višestoljetnim“ prijateljima, najveću i najbržu pomoć za BiH pružile su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države

Rus Dmitri Kuznecov tvrdi da je rasprodajom i na druge načine iz preduzeća „Energoinvest – Rasklopna oprema” (E-RAOP) iz Istočnog Sarajeva „izvučeno“ više od 280 miliona maraka koje su između sebe podijelili ljudi u Republici Srpskoj i ruski investitori.

Direktor firme „Elektroinženjering“ Banjaluka Milan Keserović, koji je zajedno sa ruskim investitorima kupio preduzeće ,,Energoinvest – Rasklopna oprema” (E-RAOP) iz Istočnog Sarajeva, prijetio mi je da će me ukloniti bezbjednosne službe, tvrdi ruski državljanin Dmitri Kuznecov. Keserović odgovara da to nije tačno, a tvrdnje Kuznecova ocjenjuje „nebuloznim“.

Ruski investitor Dmitri Kuznecov tvrdi da su predstavnici Republike Srpske dobili mito od nekoliko miliona maraka da bi Rusi ušli u kupovinu RAOP-a

Rusija održava vjerske i kulturne veze s regionom putem Ruske i Srpske pravoslavne crkve, produbljujući na taj način svoj uticaj. Udruženja Rusko-srpskog prijateljstva iz BiH u djelovanju na terenu navode saradnju dvije države: Rusije i Republike Srpske!?

U analizi Žurnala pročitajte kako je Rusija preuzela potpunu kontrolu nad uvozom, preradom nafte i njenom distribucijom na tržištu BiH

Investicije u energetiku i infrastrukturu su strateško oružje u rukama imperijalnih sila u usponu kao što su Rusija, Kina i Turska. Koriste se za uticaj na donošenje političkih odluka zemalja u tranziciji, a to su sve zemlje Zapadnog Balkana, pa samim tim i Bosna i Hercegovina. Najsnažniji uticaj se vrši u sektorima vezanim za proizvodnju, preradu i distribuciju nafte i prirodnog gasa, a za njima bitno ne zaostaju ni elektroenergetski sektor, sektor rudarstva i sektor infrastrukture. Budući da je privreda zemalja Zapadnog Balkana oslonjena na pobrojane sektore, ove investicije vode ka fenomenu tzv. ''zarobljene države''.

Zapadni lideri traže stabilnost i sigurnost na Zapadnom Balkanu iako nekoliko država smatraju nespremnim za članstvo u EU. Putin traži balkanske saveznike i, još više, vjerne sljedbenike. Ekonomske i energetske dimenzije su upravo u tome najizraženije u korumpiranju, ucjeni ili podmićivanju ključnih političkih figura

Rusija želi putem kulture i obrazovanja ostvariti uticaj u BiH, ali sa što manje svog novca. Za to su zadužene vlasti Republike Srpske i pojedinačni prilozi poštovalaca Rusije putem nekoliko udruženja srpsko-ruskog prefiksa

Rusija podržava Milorada Dodika i njegov SNSD u izbornim procesima. No, Dodik zna, a znaju i Rusi, kakogod je jednom izdao one koji su ga etablirali na političkoj sceni u BiH, u stanju je isto ponoviti i sadašnjim „gazdama“

Javnost u Austriji je reagovala nakon skandala kojeg je izazvao tamošnji vicekancelar, koji se gotovo pa prodao ruskom uticaju. Apatičnu je pak bh. javnost teško pokrenuti i kada je sve „crno na bijelo“. Bosni i Hercegovini pored aktuelnih politika i političara na vlasti, „vanjski neprijatelji“ ne trebaju

Milorad Dodik budžetskim je novcem plaćao lobiste kako bi bio izbrisan sa „crne liste“ SAD-a, a istovremeno nije štedio istog novca za nekoliko minuta susreta i fotografiju sa Vladimirom Putinom u sporednim hodnicima Kremlja. Veza za ruske lobiste bio mu je i Emir Kusturica, naravno uz izdašnu proviziju

Bivši šef FSB-a Nikolaj Patrušev u jednom hotelu kod Trogira se sreo sa Draganom Čovićem i Milijanom Vasom Brkićem. Zamjenik predsjednika HDZ-a Hvatske nakon sastanka sa Rusima izdao „naputak“ za pripremu izborna kampanje u BiH. Cilj ove grupe je srušiti i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Sigurnosne službe više zemalja raspolažu informacijom o sastanku sa Patruševim

Čovićeva "službena posjeta" Rusiji zakazana je za period između 25. i 27. juna. Kao što je najavljeno, 26. juna reprezentativci Hrvatske igraju protiv nogometaša Islanda

Na tzv crnu listu BiH stavljen je i Saša Savić koji se hvalio svojim učešćem u paravojnim aktivnostima u Ukrajini. Noćni vukovi u BiH trebali doći 20. marta ove godine

Dobrovoljci su na teritoriju Ukrajine stizali sa beogradskog aerodroma. Prvo su letjeli za Moskvu, zatim u Krasnodar, da bi nakon toga bivali prebačeni na područje Donbasa. Svi dobrovoljci borili su se u okviru jedinice “Jovan Šević”, a kasnije je jedinica preimenovana u “Srpski husarski puk – VI rota”

Analitičari smatraju da nijedan od vođa ne želi poremetiti labavi sporazum koji su postigli oko Sirije, a koji je svakom dozvolio da slijede svoje ratne ciljeve. Turska se pobrinula da njen upad u sjevernu Siriju ne oslabi opsadu Alepa od strane Rusa i pro-Asadovih snaga. U međuvremenu, uveliko se vjeruje da je Moskva pristala na turske ambicije da zauzme grad al-Bab na sjeveru Sirije kako bi spriječila konsolidaciju kurdske uprave Rojava na južnoj granici Turske

Karte Ukrajine, podeljene na jugoistok i zapad prema jeziku i narodnosti, predstavljaju samo deo priče. Prava nelagodnost vlada unutar porodica, podeljenih na one neosovjetskog ubeđenja, koliko god blagog, i prorevolucionare