Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je tijekom današnjeg posjeta Mostaru kako vjeruje da su odnosi BiH i Hrvatske u uzlaznoj putanje te da je to dobar put za rješavanje nekih otvorenih putanja, kao što su pitanje granice te gospodarska i imovinska pitanja.

"Veliki sam optimist u vezi ovoga, jer dobro ozračje koje postoji između Hrvatske i BiH jeste dobar početak za rješavanje otvorenih pitanja", kazao je Josipović, uoči predavanja koje je održao mostarskim studentima Sveučilišta u Mostaru.
 
Hrvatski predsjednik ocijenio je da su BiH i Hrvatska najbliži susjedi, napomenuvši kako uvijek ističe kako je "sve dobro što se događa u Hrvatskoj dobro i za BiH" i obrnuto.
 
Josipović je u izjavi za novinare napomenuo da se danas sastao s i predstavnicima HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 koji su nedavno potpisali sporazum o zajedničkoj suradnji.
 
"Mislim da je to jedna važna činjenica za politički život i budućnost BiH, jer znamo da BiH čekaju ustavne promjene i ono što je važno za Hrvatsku jeste da se ostvari jednakopravnost hrvatskog naroda. Kako će se to dogoditi stvar je domaćih vlasti", ocijenio je Josipović napomenuvši i da je na radnom ručku razgovarao s predstavnicima ostalih stranaka s hrvatskim predznakom u BiH te s predstavnicima SDP-a.
 
Na novinarski upit što misli o stavu bh. stranaka s hrvatskim predznakom oko formiranja federalne jedinice s hrvatskom većinom, Josipović je istaknuo kako je Hrvatskoj bitno da se ostvari jednakopravnost Hrvata, ponovivši kako je na domaćim predstavnicima u BiH da se dogovore kako će to ostvariti.
 
"Različite su opcije i putovi do istog cilja i na narodima je da izaberu put koji žele", kazao je Josipović.
 
Na novinarsku upit koliko je važno da hrvatski politički predstavnici u BiH budu jedinstveni kada je riječ o ustavnim promjenama, hrvatski predsjednik je kazao da je kroz današnje razgovore čuo različite stavove oko važnih političkih pitanja, ali da se svi ti stavovi nalaze na sličnom putu.
 
"Ono što je bitno i što mene ispunjava određenim optimizmom jeste da se u vezi glavnog pitanja hrvatske politike u BiH, a to je pitanje jednakopravnosti, svi nalaze na vrlo sličnom putu", kazao je Josipović.
 
U sklopu izjave za novinare, hrvatski je predsjednik najavio i da će se uskoro sastati s predsjednikom SNSD-a i s novoizabranim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Napomenuo je da se već u Zagrebu sastao s predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem te predsjednikom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom.
 
"Ovim sastancima samo se potvrđuje da Hrvatska i ja osobno želimo biti partneri s BiH i s njezinim legitimnim predstavnicima i političkim strankama iz cijelog političkog spektra BiH", kazao je Josipović.
 
Ineč, hrvatski predsjednik svoj je današnji boravak u Mostaru započeo posjetom Univerzitetu "Džemal Bijedić", gdje je s predstavnicima te obrazovne ustanove razgovarao o visokom obrazovanju i suradnji dvije zemlje na području obrazovanja i znanosti.
 
Ovo je drugi posjet Ive Josipovića Mostaru otkako je početkom godine izabran za hrvatskog predsjednika. Prvi put je uz Mostar sredinom travnja obišao i bošnjačko stratište Ahmiće u proteklome ratu, kao i hrvatsko Križančevo selo, gdje se poklonio nevinim žrtvama te je održao govor u Parlamentu BiH i izrazio žaljenje zbog grešaka hrvatske politike u BiH počinjenih tijekom 90-ih godina.
 

(Fena)

Dugogodišnji radnik na imanjima mostarskog biznismena Safeta Oručevića nadomak Sarajeva gradi etno selo vrijedno 12 miliona eura!

Među 11 milijardi vrijednim poslovima predstavljenim na Sarajevo biznis forumu u aprilu, ponajviše je pažnje prisutnih investitora pretežno iz arapskih zemalja izazvao projekat gradnje etno sela u podnožju Bjelašnice. U selu Korča kod Tarčina, tridesetak kilometara od centra Sarajeva, firma Korča d.o.o. već je kupila 60 dunuma zemlje a navodno bi s proljećem, odmarališni kompleks već trebalo da dobije prve konture. Investitor planira izgraditi 40 objekata, kućica za odmor projektovanih u etno stilu, hotele, restorane i prostor za stare zanate. Sve bi to, prema prvim procjenama koštalo oko 12 miliona eura!

Planovi za etno selo kakvo Bosna još nije vidjela, nastali su mnogo prije održavanja sarajevskog biznis Foruma. Firma Korča d.o.o. osnovana je navodno samo zbog ovog projekta a podatak iz registra Općinskog suda u Sarajevu kazuje da je registrirana još 10. juna 2009. godine. Vlasnik firme čije ime u javnosti nikada nije spomenuto je Azem Došljak. Koliko je bio raspoložen za razgovor o svom milionskom poslu pokazat će nam slijed priče nakon upućenog mu prvog telefonskog poziva. „Čut ćemo se u ponedjeljak dok izvršim neke pripreme za razgovor“, reče nam, nakon čega je prošlo puno ponedjeljaka a da se nije javio. Zapravo se tek javlja na jedan poziv s nepoznatog mu broja mobitela ali ponovo nije u prilici za razgovor. „Ma, zatekli ste me u Hrvatskoj. Na službenom sam putu. Čim se vratim ja ću se vama javiti“. Nikada se nije javio.

Dok se skoro dva mjeseca „igramo gluhih telefona“ saznajemo, međutim i ponešto o tajnovitom graditelju. Azem Došljak je po profesiji moler. Porijeklom je s Kosova ali njegova porodica godinama živi u sarajevskom predgrađu. Godinama je bio zaposlen kod mostarskog biznismena Safeta Oručevića. Obavljao je razne poslove a navodno je bio domaćin Oručevićevih imanja. Stoga bi veoma zanimljivo bilo čuti životnu priču Azema Došljaka. O tome kako mu je pošlo za rukom da nakon skromne plate, uspije u Sarajevu osnovati svoju firmu, kupiti 60 dunuma zemlje i započeti posao vrijedan 12 miliona eura?!

PUSTA KANCELARIJA

Azem Došljak je nakon osnivanja svoje firme „Korča“, u poslovnoj zgradi u ulici Đoke Mrđana u središtu Tarčina iznajmio kancelarisjki prostor. Uposlenici okolnih trgovina, međutim, kažu kako ga uopće ne poznaju te da u kancelariju nikada niko ne dolazi. Moguće da je tako, jer se na svaki poziv na registrirani broj telefona ove firme, gotovo redovno aktivira signal za fax.

(zurnal.info)

Novac namijenjen za povratak izbjeglica Komisija za izbjeglice i raseljena lica je preusmjerila za obnovu vjerskih objekata, pa čak i onih koji su već obnovljeni

Od 13,5 miliona KM za održivi povratak, skoro tri miliona otišlo je na obnovu vjerskih objekata BiH, sva tri naroda. Da stvar bude jasna – radi se samo o ulaganjima u 2010. godini. Odluku o dodjeli ovih sredstava donijela je Komisija za izbjeglice i raseljena lica BiH. Bilo je tu obnove crkvi, parohijskih domova, potpođavanja, kupovine zvona i izgradnje munara. Kapelice na grobljima, župni uredi i medžliski prostoti, novoobnovljene crkve i domovi časnih sestara u ovoj godini često su bili važniji od škola, bolnica i drugih nepotrebnih ustanova. Iako često nemaju nikakve veze sa povratkom, vjerski objekti nalaze se visoko na listi prioriteta. Primjera radi, zbog čega bi samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru imao veze s povratkom? U isto vrijeme, Hrvatima koji se vraćaju u RS nije odobren nijedan povratnički projekat!

SRBI: 805.000 KM

To što je u naselju Zaplanik u Opštini Ravno po popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo samo troje stanovnika srpske nacionalnosti, nije spriječilo nadležne da u 2010. izdvoje 10.000 KM za obnovu pravoslavne crkve. Čak ni to što je Saborna crkva u Sarajevu odavno u odličnom stanju nije Komisiji bio znak da sredstva preusmjeri u, naprimjer, izbjegličko naselje. Naprotiv, za obnovu ove obnovljene crkve ove godine izdvojeno je čak 100 hiljada KM! Tek pet hiljada manje, “samo” 95.000 KM, izdvojeno je za obnovu Saborne crkve u Čapljini. Popis ne završava tu, negdje 10, na drugom mjestu 20, 30 ili 50 hiljada, lista je podugačka: crkva u Vukosavlju – 40.000 ili crkvu u Poplatu, 30.000 za parohijski dom u Bihaću, 20.000 za crkvu na Bradini, za one u Blagaju i na Palama po 40 hiljada, u dobojskim Rudancima 20, parohijski dom u Nišićima 40... Od skoro pet i po miliona namijenjenih za održivi povratak za Srbe u Federaciji BiH čak 805 hiljada KM izdvojeno je za obnovu crkava i parohijskih objekata.

HRVATI: REKORDNIH MILION I 600 HILJADA KM

U poređenju sa svojim komšijama Hrvatima Srbi su malo potrošili. Od dva miliona i 300 hiljada KM za povratak Hrvata u 2010. u Federaciji, za obnovu vjerskih objekata, parohijskih kuća i drugih sličnih ustanova potrošeno je više od milion i šesto hiljada KM. Samo 780.000 otišlo je na izgradnju puteva, kultunih ustanova i obnova škola. Primjera radi, za obnovu Gospinog svetišta u Kondžilu u Tesliću izdvojeno je 50.000 KM, obnovu Župne univerzalne dvorane u Župi sv. Ilije proroka u Brodu 40.000. Za sve ove radove uspijeva se uštedjeti na drugoj strani. Obnova cijele seoske škole u okolini Tomislavgrad koštala je koliko i “završni podopolagački radovi na sistemu grijanja u rimokatoličkoj crkvi svetog Juraja Mučenika” u Derventi – 20.000. Za duplo više novca usješno je saniran Župni ured u Zavidovićima, sitnica – 40.000 KM. Kako su se raspoređivala sredstva između duhovnih i svjetovnih potreba, zorno svjedoči i primjer Šamca. Za obnovu crkve u Srednjoj Slatini dato je 20.000 ali je za rekonstrukciju doma kulture s čitaonicom dato duplo manje – 10.000 KM. Čak se i za sredstva koja nisu data u svrhu dogradnje, obnove i izgradnje vjerskih objekata ne može reći da su poslužila za potpuno svjetovne svrhe. Dio obnovljenih puteva vodi ka crkvi, župnom uredu, groblju ili samostanu: Od Križ Brda do mjesnog groblja, a u ovih 780 hiljada ulaze i rekontrukcije i obnove kuće časnih sestara, izgradnje grobljanskih kapela, put ka pastoralnom centru i sl.

BOŠNJACI: 265.000

Za obnovu i izgradnju vjerskih objekata izdvojeno je “samo” 265.000 KM, i to za obnovu džamije u Bijeljini, Bosanskom Brodu, Jajcu.... Zanimljivo je ipak da je za sanaciju puta od Vratnika do džamije u Faletićima izdvojeno čak 400.000 KM.

Podsjećamo, u BiH još 2.550 porodica živi u kolektivnom smještaju. Zaposleno je samo 1 posto povratnika. 47.000 je nezbrinutih porodica. 2.700 domaćinstava još uvijek je bez električne energije. Svima njima ostaje da se mole Bogu za neko bolje sutra, u novim, okrečenim i svježe potpođenim bogomoljama.

(zurnal.info)

Cijeneći da bi izlazak poslanika SDA i SDP-a sa skupštinskog zasjedanja bio nečuven skandal, u vrhu SNSD-a odlučili su da cijenu poklanjanja potpredsjedničkog mjesta SDS-u za sada plate Hrvati

Nedavno objelodanjena koalicija između Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpske demokratske stranke (SDS) prvu praktičnu potvrdu dobila je kroz izbor novog rukovodstva Narodne skupštine RS. Tako će u naredne četiri godine predsjednik entitetskog parlamenta i dalje biti Igor Radojičić iz SNSD, uz kojeg će, rame uz rame sjeditii Snježana Božić, iz, navodno, opozicionog SDS. Za drugog potpredsjednika parlamenta izabran je Ramiz Salkić iz Stranke demokratske akcije (SDA), kojeg je na tu funkciju predložio poslanički klub SDP-SDA. Bez potpredsjedničke funkcije, bar za sada, ostala je Nada Tešanović iz SNSD, koja bi u skupštinskom rukovodstvu trebalo da predstavlja hrvatski narod.

Dan uoči konstitutivne sjednice parlamenta činilo se da će bez svog predstavnika u skupštinskom rukovodstvo ostati Bošnjaci, pošto je SNSD kandidovao Radojičića za predsjednika parlamenta, a Nadu Tešanović za potpredsjednicu iz reda Hrvata. SNSD je takođe saopštio da će podržati prijedlog SDS-a da jedno od potpredsjedničkih mjesta dobije Snježana Božić iz te stranke. Prema Ustavu RS, predsjednik i dva potpredsjednika Narodne skupštine ne mogu biti iz istog naroda, čime je, u narečenoj podjeli karata, ustav bio zadovoljen. Radojičić se izjašnjava kao Crnogorac (jedan od rijetkih Crnogoraca koji se zdušno i beskompromisno zalažu za srpske nacionalne interese, a čija je konkurencija na tom planu nedavno postao hrvatski potpredsjednik RS Emil Vlajki), Snježana Božić je Srpkinja, dok je Nada Tešanović na funkciju potpredsjednika trebalo da zasjedne kao Hrvatica. Budući da su karte već bile otkrivene, poslanički klub SDP-SDA je najavio da će napustiti konstitutivno skupštinsko zasjedanje ako Bošnjacima ne pripadne jedno od potpredsjedničkih mjesta.
- Ako je takva priča potrebna onima koji kreiraju ko će sutra biti izabran pred, kako najavljuju, dvadeset ambasadora i predsjednikom susjedne države, neka izvole. To je na njima, a ne na nama. Mi na tu poziciju imamo ustavno pravo i očekujemo da će ono biti ispoštovano, izjavio je dan pred sjednicu parlamenta Ramiz Salkić iz SDA.
On je upozorio da bi neizbor Bošnjaka na mjesto potpredsjednika parlamenta RS bilo kršenje Ustava RS, koji "poznaje tri konstitutivna naroda, a ne opoziciju” “Ustav takođe ne poznaje zadovoljavanje ličnih, prvenstveno partijskih interesa, koji se vežu za aktuelnu političku situaciju", upozorio je Salkić.

Cijeneći da bi izlazak poslanika SDA i SDP-a sa skupštinskog zasjedanja bio nečuven skandal, posebno u situaciji kada se u skupštinskoj sali nalazi dvadesetak ambasadora akreditovanih u BiH, te predsjednik Srbije Boris Tadić, u vrhu SNSD-a odlučili su da cijenu poklanjanja potpredsjedničkog mjesta SDS-u za sada plate Hrvati, odnosno njihova kandidatkinja Nada Tešanović.

Do njenog inaugurisanja u skupštinsko rukovodstvo potrebno je kroz izmjenu Ustava RS uvesti mjesto trećeg potpredsjednika parlamenta. Iz SNSD-a su najavili da bi do ove ustavne promjene trebalo doći do kraja godine. Do tada, po prvi put nakon ustavnih promjena o konstitutivnosti naroda iz 2002. godine, Hrvati nemaju svog predstavnika u rukovodstvu Narodne skupštine RS.

(zurnal.info)

Većina Holanđana se protivi odluci Evropske unije da ukine vize za građane Bosne i Hercegovine i Albanije, rezultati su danas objavljenog istraživanja, prenose agencije.

Pitanje imigracije ostaje jedan od glavnih izvora tenzija u manjinskoj vladi premijera Marka Rutea, koju čine Liberalna stranka i Hrišćanske demokrate, a koja se oslanja na podršku desničarske anti-islamske Partije slobode Gerta Vildersa. 

Kada je Evropska unija 8. novembra saopćila da će u decembru biti ukinute vize za građane BiH i Albanije, Vilders je kritikovao ministra za imigraciju Gerda Lirsa, iz redova Hrišćanskih demokrata što je podržao tu odluku. 

Agencija za istraživanje javnog mnjenja "Moris de Hond" saopćila je danas da se 55 posto anketiranih Holanđana protivi odluci EU-a, dok je 32 posto podržava. 

Protivljenje ukidanju viza posebno je izraženo među pristalicama Vildersove partije (92 posto) i Liberalne stranke (74 posto). 

Približno dva od tri anketirana rekli su da su zabinuti zbog povećanja broja imigranata iz istočne Evrope koji rade u Holandiji. 

(Fena)

Da bi ste u Republici Srpskoj postali uspješan privatni preduzetnik, i opstali kao takav, morate da ispunite dva ključna uslova- da budete viđeniji član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (po mogućnosti član Glavnog odbora) ili da imate rodbinske, prijateljske ili kumovske veze sa glavnim šefom Miloradom Dodikom. Ukoliko ste srećnik, pa ispunjavate oba uslova, za vas prepreke ne postoje- poslovi će ići kao po loju, a ako vam, kojim slučajem, zatreba pristupni put ili most do vlastitog preduzeća , ne brinite, tu su partijski kamaradi da državnim parama riješe vaše probleme.

COSA NOSTRA

Upravo na ovaj način su izgrađeni put i most u banjalučkom naselju Derviši, koji vode tačno do građevinskog skladišta firme “Interkont comerc”, koja je vlasništvo tajkuna Budimira Stankovića, uvaženog člana SNSD-a i kuma Milorada Dodika. Odluku o izgradnji puta i mosta, koji služe jedino za potrebe Stankovićeve firme, donijela je Skupština Grada, koja je za te namjene izdvojila skoro 454 hiljade maraka. Da ostane sve u krugu prijatelja, radovi izgradnje puta i mosta povjereni su firmi “Niskogradnja” Laktaši, čiji je vlasnik Ljubo Ćubić, jedan od omiljenih Dodikovih graditelja.

“Izgradnja mosta rađena je 2008. godine, u skladu sa regulacionim planom za predmetnu lokaciju i Programom zajedničke komunalne potrošnje, koji je usvojila skupština Skupština Grada Banja Luka. Most za pristupnom saobraćajnicom ima karakter javnog puta. Poslije sprovedene javne nabavke, posao na izvođenju radova dobilo je preduzeće ‘Niskogradnja’, a vrijednost radova na izgradnji mosta iznosila je 453. 955, 27 konvertibilnih maraka”, navodi se u odgovoru iz Administrativne službe grada na upit “Žurnala” o razlozima zbog kojih se Grad odlučio da finansira izgradnju ceste i mosta koji su potrebni samo jednom čovjeku.

PRIVATNO OD OPŠTEG ZNAČAJA

Predsjednik nevladine organizacije “Forum roditelja” Borko Džajić tvrdi da se ne radi o saobraćajnici koja je od opšteg značaja, već o klasičnoj zloupotrebi budžetskih sredstava u privatne svrhe. Džajić tvrdi da se samo dvadeset metara od mosta i ceste izgrađene za Budimira Stankovića nalazi ruinirani most, preko kojeg vodi izrazito frekfentna saobraćajnica prema Laktašima. On navodi da je upravo taj most trebalo je da bude rekonstruisan, ali da su sredstva preusmjerena u drugom pravcu zahvaljujući kriminalnim akrobacijama gradonačelnika Banjaluke Dragoljuba Davidovića i načelnika Odjeljenja za komunalnu i stambenu oblast Budimira Balabana.

-U ovom slučaju, oni su prevarili odbornike u Gradskoj skupštini. U prijedlogu odluke o izdvajanju sredstva navedena je načelna odredba o izgradnji mosta kod objekta “Kristal”. Zaista, samo dvadesetak metara od mosta koji je izgrađen za privatno skladište Stankovića nalazi se most kojeg treba sanirati, a koji je od opšteg značaja i interesa jer povezuje Banjaluku sa Laktašima. Usvajajući načelnu odluku o izgradnji mosta na toj lokaciji stvoren je manevarski prostor da se izgradi most i 500 metara asfalta, koji vodi do privatnog građevinskog skladišta tajkuna Budimira Stankovića- navodi Džajić. On tvrdi kako je to očit primjer ogranizovanog kriminala, u koji su upleteni ljudi iz gradske uprave i tajkun Budimir Stanković, član Glavnog odbora SNSD-a i Dodikov kum.

KUM JE NAJPREČI

Džajić tvrdi da je Stanković nezakonito dobio i gradsko zemljište na kojem je sagradio građevinsko skladište, koje je potom na korištenje ustupio Dodikovom zetu (suprugu Dodikove rođene sestre). Predsjednik banjalučkog “Foruma roditelja” ovaj slučaj prijavio je pravosudnim institucijama, iako ne vjeruje da će tužilaštva i sudovi krenuti u obračun sa kriminalom i kriminalcima.

-I ovaj slučaj će, kao i mnogi slučajevi očitog kriminala i korupcije u RS, ostati netaknuti zbog korumpiranosti tužilaštava i sudova- ističe Džajić.

On navodi da su gradonačelnik Banjaluke Dragomir Davidović i njegova desna ruka za raznorazne mahinacije Budimir Balaban odgovorni za milionske štete nanesene budžetu grada zbog preusmjeravanja para iz gradske kase za finansiranje privatnih projekata svojim poslovnim i stranačkim prijateljima. O tome nadležne institucije ćute, valjda zbog uvjerenja da se u prijateljske, rodbinske i kumovske veze ne treba miješati. Pogoto kada se zna ko je glavni kum.

(zurnal.info)

U Saopćenju za javnost UBP 1946, između ostalog naglašavaju kako su Mirsad Alihodžić, Nihad Baljak, Salko Čimić i Senad Merdanović, planeri i implementatori opstrukcije rada svih onih koji su željeli boljitak kluba FKS

Povodom posljednjih dešavanja u FK Sarajevo, kada su predsjednik i četiri člana uprave kluba podnijeli ostavke, predstavnici Udruženja Bordo prijatelji 1946 su poslali Saopćenje za javnost u kojem iznose svoje stavove o novonastaloj situaciji. Kako stoji u Saopćenju, Udruženje Bordo Prijatelji 1946 od svog osnivanja ukazuje na potrebu sistemskih promjena u FK Sarajevo. U tom cilju UBP 1946 je pripremilo Plan razvoja kluba FK Sarajevo 2010-2014 koji je 21. juna ove godine jednoglasno usvojen na Skupštini FKS kao zvanični razvojni dokument kluba za navedeni period.

„Činom usvajanja ovog dokumenta od Skupštine FKS kao najvišeg organa kluba njegova implementacija postala je obavezujuća za UO i menadžment FKS. Polazeći od ovog saznanja UBP 1946 je, iako svjesno svih realnih problema u FKS, donijelo jednoglasnu odluku da delegira svoje članove u rad UO i menadžmenta FKS prije svega kao eksperti iz oblasti iz kojih je procijenjeno da postojeća klupska administracija nije sposobna impementirati „Plan razvoja kluba FK Sarajevo 2010-2014”. Članovi UBP 1946 bili su maksimalno angažovani bilo kao članovi UO i menadžmenta FKS, ili radeći aktivno na projektima koje je pokrenulo UBP 1946, „Ja sam Sarajevo”, direktni prijenosi utakmica FKS putem interneta, osmišljavanje programa za gledaoce na stadionu AFH, te najjednostavnije poslove oko organizacije utakmice FKS poput poslova interne kontrole na ulazima stadiona AFH, da bi se na taj način jednostavnim primjerom pokazalo da je FKS iznad sviju nas i da smo spremni besplatno raditi bilo koju aktivnost vezanu za svakodnevne poslove u klubu. U želji da se ovo ostvari voljenom klubu smo bezrezervno stavili na raspolaganje sve svoje resurse, kako materijalne (finansijski pomažući klub u granicama svojih mogućnosti), tako i nematerijalne (intelektualne usluge na osnovu potpisanog Ugovora između FKS i UBP 1946)”, stoji u Saopćenju.

U obraćanju javnosti iz UBP naglašavaju kako su od samog početka njihovog aktivnog angažmana u FKS, svi članovi Udruženja, koji su se na bilo koji način angažirali, nailazili na otpore postojećeg menadžmenta kluba: „Planeri i implementatori opstrukcije rada svih onih koji su željeli boljitak kluba FKS su gospoda Mirsad Alihodžić, Nihad Baljak, Salko Čimić i Senad Merdanović koji su blokirali sve promjene neophodne da FKS krene prema ozdravljenju. Nakon četiri i pol mjeseca rada u strukturama FKS u kome su naši članovi pretrpili različite vrste šikaniranja od gore navedene gospode, uvjerili smo se da u postojećoj konstalaciji odnosa naši članovi nisu u stanju implementirati „Plan razvoja kluba FK Sarajevo 2010-2014”, i u potpunosti podržavamo njihovu moralnu odluku da podnesu neopozive ostavke na sve funkcije koje su obavljali u FKS.”

Iz UBP napominju kako će staviti na raspolaganje nadležnim organima sve podatke i dokumentaciju o načinu rada FKS i SD Sarajevo koju raspolažu.

„Ovim putem pozivamo gospodina Adnana Hadžimuratovića predsjednika Skupštine FKS da u skladu sa Statutom kluba zakaže održavanje vanredne skupštine kluba, na kojoj bi se izabrali novi organi FKS.

Pozivamo sve navijače FKS na strpljenje i zajedništvo jer je postojeće stanje u FKS neodrživo i ne može dugo trajati. Gore navedenu gospodu Alihodžića, Baljka, Čimića i Merdanovića ovim putem pozivamo da podnesu neopozive ostavke na funkcije koje obavljaju u menadžmentu kluba i tim moralnim činom pokažu da im je interes FKS  iznad vlastitog interesa.”

Iz Udruženja Bordo Prijatelji 1946 posebno naglašavaju da nikada neće odustati od borbe za napredak, prosperitet i bolje sutra svog kluba, a u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i etikom ponašanja.

Svoje Saopćenje završavaju porukom: ”Jedan je cilj, jedan je put i samo je jedan dom!!!”

(zurnal.info)

Naredne godine navršiće se 50 godina od dodjele Nobelove nagrade za književnost Ivi Andriću.

Kako bi na prigodan način obljetnica bila obilježena u cijeloj BiH Zavičajni muzej Travnik želi biti inicijator osmišljavanja i organizovanja kulturnih projekata i programa koji se trebaju odvijati u cijeloj BiH tokom 2011. godine.

Kao poticaj za iniciranje cjelokupnog projekta, poslužili su najavljeni planovi iz Srbije, koji će biti realizirani u narednoj godini povodom 50 godina od dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću.

Već od 2009. godine Zvezdara teatar iz Beograda je na repertoaru premijerno postavio predstavu „Konsulska vremena“ u režiji Ljubiše Ristića, rađenu po motivima romana „Travnička hronika“. Emir Kusturica najavio je ekranizaciju romana „Na Drini ćuprija“ u formi filmske opere, a pod visokim pokroviteljstvom Borisa Tadića, predsjednika R Srbije. Takođe, Ministarstvo kulture, planira 2011. godine objaviti novo izdanje sabranih djela Ive Andrića.

Kako bi se na prigodan način obljetnica obilježila i u našoj zemlji, Zavičajni muzej Travnik predložio je sledeće aktivnosti:

1. Da se sve aktivnosti na obilježavanju ove obljetnice odvijaju pod visokim pokroviteljstvom Predsjedništva BiH.

2.Da Vijeće ministara BiH, odnosno Ministarstvo civilnih poslova BiH omogući adekvatnu finansijsku potporu planiranim aktivnostima.

3.Da Ministarstva kulture Federacije BiH i Republike Srpske pruže znatnu finansijsku i organizacionu podršku planiranim programima i projektima.

Predlažu se sljedeći projekti i programi, i institucije i organizacije kao glavni nositelji aktivnosti na ostvarenju istih.

1. Međunarodni naučni skup posvećen Ivi Andriću.

Akademija nauka i umjetnosti BiH, Odjel za humanističke nauke

2.Tematske izložbe

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH / Memorijalni muzej Rodna kuća Ive Andrića / ICOM BiH

3. Tematski broj časopisa „Novi izraz“ posvećen Ivi Andriću

PEN Centar BiH

4.Izdavanje sabranih djela Ive Andrića

Izdavanje romana „Na Drini ćuprija“ i „Travnička hronika“ na engleskom, francuskom, njemačkom i talijanskom jeziku

Udruženje izdavača BiH

5.Produkcija pozorišnih predstava po motivima djela Ive Andrića.

Profesionalna i amaterska pozorišta BiH.

6. Javna čitanja djela Ive Andrića u gradovima BiH u kojima se odvija radnja pripovijetki i romana (npr. „Čudo u Olovu“ čitanje u Olovu...).

Savez bibliotekara BiH / Društvo pisaca BiH / Memorijalni muzej Rodna kuća Ive Andrića

7. Ciklus igranih filmova-ekranizacija djela Ive Andrića; Ciklus dokumentarnih filmova o Ivi Andriću

BHT / FTV / RTRS.

8. Foto-safari : „Staze – Lica – Predeli“; Travnik – Višegrad – Sarajevo, i naknadna Izložba fotografija.

Asocijacija fotografa BiH / Zavičajni muzej Travnik.

9. Izdavanje filatelističke marke s likom Ive Andrića ili drugim prigodnim motivima.

BH Pošta / Društvo filatelista i kolekcionara Travnik.

10. Izdavanje prigodne filatelističke koverte i poštanskog žiga.

Društvo filatelista i kolekcionara Travnik / Memorijalni muzej Rodna kuća Ive Andrića.

11.Produciranje i emitovanje TV spotova i radio jinglova; Produciranje jumbo plakata.

Očekujući da će ova inicijativa biti prihvaćena od institucija i organizacija, nadamo se da će se ostvarenjem barem dijela planiranih aktivnosti književno djelo Ive Andrića pomjeriti sa margina bosanskohercegovačkog društva i kulturnog života u sami vrh društvene i kulturne zbilje, ono mjesto koje po umjetničkim dostignućima jeste jedino moguće.

(zurnal.info)

Goran Kosorić, predsednik Komisije, za Žurnal je izjavio da je NK Široki Brijeg kažnjen sa 20 000 KM i jednom utakmicom koja će se igrati bez publike.

- Milan Vuksan, koji je bio delegat na toj utakmici, takođe je kažnjen, jer nije adekvatno reagovo, odnosno nije nikako reagovao i njegova kazna je šest mjeseci zabrane obavljanja funkcije delegata na fudbalskim utakmicama- kazao je Kosorić.

Za ostale aktere pomenute utakmice, disciplinski postupak je obustavljen.

- Za njih nema kazne. Sudija je sudio utakmicu, kao i pomoćnici, tako da oni nisu mogli nikako da utiču na razvoj događaja, kao ni na spriječavanje pomenutog incidenta- dodao je Kosorić.

(zurnal.info)

 Fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) smatra da će se, dijelom zbog ravnodušnosti stranaka, dijelom zbog izbornog zakona koji to omogućuje, Bosna i Hercegovina, njeni entiteti i kantoni, načekati da dobiju novu vlast.
U saopćenju CPI-a se navodi da se ne može reći ni da vlasti u punom mandatu nešto rade, sva dosadašnja mjerenja efikasnosti su dala porazne rezultate. Ipak, biti bez vlasti u periodu krize je totalna katastrofa. 

"Povrh svih šteta ostaje i nominalna šteta od 6.700.000 KM mjesečno, koliko mjesečno građani ove zemlje iz budžeta odvajaju za finansiranje fantomskih vlasti. Ova brojka se zapravo uduplava u narednih šest mjeseci, kada plaćamo rad stare vlasti, dok se nova zvanično i funkcionalno ne postavi" izjavio je Damir Mehmedbašić, izvršni direktor Fondacije Centar za zastupanje građanskih interesa. 

Pozivamo zato one koji dobivaju novac za svoj nerad da sav iznos preko garantiranog minimalca uplate u fondove za poticaj mladim poduzetnicima na onom nivou vlasti za koji su birani, i time barem na simboličan način pokažu da im nije svejedno za sudbinu onih koji su ih birali, navodi se u saopćenju. 

(Fena)

Na današnjoj konstituirajućoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo uručeni su mandati za 35 novoizabranih zastupnika.

Prema potvrđenim rezultatima Centralne izborne komisije BiH najviše mandata osvojili su Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Savez za bolju budućnost (SBB) BiH - Fahrudin Radončić i Stranka demokratske akcije (SDA).

Tako će SDP imati deset, a po sedam mandata imat će SBBBiH i SDA. Stranka za BiH ima četiri mandata, Bosanskohercegovačka patriotska stranka -Sefer Halilović i Koalicija Naša stranka novi socijalistički pokret - Zdravko Krzmanović po dva mandata, Socijaldemokratska unija BiH, Bosanska stranka Mirnes Ajanović i Narodna stranka Radom za boljitak po jedan mandat.

Mirjana Malić iz SDP-a je kazala da će se rezulzati rada u Skupštini Kantono uskoro vidjeti.

Prilikom uručenja mandata predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić čestitala je zastupnicima i podsjetila ih da ova skupština do 2. decembra treba završiti izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH. Dodala je da je Skupština Kantona prva konstituirana skupština koja je održala konstituirajuću sjednicu, naglasivši da su novoizabrani zastupnici dužni do 1. decembra dostaviti imovinske kartone.
Nakon toga zastupnici su potpisali svečanu izjavu o prihvatanju mandata.

- Mi prije svega nismo partija koja pokušava matematički da napravi vlast. Mi zaista želimo u Kantonu i u Federaciji da napravimo odgovorinu vlast, pre svega da mi budemo odgovorni kojima su građani dali povjerenje- kazala je Malić.

-Vladavina prava i stabilna država je prioritet je nešto na čemu će insistirati SDP u naredne četiri godine -dodala je Malić.

O imenu budućeg premijera Vlade KS, Malićeva nije htela da govori, sem da je, kako ona kaže, sasvim normalno očekivati da to bude neko iz SDP-a.

A aktuelni premijer Kantona Sarajevo, Besim Mehmedić, izjavio je da je slab rezultat na predhodnim izborima, delo neangažovanosti stranke. Takođe je kazao da je nezadovoljan sa onim što su uvek nesrazmerna obećanja stranaka pre i posle izbora.

- Mi smo svi spremni da pijere izbora puno obećajemo, a malo toga uradimo za vrijeme mandata i to je činjenica- kazao je Mehmedić.

On je naglasio da je u budućnosti najbitnije raditi po svojoj savjesti i ono što je moguće raditi u sopstvenim domovima.

Zaim Backović iz stranke BPS, kaže da će njegov prioritet biti da se mladima nađe posao.

- U narednom periodu je najbitnije biti konstruktivan. U ovom Kantonu je to moguće, moguće je da se radi, a ne da se sedi po kafanama- kazao je Backović.

Prema Poslovniku SKS-a poslije ovih procedura formirat će se stranački klubovi, a da bi neka stranka imala klub mora imati tri i više poslanika.

U toku je pauza, nakon koje bi trebalo imenovati komisiju za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i izvršiti konstituiranje klubova naroda u Skupštini KS-a.

(zurnal.info)

U Sarajevu će se od 10. do 15. novembra održati peti po redu filmski festival o ljudskim pravima “Pravo ljudski”

Bit će prikazan 51 film iz 27 zemalja, a novina ovog petog festivala je uvođenje takmičarskog programa. Svi filmovi će biti prikazani u kinu Meeting Point, a ulaz za sve projekcije je besplatan.

Festival će biti otvoren evropskom premijerom dokumentarnog južnokorejskog filma Željezne vrane, redatelja Bong Nam-Park-a, koji će prisustvovati sarajevskoj projekciji.

-Ono što razlikuje ovaj festival od prethodnih je uvođenje takmičarskog programa koji će ugostiti dokumentarne filmove u okviru evropske produkcije. Festival će otvoriti film Željezna vrata, a publika će poslije projekcije imati mogućnost da razgovara sa redateljem ovog filma-rekla je Monja Šuta-Hibert, izvršna direktorica festivala.

Uporedo sa glavnim programom, od 12. do 14. novembra, održat će se i program za mlade- Zumiraj prava. Koordinatorica ovog programa Olja Latinović je rekla da program čine tri cjeline- izložba fotografija, dokumentarni filmovi i radionice.

-Bit će prikazano ukupno 42 fotografije u Međunarodnom centru za djecu i omladinu na Grbavici, a novost je što će mladi žiri proglasiti najbolju fotografiju- kazala je Olja Latinović.

Dobitnik nagrade za najbolji film bit će nagrađen plaketom i grafikom mladog sarajevskog umjetnika Danila Krese.

(zurnal.info)

Disciplinska komisija Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine danas nije donela odluku o kažnjavanju NK Široki Brijeg zbog fašističkih i nacističkih obeležja na tribini sa domaćim navijačima, na utakmici protiv FK Sarajevo odigranoj u nedjelju na stadionu Pecara.

Kako je za Žurnal kazao Goran Kosorić, predsednik Komisije, odluka nije doneta zbog oprečnih stavova članova komisije.

-Nismo mogli da donesemo odluku. Shodno propisima, Komisija će ponovo zasjedati u četvrtak u 15 sati I tada ćemo sigurno donijeti odluku- kazao je Kosorić.

Prema njegovim rečima, na Komisiji koja će zasedati u četvrtak, odluka će se doneti prostom većinom i biće dovoljno da samo četiri člana Komisije donesu odluku.

Kosorić je dodao da su se svi članovi složili da je događaji od nedelje nisu prikladni za sportske manifestacije, no I pored toga, odluka nije doneta.

Podsećamo da su na nogometnoj utakmici između Širokog Brijega i Sarajeva koja se odigrala na stadionu Pecara u Širokom Brijegu, navijači domaćeg tima popularni “Škripari” istakli zastavu sa nacističkim obeležjem iz Drugog svetskog rata.

(zurnal.info)

Na jučerašnjoj nogometnoj utakmici između ŠirokogBrijega i Sarajeva koji se odigrao na stadionu Pecara uŠirokom Brijegu, nogometnu predstavu je u drugi plan gurnulo neprimjereno ponašanje navijača domaćeg timavijoreći nacističkom zastavom

Dragan Soldo, tajnik NK Široki Brijeg za Žurnal je kazao da se klub nema nikakve veze sa nacističkim simbolima koji su bili prisutni na stadionu u nedjelju.

-Kao klub mi nemamo nikakve mehanizme da sankcionišemo ovakve pojave. Mi žalimo što se to dogodilo i nije primjereno ovakvo ponašanje navijača na sportskim terenima. Pričao sam sa brojnim sugrađanima i gotovo svi su osudili jučerašnji incident, pa i vođe navijača. Oni nemaju nikakve veze, i sada čekamo kakvu će odluku donijeti nadležni, odnosno čekamo da vidimo koja nam kazna slijedi- kaže Soldo.

Navijače Širokog Brijega za Žurnal nisu željeli da daju bilo kakve komentare na jučerašnji incident.

Iz Nogometnog saveza BiH su nam rekli da će odluka o kazni biti donesena u toku dana. Još uvijek se razmatra da li će kazna biti igranje pred praznim tribinama nekoliko utakmica ili novčana kazna.

(zurnal.info)

Slijedom te nakaradne logike, moglo bi se reći da je navijati za Široki isto kao navijati za Nijemce u Drugom svjetskom ratu, isto kao podržavati nacističko rješenje jevrejskog pitanja, mrziti komunjare...

Ovo je Hrvatska!... Mi Hrvati!, ori se sa Pecare. Skandiraju navijači Širokog Brijega i razvijaju nacističku zastavu, nikakvu inačicu ili predizajnirani fašistički simbol na platnu, nego autentični Hitlerov stijeg - crvenu zastavu sa bijelim krugom i “svastikom” u sredini.

Kamere BHT-a su to zabilježile. Vidio je sigurno i komentator. On inače priča kada za to nema nikakve potrebe, a i kada ima bolje bi mu bilo da šuti. Za ovaj kadar nije imao komentar. Zašto bi?! Normalno je da navijači Širokog, potpisani kao Škripari vijore sa nacističkom zastavom. Između tih Škripara i fašista, za komentatora i javnost u Bosni i Hercegovini, stoji znak jednakosti. U njihovim malim mozgovima sve je složeno - pa to su navijači Širokog, ne očekujete valjda da se oni pojave sa posterom Josipa Broza?! Slijedom te nakaradne logike, moglo bi se reći da je navijati za Široki isto kao navijati za Nijemce u Drugom svjetskom ratu, isto kao podržavati nacističko rješenje jevrejskog pitanja, mrziti komunjare... I Love Široki jednako je kao I Love BiH, s crtom preko Love.

JURE FRANCETIĆA BB

Nema ništa čudno u otvorenom fašističkom pirovanju na Pecari. Ako i ima nije vrijedno komentara. Prema famoznom novinarskom pravilu da nije vijest ako pas ujede čovjeka, nego čovjek mora ujesti psa, tako nije vrijedno pažnje to što su Škripari razvili nacističku zastavu, vijest bi možda bilo da nisu. Da su je bacili na pod, zgazili, zapalili je, popišali se na nju... Mislite da sam preslikovit? Gajite, možda, određene emocije prema fašističkim simbolima? Mislite da sam neumjesan? Ma hajde, a nije neumjesno podržavati režim koji je pobio milione Jevreja, Roma, Rusa..., nefašista. Nije neumjesno identificirati se sa režimima kakvi se danas slave a nekada su ubijali ljude samo zato što pripadaju “nepoželjnoj naciji”.

Već dvadeset godina robujemo opasnim stereotipima. Fašizam je tu i, OK, šta se može, ako ga ne možemo pobijediti prihvatimo ga. A to i nije najgore što nam se moglo desiti. Opasna je činjenica da to i ne primjećujemo. Zaboravili smo dan kada smo se nastanili u fašizmu. Imamo i adresu: Jure Francetića, bez broja.

Hrvatske stranke u Bosni i Hercegovini danima uništavaju naše moždane ćelije mantrom kako Željko Komšić nije legitimni predstavnik Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ne treba ni pitati one momke sa Pecare, Željko Komšić sigurno nije ni njihov predsjednik. Ako bi oni mogli birati, njihov predsjednik je Adolf Hitler. On je legitimni predstavnik takvih birača, pardon navijača, danas Širokog, a sutra ko zna kojeg tima, odreda, bataljona...

NEMA LIJEKA

Fašizam je postao opšteprihvaćeno društveno stanje. Za određeni dio javnosti, to jeste negativna pojava ali “Bosna i Hercegovina je složena zemlja”. Moramo imati malo fašizma kako bismo bili srećni. Fašizam je ovdje nešto kao lactobacillus. Bakterija koju moraš imati kako bi ojačao imunitet. Problem je samo što je fašizam virus, i mutira. Nijedan organizam ne može razviti dovoljno antitijela protiv ove bolesti. Fašizam se mora liječiti sistematski. Mora mu se prići naučnim metodama, privremena rješenja neće ga iskorijeniti.

Kojekakve obloge iz receptura općenarodne medicine neće nas izliječiti. Nisu ljekovite ni nadri terapije, niti nakaradna rješenja poput priča koje ovdje donose strani stručnjaci, ubjeđujući i sebe i nas kako su legitimni predstavnici samo oni koje delegiraju nacionalisti. Tako ispadne - što veći nacionalisti to legitimniji predstavnik. Na kraju dobijemo sljedbenike Adolfa Hitlera koji mašu zastavom na nogometnoj utakmici, i to nikom ne smeta.

Nije ovdje uopšte bitan Željko Komšić, nije ni SDP BiH, na koncu nisu važni ni HDZ ili SDA ili SDS. Ovdje se radi o definisanju uslova: ili ćemo graditi fašizam ili nećemo. Ako zakucamo pravilo da se legitimnost dobija ako vas delegiraju nacionalističke partije, ili odemo korak dalje, pa institucionalno zaokružimo etničke teritorije sa tri-četiri-xy entiteta, stvorili smo idealne uslove da onaj opasni virus mutira do neizlječivosti. Bosanskohercegovačko društvo je opasno zaraženo. Pacijent nije mrtav ali mu receptori odumiru. Toliko smo zaraženi da ne bismo prepoznali fašizam ni da nam pokuca na vrata i predstavi se kao potomak iz budućnosti. To dokazuje potpuno, vrišteće odsustvo bilo kakve reakcije javnosti na slučaj isticanja nacističke zastave na jednoj službenoj utakmici Premijer lige BiH.

Nedavno je italijanska Fudbalska federacija kaznila igrača Maura Zaratea jer je fašističkim pozdravom proslavljao gol sa svojim navijačima. Nogometni savez BiH uopće nije registrirao fašističko ponašanje navijača Širokog Brijega. Za njih tu nema ništa sporno. Njima je mnogo važnije da li će Savez imati jednog ili tri predsjednika. Nisu reagirali ni mediji, dežurni intelektualci, a o političarima da ne govorimo. Nema nikog da reaguje. Kao iz proročanstva koje nam je govorilo: jednog dana su fašisti došli po Jevreje, niko nije reagirao, drugi dan su došli po komuniste, ponovo niko nije reagirao, a onda su došli po nas. Sada više niko i ne reagira.

(zurnal.info)

Izvršna vlast Kantona Sarajevo prevazišla je sebe u drskoj rastrošnosti! Prema najnovijem izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH ministri su milione pojeli i popili, za naše pare školovali su se saradnici, donirani su saudijski milioneri i asfaltirani šumski putevi

Sudeći po upozorenjima javnih revizora, nije najveći problem što je Kanton Sarajevo prošle godine potrošio naših 681 milion maraka. Više zabrinjavaju nalazi o načinu na koji je novac trošen. Revizori kažu da izvještaj Budžeta Kantona Sarajevo za 2009. godinu ne prikazuje istinito i realno stanje imovine i obaveza jer je čak 18 miliona KM uknjiženo mimo knjigovodstvenih pravila!

Više od trećine prošlogodišnjeg budžeta Kantona Sarajevo ( 246,9 miliona maraka) potrošeno je na plaće i naknade uposlenicima. Osim toga su, na sastancima, prijemima i koktelima ministri i službenici pojeli i popili dodatnih pola miliona maraka! Većina računa za reprezentaciju pravdana je iz institucija u nadležnosti Ministarstva kulture i sporta. Iz revizorskog izvještaja moglo bi se naslutiti da je „biznis kartice“ za plaćanje reprezentacije koristio ko je stigao. Pa ipak, nije to ništa za naše prilike ako se uporedi s nevjerovatnom sumom potrošenom samo za honorare i usluge po osnovu ugovora o djelu.

Čak 5,3 miliona maraka završilo je u džepovima „eksperata“ za koje javni revizori nemaju jasan uvid da li je riječ i o uposlenicima u Kantonu, odnosno da li su im posebno plaćani i radni zadaci iz opisa radnog mjesta. Najviše je honorara podijeljeno iz institucija u nadležnosti Ministarstva obrazovanja i nauke, Ministarstva saobraćaja, Ministarstva prostornog uređenja, Ministarstva za boračka pitanja, Uprave za civilnu zaštitu, Kantonalnog tužilaštva, Općinskog suda, Sarajevske filharmonije i Spomenika prirode Vrelo Bosne.

MINISTAR BUDŽETSKIM NOVCEM ŠKOLOVAO SARADNIKE

Kanton Sarajevo od 2007. godine ima svoj Ured u Briselu u kojem je za predstavljanje Kantona imenovan Dino Elezović. Zanimljivo je da ugovor Elezoviću u junu 2009. godine produžava Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša. Ugovor je trebao da važi do kraja decembra i za tih šest mjeseci je kantonalnom predstavniku u Briselu određena plata od 24.000 KM. Elezović, međutim, što je bio obavezan po ugovoru, resornom ministarstvu nikada nije poslao dva tromjesečna izvještaja o svom radu koji bi opravdao budžetski trošak za njegov angažman.

U istom su ministarstvu „počastili“ prošle godine i svoje članove u Koordinacionom odboru za provođenje kantonalnog plana zaštite okoliša. Mimo planiranog Budžeta su naknade članovima Odbora uvećane s prijašnjih 900, na 2000 KM!

Iako su javni revizori godinu prije upozorili kantonalne vlasti na nezakonito finansiranje institucija kojima Kanton nije osnivač, ponovo je 1,1 milion maraka iz budžeta završilo na računu Akademije nauka i umjetnosti BiH. Neopravdano je 245.000 maraka doznačeno i sarajevskoj privatnoj osnovnoj školi All Walidein Gazzaz, čiju je gradnju finansirao poznati saudijski biznismen Hussein Bakry Gazzaz.

Nije, doduše, bilo konkretnih zamjerki na trošenje 65 miliona maraka doznačenih fakultetima Univerziteta Sarajevo. Međutim, upozorili su revizori, za taj novac kao ni preostalih 56 miliona koje fakulteti zarade samofinansiranjem, nemoguće je uopće utvrditi gdje je završilo jer fakulteti još uvijek nisu uključeni u trezorski sistem poslovanja?!

Samo za sufinansiranje magistarskih radova i doktorskih disertacija Ministarstvo obrazovanja i nauke izdvojilo je prošle godine 700.000 maraka. Međutim, nema dokaza o krajnjoj namjeni uplaćenog novca niti kriterijima po kojima je novac dijeljen. U pojedinim su ministarstvima dijelili i sami sebi pa je tako uposlenik Ministarstva za pitanje boraca, samo na osnovu odluke ministra dobio 6.000 maraka za postdiplomski studij. Još dva uposlenika su za doškolovavanje dobili 3.500, odnosno 2.500 KM.

U Uredu za reviziju institucija FBiH upozorili su da nema validne dokumentacije ni za brojne izdašne grantove isplaćene iz budžeta pojedinih ministarstava. Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA nikada nije dostavila izvještaj o utrošku 275.000 maraka niti u dokumentaciji dostavljenoj javnim revizorima postoji trag o načinu na koji je potrošeno 625.000 KM dodjeljenih Fondu za stipendiranje djece poginulih boravca, IKRE.

DIREKCIJA ZA PUTEVE ASFALTIRALA ŠUMU

Nisu revizorima podastrti ni dokazi o krajnjim korisnicima 13,7 miliona isplaćenih za pomoć KJKP Gras. Iz ovog javnog preduzeća poslali su kopije raznih specifikacija po kojima revizori nisu mogli utvrditi da je novac trošen onako kako je trebalo. Još je zanimljiviji slučaj sa sarajevskim Toplanama. Njima je za pokriće poslovnih gubitaka prošle godine isplaćeno 11, 9 miliona maraka. Međutim, novac im je najprije uplaćen pa je naknadno dostavljena dokumentacija iz Toplana i Vlade KS o potrebi da se pomogne ovom preduzeću?!

Najviše izdataka za tekuće održavanje prošle je godine iskazala Direkcija za puteve KS. Više od 7 miliona maraka. Međutim, našlo se tu i dosta poslova plaćenih a da nema validne dokumentacije. Poput asfaltiranja šumskog, kamionskog puta na Ivan planini, posla vrijednog skoro 100.000 maraka. Revizori su utvrdili da je riječ o poslu koji je Direkcija sa preduzećem Sarajevo šume sklopila još 2008. godine a da je ugovor Direkcije i Sarajevo šuma sklopljen naknadno, tek u januaru 2009. godine.

U izvještaju o Budžetu Kantona Sarajevo objavljenom iz Ureda za reviziju institucija FBiH tek početkom novembra, na desetine je zamjerki na nezakonito knjiženje troškova ali i na nedostajuću dokumentaciju o procedurama za dodjelu i krajnjim korisnicima. Jednako kao i za krupnije izdatke revizori upozoravaju i na desetine „sitnijih“ poslova za koje nema pokrića. Primjera radi, Crveni križ je u ljeto prošle godine čistio korito rijeka Bosne i Miljacke i za te su namjene potrošli 33.000 maraka. Nikada, međutim, nisu dostavili izvještaj koji bi potvrdio da je zaista toliko koštala samo hrana za pripadnike Oružanih snaga koji su bili angažirani u akciji čišćenja. Revizorima nikada nije dostavljana ni dokumentacija kako je zapravo potrošeno 70.000 maraka koje je Zavod za javno zdravstvo isplatio firmi Sanitacija d.o.o. za preventivnu deratizaciju.

(zurnal.info)

Predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić, čija stranka nije bila članica predizborne opozicione koalicije, tvrdi da su maske konačno pale, a da je SDS prethodnih mjeseci fingirao da je opozicija

Opozicija u Republici Srpskoj (RS) razbijena je još prije oktobarskih izbora, a glavna rola u toj priči pripala je lideru najveće opozicione stranke Mladenu Bosiću.kon što su Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpska demokratska stranka (SDS) prije nekoliko dana utvrdili političku platformu zajedničkog djelovanja u zajedničkim institucijama Bosne i Hercegovine, postalo je jasno zbog čega je Bosić prije izbora odbio insistiranje tadašnjih koalicionih partnera iz Partije demokratskog progresa (PDP) i Srpske radikalne stranke RS (SRS RS) da se u sporazum o partnerstvu unese i odredba prema kojoj će ove stranke, bez obzira na izborene rezultate, ostati u koaliciji i nakon izbora.

FOTELJU ZA OBRAZ

Predsjednik Demokratske partije (DP) Dragan Čavić, čija stranka nije bila članica predizborne opozicione koalicije, tvrdi da su maske konačno pale, a da je SDS prethodnih mjeseci fingirao da je opozicija.

-Prije izbora sam tvrdio i znao da su Dodik i Bosić postigli tajni dogovor oko postizborne koalicije. Zbog tog dogovora Bosić nije pristao na moj predlog da se opozicione stranke u koalicionom sporazumu eksplicitno izjasne da posle izbora neće praviti koalicione i partnerske odnose sa SNSD-om, bez obzira na izborni rezultat - kazao je Čavić za Žurnal.

Nagla promjena u dugogodišnjim odnosima SNSD-a i SDS, koji su arhetip prirodnih političkih neprijatelja i prestrojavanje na kolosjek zajedništva, u potpunosti je promjenila odnos snaga na političkoj sceni RS. Tim više što se radi o najvećoj opozicionoj partiji, koja ulazi u političko savezništvo sa najvećom vladajućom strankom.

-To je napravilo opštu pometnju na političkoj sceni RS, sa najgorim i najcrnjim efektima po opozicione stranke. Imam osjećaj da je zavladao strah u redovima mnogih stranaka, posebno kod nekih ljudi u opozicionim strankama, od tog partnerstva između SDS i SNSD. Ljudi se jednostavno boje biti u opoziciji u takvim odnosima unutar RS - smatra Čavić.

On takođe tvrdi da će SDS i SNSD ući u koaliciju, ne samo na državnom nivou, već da će zajedno formirati vlast i u RS.

-Demokatska partija neće biti dio vladajuće strukture, nego će biti opozicija režimu, bez obzira ko ga čini. Svaka stranka koja uđe u savez sa SNSD-om postaje sastavnio dio režima, i to gori dio režima, jer su do juče kritikovali režim, a danas su sa režimom napravili dogovor samo zato da bi dobili nekoliko fotelja ili udomili nekoliko svojih kadrova - konstatuje predsjednik DP-a.

ĐERIĆ (NE) IDE

Smatra se kako će u opoziciji ostati i Ivanićev PDP, mada ne treba isključiti mogućnost da jedan dio nezadovoljnih u toj partiji ponudi usluge SNSD-u.

-Može se desiti da Milorad Dodik uputi sledeću poruku PDP-u: ta stranka može biti partner SNSD-u pod uslovom da na njenom čelu nije Mladen Ivanić. Onda će nastati veselje. Moguće je da je SNSD nekim ljudima iz PDP-a, gladnim i žednim vlasti, obećao određene pozicije ako u stranci izazovu turbulencije, što bi bio korak dalje u rasturanju preostale opozicije u RS Opozicija je vrlo vješto razbijena, a za ljude iz SDS-a, kada shvate da su prevareni, biće kasno - smatra Čavić.

Izvor “Žurnala” iz SDS-a tvrdi da u toj stranci ima mnogo onih koji se protive partnerstvu sa SNSD-om, ali da je sada ostalo malo prostora za manevrisanje.

“Dodik i Bosić vješto su postavili klopku SDS-u. Stranka je stavljena u zalog za navodno svesrpsko jedinstvo, od kojeg će jedinu korist imati Dodik, koji će učiniti sve da on i njegovi bliski saradnici budu amnestirani od teških kriminalnih djela i bjesomučnog trošenje narodnih para- kazao je ovaj izvor.

Prema njegovim riječima, koaliranje sa SNSD-om u konačnici će skupo koštati SDS.

“Moguće je dalje osipanje stranke i odlazak onih funkcionera čiji želudac ne može svariti koaliciju sa Dodikom. S druge strane, šansa SDS u budućnosti bila je jedino u opozicionom djelovanju. Kao partneri SNSD-a biće potpuno u sjeni, a sve poene navodnog svesrpskog saborovanja pokupiće Dodik”, naglasio je isti izvor.

Dobra stvar u cijeloj postizbornoj priči u Republici Srpskoj je ta što će sve maske pasti, a to opoziciji daje šansu da počne djelovati na zdravijim osnovama. Nema sumnje da će biti novih preplivavanja ljudi iz opocije u SNSD, prije svega iz Ivanićeve PDP, koja je na oktobarskim izborima polučila loš izborni rezultat. Nevjerne tome u toj stranci sada zamjeraju Ivaniću što je u martu 2009. godine odlučio da izađe iz vladajuće koalicije i pređe u opoziciju. Već tada su neki od kadrova PDP-a, poput aktulenih direktora Fonda PIO RS Zorana Mastila i Fonda za zapošljavanje Boška Tomića, okrenuli leđa Ivaniću i potražili knjižice SNSD-a da bi zadržali direktorske funkcije. Poslednjih dana špekuliše da će PDP napustiti Zoran Đerić, jedan od najviših funkcionera ove stranke, kako bi “vratio dugove” braći Čolović sa Sokoca, esenesdeovcima koji su finansirali njegovu predizbornu kampanju. Izvor iz vrha PDP-a, međutim, tvrdi da od Đerićevog odlaska iz stranke neće biti ništa i da takve informacije plasiraju oni koji žele da izazovu potrese stranci i dalje oslabe opoziciju.

(zurnal.info)

Na osnovu dugogodišnjeg djelovanja na polju borbe protiv korupcije, te istraživanja i a naliza na temu finansiranja političkih partija Transparency International BiH, uočio je brojne nedostatke sadašnjeg Zakona o finansiranju partija i na osnovu toga sačinio prijedlog izmjena Zakona s ciljem unapređenja transparentnosti finansiranja stranaka.

- Finansiranje političkih partija je jedan od najvećih problema u BiH. Kao što znate, pred samu kampanju smo dobili Zakon o finansiranju političkih partija, koji ima niz nepravilnosti, a samim tim otvara vrata korupciji i zlouporabi – kazala je Laura Bošnjak iz Friedrich Naumann fondacije.

Novi predlog Zakona bi trebao da bude na dnevnom redu novog saziva Parlamenta BiH. Međutim, pitanje je da li će novi predlog Zakona biti usvojen s obzirom da je mnogo rigorozniji u odnosu na stari.

- U svakom slučaju, ovaj Zakon nekome neće odgovarati, ali ukoliko se bude provodio, stavićemo barijeru na korupciju i zlouporabe. Ako ništa za lokalne i naredne izbore i općenito finansiranje političkih partija- dodala je Bošnjak.

Član CIK-a, Vedran Hadžović, kazao je podržava inicijativu za izmenu Zakona i napomenu da će CIK ići sa daleko radiklanijim merama u budućnosti.

- Smatram da ove izmjene nisu dovoljne te da će CIK predložiti daleko radikalnije izmjene, posebno kada je riječ o izdvajaju iz budžeta svih nivoa vlasti, kontroli tih sredstava, određenim ograničenjima, te daleko veće izmjene u vezi sa sankcijama. Smatram da ćemo imati problem sa korisnicima da danas raspravimo o ovom prijedlogu, ali CIK će svakako doprineti da se u Zakonu postave prava riješenja- kazao je Hadžović.

Jedan od osnovnih nedostataka postojećeg Zakona o finansiranju stranake je da on ne dozvoljava da se javnosti prikažu donatori stranaka, kao i iznosi koje oni uplaćuju na račune političkih partija. Poznato je da pored fizičkih lica, u velikom broju slučajeva, donatori stranaka često budu i veliki donatori, preduzeća i tajkuni, koji kasnije traže svoje interese kada stranka dođe na vlast.

Do sada je bila praksa, da stranka nije u obavezi da prikaže donaciju koja je manja od 100 KM.

Izuzetno niske sankcije koje su bile predviđene prekršiocima Zakona, omogućile su da stranka često “pređu prag”.

- Ako stranka pogleda da recimo treba da plati sankciju od 1000 KM za prekršaj koji je 10 puta veći, stranci se isplatilo da često krši Zakon. E to je jedan od velikih problema iz prethodnog Zakona- kazala je Ivana Korajlić iz TI BiH.

Šemsudin Mehmedović iz stranke SDA, kazao je da novi Zakon neće suštinski ništa promeniti, jer ako je neko imao praksu da ga krši do sada, kršiće ga i u budućnosti. Takođe, nije se složio sa članovima Zakona, koji su prema njegovim rečima jako rigorozni.

-Ne slažem se da se CIK-u daju nekakva policijska ovlaštenja i da oni imaju pravo da saslušavaju strankke, da ih pozivaju na razgovore i slično. Takođe, rigorozna je kazna za prekršioce Zakona koja predviđa zabranu kandidiranja stranke na narednim izborima- kazao je Mehmedović.

U TIBiH su izrazili očekivanje da će dijalogom s predstavnicima stranaka, koje će participirati u novoj vlasti, osigurati da izmjene zakona budu usvojene i da se finansiranje stranaka učiniti transparetnijim.

(zurnal.info)