Glavni ideolog Nenad Kecmanović otvoreno priziva taj savez, pišući paskvile o SDS-ovoj državotvornosti i nacionalnoj odgovornosti. Fina duda varalica, koju SDS neće progutati

Postoji li išta gore od aktuelnog režima u Republici Srpskoj, koji čine SNSD, DNS i SP?! Postoji: Koalicija između SNSD-a i SDS-a, koja bi označila kraj svake nade u ovom entitetu i u ovoj zemlji. Bjelorusija bi u tom slučaju bila pojam demokratičnosti, poštovanja ljudskih i svakih drugih prava i civilizacijskih dostignuća. Ukratko, formiranjem crveno-crne koalicije obistinilo bi se majansko proročanstvo na ovim prostorima.

Sljedeće pitanje je da li je takva koalicija moguća? Jeste, ali, uprkos obostranim namigivanjima, nije realna iz mnogo razloga.

STRAH OD „KOTE 28“

Prije svega, lideru SNSD Miloradu Dodiku nisu potrebne SDS-ove izgladnjele ajkule u teško osiromašenom akvarijumu u kojem je odavno ponestalo ribica i za njegove čekićarke, a sve je manje i vazduha; škrge za preživljavanje više nisu dovoljne, svi njegovi tajkuni su na aparatima za disanje. (Željezna pluća su najtraženija roba u mafijaškoj eliti).

Dodiku je, u najboljem slučaju, SDS potreban da bi sa njima podijelio odgovornost, ali ne i vlast. I na tu koaliciju on računa samo ukoliko bude teško pritisnut od međunarodne zajednice u nekim budućim pregovorima o Ustavu. U šta je teško povjerovati. Zato on sada SDS-om maše kao sa prijetnjom; strašilom kojim pokušava onemogućiti formiranje crveno-zelene koalicije u Federaciji BiH (SDP BiH –SDA) i svoje paktiranje sa njom. Suština je da se Dodik jedino plaši „kote 28“, koliko bi iznosio, eventualno, vladajući paket poslanika u novom parlamentu BiH, a koji bi, bar prema preliminarnim i nezvaničnim rezultatima, mogli sačiniti SNSD, SDP BiH, SDA i HDZ. ( U najgorem slučaju do pomenute „kote“ ih mogu pogurati HDZ 1990 ili SBiH...). Pomenuti broj mandata je ustavotvoran, jer čini dvotrećinsku većinu u skupštini BiH (ukupno 42 mandata), što Dodika čini nervoznim, jer bi međunarodna zajednica učinila sve da tako koncipirana vladajuća struktura provede i izmjene Ustava BiH. Zato će lider SNSD učiniti sve da izbjegne tu brojku i posebno mogućnost da u njoj jedino partipicira SNSD, kao stranka iz RS. To ujedno znači da on (što je već nekoliko puta i javno istakao), neće sa SDP-om BiH ili (što nije nijednom rekao) sa SDA. Izbjegavanje crveno-zelene sprege za njega je prioritetno i učiniće sve da se taj savez ne dogodi.

IDEOLOG PRIZIVA SAVEZ

Dodik, naravno, može i u opoziciju, jer je na nivou BiH stvoren ambijent da se bez bilo koga, (SNSD, SDP BiH, SDA...), može napraviti većina, ali ni to mu „ne igra“, jer bi tada značajno izgubio na kalibritetu i bio bi satjeran u „svoju avliju“, gdje bi dočekivao udarce iz Sarajeva, bez mogućnosti da ih već tamo amortizuje. Takva situacija je velika opasnost za njega, jer bi izgubio nadzor nad državom, koji sada ima, i posebno nad SIPOM, koju kontroliše preko svojih ljudi, a samim tim i procese/istrage koji se vode o njegovom direktnom učešću u strašnom kriminalu koji je počinjen u ovom entitetu. I čiji je on bio inspirator, organizator i implementator najvećeg dijela plijena. Samo ukoliko SDP BiH i SDA istraju na zajedničkom nastupu, Dodik će, možda, posegnuti sa SDS-om, kako bi se vratio svojoj omiljenoj politici «ja bih sve proveo, ali mi oni ne daju». Upravo zbog toga njegov glavni ideolog Nenad Kecmanović otvoreno priziva taj savez, pišući paskvile o SDS-ovoj državotvornosti i nacionalnoj odgovornosti. Fina duda varalica, koju SDS neće progutati. Nisu ni oni baš od juče, bez obzira što su i žedni i gladni vlasti i ništa im ne ide od ruke, uprkos činjenici da je Mladen Bosić, lider te partije, „pobio“ sve „kočničare“ napretka. Istina, Bosić ne može biti nezadovoljan ni oktobarskim premršavim rezultatima, jer je eliminisao nadobudnog Ognjena Tadića, koji je počinio sve da dobije nominaciju za predsjednika RS i nakon toga ništa da je i realizuje i pretvori u pobjedu, te je u tridesetim završio na SDS-ovom smetljištu. Uz njega, Bosić se konačno riješio i neugodnog Dušana Stojičića, koji nije prošao u Narodnu skupštinu RS. Od stranačkih prvaka mu je na nišanu preostao još jedino Borislav Bojić, ali jedna lasta ne čini proljeće.

IGRANJE SA „STRAHOVIMA“

U SDS su svjesni da su alternativa Dodiku bar na političkoj bh. ravni, te su ih stoga već kontaktirali i iz SDP-a BiH i iz SDA o mogućem formiranju većine, koju bi uz njih, eventualno, činili i Narodna stranka radom za boljitak, te HDZ 1990, a iz opcije nije isključena ni SBiH. Ukoliko im Dodik ponudi koaliciju na bh. nivou, iz SDS će odgovoriti zahtjevom za komadinom vlasti u RS, kako bi se ajkule nahranile. U to nema sumnje, baš kao što nema sumnje ni da će to Dodik odbiti, vođen mišlju da je u prethodne četiri godine mnogo toga «preko glave preturio» i bez SDS-a.

Uz sve to, Dodik ima obavezu prema DNS-u i SP-u, (kojima spušta cijenu mašući SDS-om), jer su mu u protekloj deceniji manje više bili potpuno lojalni, a i zato što je njihove apetite, ma koliki bili, lakše zadovoljiti nego izgladnjele SDS-ovce. Sve u svemu, crveno-crna koalicija nije ni na horizontu, a igranje sa „strahovima“ mogućih partnera će se nastaviti do iznemoglosti, odnosno do trenutka kada će želja za funkcijama stranačkih funkcionera prevladati sve „programske“ i druge razlike i dovesti do stvaranja matematičke koalicije, koju će činiti apsolutno negadljivi.

(zurnal.info)

Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) sačinio je završni izvještaj monitoringa predizborne kampanje za odabranih 10 političkih stranaka, uzimajući u obzir oglašavanje u elektronskim i štampanim medijima.

TI BiH je ovim monitoringom želio građanima pružiti informacije o tome na koji način i koliko stranke troše u svrhu predizborne kampanje, imajući u vidu da stranke ove podatke nisu željele objaviti, te da je cjelokupna kampanja sprovedena potpuno netransparentno.

Prema podacima dobijenim od agencije za praćenje medija Kliping BH, stranke su tokom predizborne kampanje na oglašavanje na televiziji i u štampi utrošile više od 3,5 miliona KM, gdje su ponovo u završnoj sedmici kampanje udvostručile troškove oglašavanja potrošivši gotovo dva miliona KM za samo sedam dana.

Sa prethodno procijenjenim troškovima za vanjsko oglašavanje od više od 2 miliona KM, ukupni troškovi iznose gotovo 6 miliona KM.

Podaci ukazuju na to da je na oglašavanje u štampi i na televiziji najviše utrošila Stranka demokratske akcije (SDA) sa gotovo 900 hiljada KM, zatim Savez za bolju budućnost BiH (SBB BiH) koji je utrošio blizu 800 hiljada, te Savez nezavisnih socijal-demokrata (SNSD) sa utrošenih blizu 500 hiljada KM.

Prema navedenim podacima stranke su tokom kampanje dnevno trošile gotovo 200 hiljada KM, a ukupno su potrošile oko 7200 prosječnih mjesečnih plata.

S obzirom na to da u istraživanje nisu uključeni troškovi predizbornih skupova, gdje se, podsjećanja radi, za nastupe estradnih zvijezda izdvajalo i preko 100.000 eura, te da su na prethodnim lokalnim izborima stranke utrošile preko 8 miliona KM, TI BiH procjenjuje da su ukupni troškovi protekle kampanje bili i dvostruko veći.

U istraživanje su uključene sljedeće stranke: Stranka demokratske akcije (SDA), Savez za bolju budućnosti BiH (SBB BiH), Stranka za BiH, Socijaldemokratska partija BiH, Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990), Savez nezavisnih socijal-demokrata (SNSD), Srpska demokratska stranka (SDS), Partija demokratskog progresa (PDP) i Demokratska partija Dragan Čavić.

Za procjenu utrošenog novca korištene su prosječne tržišne cijene zakupa medijskog prostora, kao i usluga pripreme promotivnih materijala. U ovo istraživanje uključeni su samo najzastupljeniji elektronski i štampani mediji u BiH, dok usljed nedostatka resursa i kapaciteta, nisu pokrivene radio stanice niti vanjsko oglašavanje, pa stoga gore navedeni podaci predstavljaju samo dio ukupno utrošenog novca.

Takođe, TI BiH nažalost nije bio u mogućnosti pratiti troškove oglašavanja stranaka na Internetu, kao ni organizacije predizbornih skupova, iz razloga što je praktično nemoguće doći do podataka koliko stranke izdvajaju za organizaciju ovih događaja.

 

(Transparency international BiH)

 

 

Otmica banjalučkog biznismena Stanislava Koljančića Kolje planirana je šest mjeseci, a njen cilj bio je dokopati se svih nekretnina i imovine koju posjeduje. U organizaciji otmice učestvovali su biznismeni, bivši ministri, policajci, padobranci, bezbjednjaci

Otmica banjalučkog biznismena Stanislava Koljančića Kolje planirana je šest mjeseci, a njen cilj bio je dokopati se svih nekretnina i imovine koju Koljančić posjeduje, rekao je “Žurnalu” izvor blizak istrazi ovog slučaja. Prema njegovim riječima, osobe koje su umješane u otmicu, iz katastarskih knjiga povadile su sve katastarske čestice zemljišta, čiji je vlasnik Koljančić, te napravile spisak njegove kompletne imovine, a onda krenule u realizaciju paklenog plana. “Uz pomoć notara Sauda Filipovića, bivšeg ministra pravde Republike Srpske, sačinili su četiri ugovora, prema kojima Koljančić prenosi svu svoju nepokretnu i pokretnu imovinu na Izeta Šahinovića iz Bihaća. Vrijednost te imovine procijenjena je na četiri miliona maraka”, kazao je isti izvor.

On navodi da je Koljančića za metu tipovao Boriša Pelević, biznismen iz Novog Sada, koji je sa Koljančićem ranije zajedno držao kafe “Kajak” u Banjaluci, te da su svi ostali učesnici u otmici imali precizna zaduženja. Tako je Žarko Milanović Žare iz Banjaluke pozvao Koljančića da se nađu u restoranu “Stari mlin” nadomak Banjaluke kako bi ga, navodno, povezao sa potencijalnim kupcima kamenoloma, koji se nalazi na atraktivnoj lokaciji na trasi koridora 5 C, a čiji je Koljančić vlasnik.

- Koljančić je ubrzo shvatio da se radi o zamci i pokušao je pobjeći, ali su ga savladali, strpali u automobil i odvezli ga prvo u banjalučko naselje Šeher, odakle je prebačen u drugi automobil i odvežen u kuću Dalibora Džombića u Piskavici kod Banjaluke. Pet otmiccara imalo je fantomke na glavama i lako su savladali Koljančića. U Džombićevoj kući u Piskavici bio i Saud Filipović, koji je donio pripremljene ugovore o prenosu vlasništva. Batinama su ga primorali da potpiše ugovore. U trenutku kada je potpisivao ugovore na rukama je imao lisice, a na glavi vreću, koju su mu povremeno skidali. U nekoliko navrata su ga i gušili, ispričao je sagovornik “Žurnala”.

On dodaje da nije tačna tvrdnja Filipovića da je prije nekoliko dana primoran da sačini sporne ugovore, zbog prijetnji njegovoj porodici, navodeći da je Filipović od samog početka znao zbog čega se planira i kako će se izvesti Koljančićeva otmica.

Naš sagovornik navodi da sve osobe umješane u Koljančićevu otmicu imaju propale firme i da su se na ovaj način željele dokopati novca, po nekoliko stitina hiljada maraka, kako bi izmirili postojeće dugove.

- Niko od njih ranije nije osuđivan, ali, sasvim sigurno, namjeravali su da ubiju Koljančića i zakopaju njegovo tijelo na nepoznatoj lokaciji. Smatrali su da bi se kasnije otvorila priča o tome zašto je potpisao ugovore o prenosu vlasništva nad svojom imovinom, ali su cijenili da bi vrijeme učinilo svoje i da ne bi bili razotrkiveni, naveo je isti izvor.

Prema njegovim riječima, plan otmičara je osujećen brzom reakcijom Specijalnog tužilaštva RS i banjalučke policije, koji su nakon prijave Koljančićeve supruge o njegovom nestanku u rekordno kratkom roku uspjeli da uđu u trag kidnaperima.

- Kada su shvatili da im je policija za petama, strpali su Koljančića u automobil i iz Džombićeve kuće u Piskavici odvezli se do jedne šume kod Novog Grada, gdje su ga izbacili iz automobil.

Po nalogu Specijalnog tužilastva RS uhapšeno je pet osoba, za koje se sumnja da su umiješane u otmicu Stanislava Koljančića. Žarko Milanović uhapšen je u subotu u stanu u sarajevskoj opštini Novi grad, a isti dan u Istočnom Sarajevu uhapšen je Boriša Delević, koji se smatra mozgom cijele operacije. U petak su uhapšeni Saud Filipoviću i Izet Šahinović, kojima je kao i prvom uhapšenom Daliboru Džombiću već određen jednomjesečni pritvor.

Ukratko o otmičarima

Dalibor Džombić prvi je rođak aktuelnog ministra finansija RS Aleksandra Džombića. Naši izvor, međutim, navodi da njih dvojica već pola godine nisu u dobrim odnosima. Dalibor Džombić na prošlim izborima bio je na kandidatskoj listi Nove socijalističke partije za parlament RS.

Žarko Milanović bio je u vojnoj bezbjednosti i ima čin majora, dok je Izet Šahinović, bivši policajac, koji je radio na krvnim deliktima. Šahinović je tokom rata bio pripadnik 505. bužimske brigade, a pred sami rat u BiH završio je obuku 63. padobranske jedinice u Nišu.

Saud Filipović bio je ministar pravde RS u vladi Dragana Mikerevića, a poslednjih godina bavi se advokaturom i ima notarsku kancelariju u Prijedoru, dok je Boriša Delević ranije bio Koljančićev poslovni partner. Njih dvojica zajedno su vodili banjalučki kafić “Kajak”, koji je Koljančić kupio od Delevića, a potom ga 2002. godine prodao i počeo se baviti drugim poslovima.

Đorđe Dozet, branitelj Ilije Jurišića, potvrdio je da nisu u potpunosti zadovoljni Odlukom Apelacionog suda u Beogradu.

„Nismo u potpunosti zadovoljni današnjom odlukom. Stvar se može kretati u tri pravca. Prvi je da tužiteljstvo u potpunosti odustane od tužbe jer je, nakon današnje odluke jasno, da nema elemenata za procesuiranje Jurišića. Drugi scenarij je da se na osnovu sporazuma Srbija - Bosna i Hercegovina, slučaj prepusti pravosuđu BiH i na kraju, da se nastavi suđenje Jurišiću, ali s potpuno novim sazivom prvostepenog vijeća, što znači da bi sve krenulo od početka ali ovoga puta s pravim sazivom prvostepenog procesa“, kazao je branitelj Ilije Jurišića Dozet.

U svakom slučaju Ilija Jurišić se danas zajedno s porodicom vraća u Tuzlu. Očekuje se da svakog momenta bude pušten iz pritvora i da u kasnim poslijepodnevnim satima bude u Tuzli.

Najavljena je i vanredna pres-konferencija u Općini Tuzla, na kojoj će se novinarima obratiti načelnik Općine Tuzle Jasmin Imamović i njegovi saradnici.

 

(Fena)

Saud Filipović je bivši ministar pravde u Vladi RS Dragana Mikerevića. Sumnja se da je pripadao organizovanoj kriminalnoj grupi koja je prije tri dana otela banjalučkog biznismena Stanislava Koljančića

Bivši ministar pravde u Vladi Republike Srpske (RS) Saud Filipović uhapšen je danas zbog sumnje da je dio organizovane kriminalne grupe koja je prije tri dana otela banjalučkog biznismena Stanislava Koljančića. Saud Filipović bio je ministar pravde u Vladi Dragana Mikerevića, a trenutno je notar u Prijedoru. Šef Odjeljenja za istrage Specijalnog tužilaštva RS Darko Ilić saopštio je novinarima da je, osim Filipovića, danas uhapšen i Izet Šahinović iz Bihaća.
Ilić je večeras novinarima rekao da se intezivno traga za Žarkom Milanovićem iz Banjaluke i Borišom Delevićem iz Novog Sada, koji su takođe osumnjičeni da pripadaju organizovanoj kriminalnoj grupi koja je kidnapovala Koljančića. On je podsjetio da je prije dva dana u Banjaluci uhapšen Dalibor Džombić, koji je danas predat u nadležnost sudije Posebnog odjeljenja za organizovani kriminal, koji treba da odluči o njegovom pritvoru.
- Dosadašnjom istragom, koju vodi Specijalno tužilaštvo i Centar javne bezbjednosti Banjaluka , došlo se do dokaza koji upućuju da se radi o organizovanoj kriminalnoj grupi, koja je duži vremenski period planirala izvršenje ovog krivičnog djela. Motiv tog krivičnog djela je sticanje protivpravne imovinske koristi u višemilionskom iznosu na štetu Stanislava Koljančića, naveo je Ilić.

On nije mogao da kaže da li je Delević vođa organizovane kriminalne grupe koja je kidnapovala Koljančića. Kako se saznaje, Delević i Koljančić nekada su bili poslovni partneri i zajedno su držali banjalučki kafić “Kajak”. Prema istom izvoru, Delević je prodao Koljančiću svoj dio, a ovaj je 2002. godine prodao “Kajak” i počeo se baviti drugim poslovima.
Banjalučki biznismen Stanislav Koljančić otet je prije tri dana, ali se uspio spasiti zahvaljujući brzoj reakciji Specijalnog tužilaštva RS i banjalučke policije. Otmičari su ga pretučenog i iscrpljanog izbacili u jednoj šumu blizu Novog Grada. Motiv za Koljančićevu otmicu, prema izvoru “Žurnala”, bila je namjera da on potpiše ugovor kojim bi drugim osobama prepustio vlasništvo nad kamenolomom, koji se nalazi na trasi putnog koridora 5C, koji treba da se gradi kroz BiH.

- Vrijednost tog kamenoloma, koji se nalazi na putu između Doboja i Broda, naglo je porasla nakon što je utvrđeno da će tu prolaziti trasa koridora 5C. Taj kamenolom sada vrijedi milione maraka i određene osobe namjeravale su da se dokopaju vlasništva nad kamenolomom, kazao je isti izvor.

(zurnal.info)

Petnaest političkih stranaka nakon proteklih izbora kažnjeno je zbog prljanja, šaranja i oštećivanja zgrada, i lijepljenja plakata bez dozvole. No, ni nakon toga neke od njih nisu ispunile zakonsku obavezu I uklonile plakate s nelegalnih površina. Kako nalaže član 11 Zakona o komunalnoj čistoći:

“utvrđena je zabrana pranja, šaranja, oštećivanja zgrada, javnih vodovodnih, telefonskih, sanitarnih i drugih uređaja i njihovih dijelova, blaćenje izloga i fasada prilikom pranja ulica, lijepljenje plakata bez dozvole i izvan mjesta određenih za tu svrhu”. U Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove objašnjavaju da su, pored izdatih prekršajnih naloga, donesena i rješenja kojima je naređeno uklanjanje bespravno postavljenih plakata. Ipak, i slučajnom prolaznikku groz grad jasno je da ove uredbe nisu ispoštovane. Umjesto da nakon izbora, kao što zakon i nalaže, stranke uklone vlastite predizborne plakate, Sarajevo je prljavije nego ikada.   

 

 

 

 

 

 

 

Kazna utvrđena Zakonom o komunalnoj čistoći za počinioce prekršaja iznosi od 500 do 3.000 KM, a za odgovorno lice od 200 do 700 KM, očito je preniska da bi se neke od stranaka zamarale čišćenjem smeća iza sebe. Zbog toga se jedan broj njih nije ni odazvao upozorenju koje je poslala Kantonalna inspekcija pa su doneseni zaključci o dozvoli izvršenja prinudnim putem. Što u ovom slučaju znači da će smeće umjesto stranaka pokupiti redari JKP Rad:

- Troškovi izvršenja rješenja idu na teret političke stranke – kažu u inspekciji.

 

 

 

                                                                        

A osim nelegalno postavljenih plakata Sarajlije od jutros uveseljava i čestitka novoizabranom bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću:

- Čestitam na pobjedi, predsjedniče – poručuje se putem bilboarda iz kompanije Heco.

(zurnal.info)

Banjalučki biznismen Stanislav Koljančić, kojeg su nepoznate osobe otele u utorak, pronađen je sinoć u šumi blizu Novog Grada pretučen i potpuno iscrpljen.

-Koljančić bi sigurno bio ubijen da nije bilo pravovremene akcije Specijalnog tužilaštva Republike Srpske (RS) i banjalučke policije, koji su na osnovu registrovanih telefonskih poziva na Koljančićev broj mobitela uspjeli da lociraju otmičare. Analitikom telefonskih poziva i prateći bazne stanice mobilne telefonije na kojima su se pojavljivali brojevi osumnjičenih, istražioci Specijlanog tužilaštva i policija uspjeli su da lociraju otmičare. Kada su shvatili da ih policija prati, otmičari su odlučili da Koljančića ostave živog i izbacili su ga auta u šumu blizu Novog Grada. Vjerovatno ga nisu ubili, jer su shvatili da im je policija na tragu i da im se ne isplati da počine još teže krivično djelo - rekao je“Žurnalu” izvor blizak istrazi ovog slučaja, koju vodi Specijalno tužilastvo RS.

On navodi da je Koljančić brutalno pretučen, da ima povrede glave, lica i grudnog koša, te da je bio potpuno iscrpljen, što ne čudi jer je 15 sati proveo u gepeku. Izvor “Žurnala” navodi da je Koljančić otet na periferiji Banje Luke u utorak naveče oko 19.30 sati, nakon što ga je jedna osoba, čiji identitet se još čuva, namamila pričom o pregovorima prodaje kamenoloma lociranog između Doboja i Bosanskog Broda, čiji je Koljančić vlasnik.

-Ta osoba ga je pozvala telefonom i predložila mu da se nađu kako bi pregovorali o prodaji kamenoloma, čija je vrijednost velika s obzirom na to da će taj kamenolom biti primaran tokom izgradnje koridora 5C - ispričao je isti izvor.

Koljančićev nestanak policije je prijavila njegova supruga, nakon što nije stigao kući u uobičajno vrijeme.

-Koljančić je veoma precizna osoba i nikada se vani nije zadržavao posle ponoći. Pošto do tog vremena nije došo kući, a mobitel mu je bio isključen, njegova supruga je pozvala policiju koja je odmah krenula u potragu - naveo je naš sagovornik.

Policija je u srijedu pronašla Koljančićev “mercedes” C-klase na parkingu bazena u banjalučkom naselju Šeher, na čijim vratima je bila rupa od metka i u kojem su pronađeni tragovi krvi. Pored vozila su bile razbacane maramice i papir. Naš sagovornik kaže da Koljančić nije ranjen vatrenim oružjem, ali da je u jednom momentu pokušao iskočiti iz automobile. Prema njegovim riječima, istraga još nije utvrdila da li je banjalučki biznismen otet da bi se za njegovo oslobađanje platila otkupnina ili zbog ranijih neraščišćenih računa sa pojedinim osobama.

Isti izvor je naveo da je u otmici učestvovalo najmanje pet osoba, ali se još ne zna da li su oni sa područja BiH ili iz Srbije.

-Ovakvih slučajeva će biti sve više, jer je u opticaju sve manje novca i ljudi sa druge strane zakona češće će prelaziti granicu, na ovaj ili sličan način, kako bi se dokopali novca - naglasio je naš sagovornik.

Stanislav Koljančić ranije je bio vlasnik jednog od najpoznatijih gradskih kafića "Kajak", koji je 2002. godine prodao i počeo se baviti drugim poslovima.

(zurnal.info)

Detaljan izvještaj o bezočnoj pljački FDM-a finansijski inspektori dostavili su Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona još u aprilu 2006. godine. Niko, međutim, do danas nije pozvan na odgovornost

 U Mostaru niko ne zna gdje je „nestao“ Nikola Prce. Bivši ga saradnici iz Fabrike duhana Mostar (FDM) nisu viđali u gradu proteklu deceniju. Prce je nekadašnji šef računovodstva u FDM-u a kada je rat njegove kolege odveo svakog „na svoju stranu Neretve“, dobio je malo više ovlasti u kompaniji. Nikola Prce je raspolagao i s pečatom Fabrike duhana Mostar. Pa ipak, pitaju Prceove bivše kolege zašto istraživanje uzroka propasti FDM-a tražimo i u njegovim „sitnim“ mutnim poslovima. „Od 1999. godine su nama kola krenula nizbrdo, od kada se razni lobiju sa podrškom u SDA i Stranci za BiH počinju otimati za fabriku. Što ne pitate u Sarajevu kome je smetala FDM? Ko će se sad sjetiti šta je bilo u ratu i prvih poslijeratnih godina“, kažu nam.

Izgubljeni u propisima

Od Prceovih mutnih rabota je zapravo pljačka FDM-a i počela. U izvještaju Finansijske policije Federacije nakon istrage provedene u FDM-u tokom 2005. godine, navedeno je da je Prce bio jedan od bivših direktora firme registrirane pod imenom „Tvornica duhana“ d.d. Mostar. Iako u vrijeme revizije finansijskih knjiga FDM-a Prce uopće nije bio njihov uposlenik, federalni finansijski inspektori su evidentirali i štetu koju je on svojevremeno načinio sumnjivim poslovima sa imovinom Fabrike duhana Mostar, zahvaljujući onom pečatu kojeg spomenusmo na početku priče. U izvještaju je jasno navedeno kako je Prce izvjesnom Krešimiru Ćoriću za 150. 000 KM prodao zgradu odmarališta radnika FDM-a u Gradcu u Hrvatskoj. FDM je je 2000. godine na Općinskom sudu u Mostaru pokrenula spor protiv Ćorića radi raskida kupoprodajnog ugovora, međutim, nekretnine koje je Prce „kao svoje“ preprodao Ćoriću, radnicima FDM-a nikada nisu vraćene niti je Prce ikada bio pozvan na odgovornost.

Na sreću Nikole Prcea, osim nelegalne prodaje zgrade odmarališta, ne može ga se teretiti za krađu mašina iz pogona FDM- jer mu i taj plan nije pošao za rukom, pa ga se bivše kolege ponajviše sjećaju po nakani da se mašine iz pogona „spase od ratnih dejstava“ i prevezu u Ljubuški. Na sreću mašine su ostale u pogonima pa je odmah nakon rata pokrenuta i proizvodnja većih količina cigareta, uglavnom za domaće tržište. Već zaboravljenu mostarsku Drinu nemali je broj konzumenata, u vrijeme besparice prvih poslijeratnih godina, kupovao i jer je bila jeftinija od sarajevske. Radnici kažu kako se fabrikom u to vrijeme upravljalo domaćinski. Na čelu FDM-a bio je Senad Milavić, sve do februara 1999. godine kada je penzioniran. Na čelu FDM ga je zamijenio Esad Pobrić.

Pozajmice iz radničkih džepova

Na Pobrićevo rukovođenje FDM-om, jednako kao i na rukovođenje njegovog nasljednika Bakira Pekušića posebno su bili fokusirani federalni finansijski inspektori tokom istrage 2005. godine. Nakon saznanja kako razlog drastičnog smanjenja vrijednosti kapitala kompanije (sa 21 milion u 2002. godini na 15 miliona u 2005. godini) nije loša prođa proizvoda FDM-a na domaćem tržištu već loše poslovanje uprave kompanije, Tužilaštvo BiH je naložilo Finansijskoj policiji Federacije da istraži poslovanje od 2002. do 2005. godine. Sumnjive fakture za tone cigareta isporučenih kupcima za koje se naknadnom provjerom utvrdilo da uopće ne postoje i to a po cijenama daleko ispod tržišnih, kompaniju su još u tom periodu dovela na rub likvidnosti. Pa ipak menadžment se odlučuje čak na pozajmice drugima. Jedva su, i to nakon pokretanja sudskog spora 2003. godine, uspjeli povratiti 110.000 KM pozajmice FK Velež. Pozajmica od 40.000 KM „Slobodnoj zoni“ Mostar, međutim nikada im nije vraćena. Detaljan izvještaj o bezočnoj pljački kompanije finansijski federalna finansijska policija je dostavila Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona još 20. aprila 2006. godine. Niko, međutim, do danas nije pozvan na odgovornost.

Kontrola finansijskih knjiga FDM-a je, nažalost, uslijedila već kada je kapital kompanije zbog dugogodišnjeg lošeg poslovanja skoro prepolovljen. Vlada Federacije, nakon svih propalih pokušaja privatizacije i nema previše opcija za odluku o sudbini FDM-a. Dugovanja su premašila vrijednost kapitala kompanije a tržište je odavno zaboravilo mostarsku Drinu. Ko bi se usudio investirati u fabriku dužnu oko 12 miliona KM i preuzeti odgovornost za 80 radnika kojima se godinama duguju plate i doprinosi? Gasi se još jedna fabrika u BiH. Međutim, jednako poražavajuće zvuči i saznanje da su dokazi o krivcima za propast FDM-a završili u gomili sličnih spisa koji još uvijek samo kupe prašinu u ladicama mostarskih tužilaca.

U nastavku: Mostarsko-sarajevski lobiji u ratu zbog FDM-a; koliko su štete FDM-u nanijeli bivši direktori Esad Pobrić i Bakir Pekušić

(zurnal.info)

Dosadašnji pravni savjetnik Harisa Silajdžića i novi ambasador Bosne i Hercegovine u Australiji Damir Arnaut u posljednji je čas prihvatio ambasadorsko mjesto prije potpunog potopa stranke čiji je bio nezvanični član.

Arnaut je na mjesto ambasadora imenovan još prije devet mjeseci ali je sve do kraja septembra ove godine odlagao odlazak u Kanberu gdje je naša ambasada sve do tri dana prije izbora kada je svoje akreditive predao australijskoj guvernerki Quentin Bryce.

Razlozi Arnautovog odlaganja mogli bi biti neodloživi poslovi za sada već bivšeg člana Predsjedništva, Ganićev sudski spor i predizborna kampanja, ali se mnogo izvjesnijim čini scenarij u kojem se Arnaut nadao nekoj od funkcija u novoj vlasti. Očito je Arnaut vidio da je vrag odnio šalu pa je akreditive odlučio predati u posljednji čas prije nego što je i zvanično potvrđeno da Stranka za BiH, u kojoj nikada nije bio zvanično ali je imao veći utjecaj nego pojedini ministri, neće dobiti niti jednu od ministarskih fotelja. Da se kojim slučajem sve odigralo drugačije i povoljnije za njegovog šefa, Arnaut je lako mogao ostaviti ambasadorsko mjesto.

Ako je suditi po saopštenjima Ministarstva vanjskih poslova, još uvijek pod kapom SBiH, Arnautu se sada i ambasadorsko mjesto čini više nego dobrim i sve su prilike da će se za njega grčevito boriti u novim odnosima snaga.

(zurnal.info)

Promocija i prelistavanje nove fotomonografije Sarajeva Moj grad, mjesto susreta Jasminka Halilovića održat će se 13. oktobra u sarajevskom Domu mladih sa početkom od 19 sati.

Riječ je o luksuznoj dvojezičnoj publikaciji na kojoj je tim predvođen autorom Jasminkom Halilovićem radio pune tri godine. Osim Halilovića, na tekstu je radio i Nihad Kreševljaković a autori fotografija su: Haris Čalkić, Zijah Gafić, Milomir Kovačević i Anida Krečo.
- Predstavljanje koje organizujemo nije stereotipna promocija knjige sa 15 gostiju. Očekujemo preko 500 ljudi, veliki broj mladih, i pozivamo sve zainteresirane da dođu, pogledaju knjigu, sretnu drage ljude, čuju drage pjesme i razgovaraju o Sarajevu. Druženje je cilj ovog predstavljanja – ističe Halilović.

Izdavač knjige je Udruženje Urban iz Sarajeva a tokom trogodišnjeg rada konsultovano je više od stotinu izvora te nekoliko desetina knjiga. Snimljeno je preko pet hiljada fotografija od kojih je 138 iskorišteno za ilustraciju 200 strana ovog izdanja. Autori smatraju da je ova monografija sasvim drugačija od svih dosadašnjih:
- Više bi se razloga moglo pronaći zbog kojih je ova knjiga posebna. Istakao bih svakako to da su na njoj radili autori mlađe generacije, koji su Sarajevo doživljavali i zavoljeli u drugom vremenu od autora koji su radili na dosadašnjim monografijama. Samim tim, priča mora biti drugačija. Osim toga, u pitanju modernije oblikovana knjiga, te knjiga sa jednim inovativnim konceptom. Iako je vjerovatno najlogičniji i najprirodniji način za priču o Sarajevu, u dosadašnjim monografijama grad nikada nije predstavljen nizvodno, od Kozije ćuprije do Rimskog mosta – onako kako je i nastajao – objašnjava Halilović

Knjiga je sastavljena iz tri dijela. U prvom dijelu predstavljen je nastanak Sarajeva i BiH, a u drugom dijelu autor čitaoca vodi u šetnju gradom, od istočnog ka zapadnom ulazu, od Kozije ćuprije do Rimskog mosta. U trećem dijelu knjige autor donosi dio razgovora o gradu sa 16 prijatelja i poznanika, mladih građana Sarajeva. Ovaj dio po riječima autora, simbolično, prema prvom dijelu knjige, predstavlja pogled u budućnost.

Svoj rad na projektu opisuje i jedan od fotografa Haris Čalkić.
- Poseban izazov je bio prepoznati i prenijeti ljepotu iz sredine u kojoj smo svakodnevno i prestanemo obraćati pažnju na nesvakidašnje detalje. Moj posao je bio malo lakši nego kolegama jer Sarajevo nije moj rodni grad pa sam stvari posmatrao objektivnije, ali u jednu ruku i teži jer je poseban izazov emotivno se povezati sa gradom u kojem nisam rođen i to prenijeti na fotografiju – ističe Čalkić.

Svi prisutni na promociji će knjigu moći kupiti po promotivnoj cijeni od 99,00 KM. Cijena u maloprodaji nakon promocije će iznositi 150 KM. Više informacija o projektu možete naći na web stranici www.sarajevomycity.com

(zurnal.info)

Preko 60.000 nevažećih glasačkih listića pobudilo je sumnju u regularnost izbora. Stranka PDP-a traži istragu dok izborne komisije imaju opravdanje za sve

Prije dvije godine 5. oktobra izborna mafija poništila je volju osam hiljada Banjalučana, bacajući je u kantu za smeće, kako bi kandidatima SNSD-a na lokalnim izborima omogućila novi, neprikosnoveni četvorogodišnji mandat u skupštini grada. To se desilo, uprkos činjenici da je čak 11 posto glasačkih listića proglašeno nevažećim. Izborna komisija, kao ni drugi državni organi, nisu preduzeli ništa da se odgovorni za ovu bezočnu krađu kazne, što je za posljedicu imalo da se strašna prevara desi dvije godine kasnije, na netom održanim opšim izborima.

OBRAĐENI GLASAČI

Sve govori da je u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH Mladen Ivanić brutalno pokraden, ali po svemu sudeći neće se učiniti ništa da se ta prevara sankcioniše, a trenutno stanje stvari promijeni. Ovoga puta oko sedam hijada Banjalučana ispalo je nepismeno, a na nivou RS, čak 60.000 građana su isti takvi. Niko od njih nije znao da popuni najjednostavniji listić na kojem su se nalazila svega tri imena: sem narečenog Ivanića, kandidati su bili Nebojša Radmanović, iz SNSD-a i Rajko Papović iz Kalinićevog „Saveza za demokratsku Srpsku“. Zahvaljujući „nepismenima“, Radmanović nišani fotelju u Predsjedništvu, a osnovna poruka je da na izbore više ne vrijedi izlaziti, jer postoje snage koje taj čin u potpunosti obesmisle.

-Meni ovakav srpski član Predsjedništva BiH ne treba, za PDP srpski član Predsjedništva nije onaj koji je krađom došao na to mjesto. Ako ostane ovakav izborni proces, ja nikada više neću nekoga birati niti davati nekome mogućnost mene da bira, jer je besmisleno da ja glasam za nekoga, a onda strepim da li će taj glas biti poništen ili ne“-rekao je za „Žurnal“ potpredsjednik PDP-a Branislav Borenović.

Brojni su načini izborne prevare, a najčešći je sa listićem koji kruži: izvuče se jedan glasački listić prije izbora i popuni se na željeni način. Takav listić daje se „obrađenim“ glasačima, koji ga odnose na biračko mjesto, ubacuju u kutiju, a odatle se vraćaju sa nepopunjenim materijalom, koji predaju organizatorima posla. Nakon što to učine, dobijaju novčanu nadoknadu, uobičajenih 20 KM (kada „zagusti“ cijena ide i na 50 KM), a cijeli proces se nastavlja do kraja izbornog dana. Drugi način je isplata za „uslikan“ glas, mobilnim telefonom, a od ove godine uvedeni su i „nepismeni“ u mnogo većem broju nego na prethodnim izborima.

Kako je šetajući listić prespor sistem, oni koji su spremni prodati glas dobijaju pratioca do biračkog mjesta. Tu navedu da su nepismeni, te da im je pratilac potreban da bi im pomogao pri popunjavanju listića, na šta imaju zakonsko pravo. Nakon što pratilac utvrdi da je glasanje obavljeno po dogovoru, slijedi isplata, a on odlazi na sljedeće biračko mjesti, gdje ga čeka novi „nepismeni“ klijent. I tako od mjesta do mjesta, a prevaru i kupovinu glasova je nemoguće utvrditi, jer ne postoji način da se to učini, niti je moguća kontrola koliko pojedinac može nepismenih opismeniti.

DESETINE PRIGOVORA

-Izborna krađa je veoma organizovana aktivnost, koju mogu spriječiti jedino ljudi koji su u CIK-u kada analiziraju rezultate. PDP je reagovao na mnogo biračkih mjesta, ali je našim posmatračima bilo teško kontrolisati cijeli proces. Možete zamisliti jednog posmatrača koji treba da nadgleda deset članova biračkog odbora, koji su sinhronizovani, organizovani i koji razvrstavaju glasačke listiće. To je mašinerija, koju je jeko teško razotkriti, ali je potpuno jasno da se ovdje desilo nešto što svakom ozbiljnom čovjeku u CIK-u treba da bude potpuno jasno - da se na najednostavnijem glasačkom listiću pojavio najveći broj nepravilnosti. Kada imate deset posto nevažećih listića i 60 hiljada nevažećih glasova, to je znak da se odmah mora pokrenuti istraga i ustanoviti zašto je to tako“, naveo je Borenović.

Uobičajeni načini su zamjena popunjenih listića nepopunjenim, dopisivanje križića, križanje kompletnih listića specijalnim olovkama u prstenovima (srbijanski specijalitet), ubacivanje glasačkog materijala nakon završetka izbornog procesa... U ovim situacijama kupuju se članovi biračkih odbora (cijena do 500 KM), a prevara je već tradicionalna, jer se dešava na svim izborima od rata naovamo. Borenović tvrdi da su na nekoliko glasačkih mjesta, uglavnom u selima oko Banjaluke, u izbornoj krađi organizovano učestvovali, ne samo članovi biračkih odbora, nego pojedinci koje je za to zadužio SNSD, među kojima i neki od viđenijih privrednika.

-Za sve je postojala koordinacija za Gradskom izbornom komisijom. Veliki dio ljudi u biračkim odborima predložila je GIK, obrazlažući da se radi o iskusnim ljudima, koji su se pokazali aktivnim u prethodnim izbornim procesima. Ti ljudi su, međutim, toliko uvježbani i dobro organizovani da im je dovoljna stotinka sekunde da učine glas nevažećim ili ubace listić, što je lako utvrditi provjerom sa identifikacionog spiska glasača i CIPS-ove lične karte“, istakao je Borenović. On kaže da je bilo momenata kada je na biračka mjesta ulazilo po 20 ljudi, koji su ignorisali primjedbe PDP-ovih posmatrača da to nije dozvoljeno.

-Napisali smo na destine prigovora i čekamo da vidimo šta će biti. Očekivali smo da će velika izlaznost u gradu, anulirati izborni inžinjering na selima, ali se pojavila ogromna količina nevažećih listića, što CIK mora ispitati - istakao je Borenović.

KAO U DOBA ENVERA HODŽE

Predsjednik GIK Banjaluka Aleksandar Radeta za „Žurnal“ tvrdi da je razlog za veliki broj glasačkih listića za srpskog člana Predsjedništva BiH taj što postoje ljudi koji nisu bili ni za jednu od tri ponuđene opcije – ni za Radmanovića ni za Ivanića ni za Papovića, a željeli su da glasaju za ostale nivoe vlasti.

-Oni imaju pravo da ne glasaju za taj izborni nivo ili da ubace prazan, neoznačen glasački listić ili da glasaju za sva tri kandidata i da niko ne dobije glas - naveo je Radeta. On kaže da je u Banjaluci ukupno bilo 6.639 nevažećih listića od njih 94.081, navodeći da je GIK učinio sve da svim strankama obezbijedi iste uslove praćenja izbornog procesa. Radeta tvrdi (a to je odavno opštepozno) da su pojedine stranke kupovale mjesta u biračkim odborima od drugih stranaka, tvrdeći da je to radila i PDP.

Bilo je na ovim izborima i mrtvih koji glasaju, a slučaj u Krupi na Vrbasu, potvrđuje da su se vremena Envera Hodže vratila u Republiku Srpsku. U tom dijelu Banjaluke čak 98 posto upisanih birača je «glasalo», a njih čak 90 posto za kandidate SNSD-a Nebojšu Radmanovića i Milorada Dodika.

-Od onih koji su navodno izašli na izbore je 30 ljudi umrlo, a stotinu ljudi taj dan nije bilo u Krupi na Vrbasu. Mi sada to ispitujemo, čovjeka po čovjeka i podnijećemo krivičnu prijavu Okružnom tužilaštvu - naveo je Borenović. Prerevnosni esenedeovci pretjerali su na ovom mjestu i dali za pravo svima koji tvrde da su izbori, bar kada je u pitanju nivo predsjedništva BiH, pokradeni.

Borenović tvrdi da je na dan izbora van glasačkih mjesta bio u opticaju veliki broj glasačkih listića, koji su se prodavali glasačima.

Izborne krađe ne bi mogle biti u ovolikoj mjeri da ne postoji sprega stranaka i članova izborne komisije. U mnogim strankama skloni su optužiti Aleksandra Radetu da je esenesdeov igrač u izbornom procesu, što nikada nije ničim dokazano.

Činjenica je da su ekipe SNSD-a najjače u izbornoj krađi i da to čine već godinama. Međutim, ni u drugim strankama, posebno onim većim, nisu imuni na nelegalne radnje, a samo od (ne)sposobnosti «igrača» zavisi da li će dodatni broj glasova biti i odlučujući i odnijeti prevagu. Nema sumnje da su esenesdeove ekipe na proteklim izborima odnijele ubjedljivu pobjedu i na ovom polju.

(zurnal.info)

Potpredsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Igor Radojičić rekao je na pres konferenciji kako je SNSD uvjerljivi pobjednik proteklih općih izbora u RS-u i BiH navodeći da nisu tačne neke tvrdnje u medijima da je pojedinačno najača stranka SDPBiH, koja SNSD-u nije poželjan partner za dogovor i razgovor. Na državnom nivou žele da to bude koalicija s manjim brojem stranaka, u odnosu na dosadašnji, a čini se da je saradnja moguća sa SDA i HDZBiH koje imaju dobar rezultat. On je pozvao Mladena Ivanića da čestita pobjedu njihovom kandidatu Nebojši Radmanoviću za izbor člana Predsjedništva BiH iz RS-a te da se prestane baviti insinuacijama i lažima.
“Pozivamo Ivanića da prestane bacati ljagu na izborni proces u RS-u. Njegova priča o nevažećim listićima je potpuno netačna i mi smo se danas obratili CIK-u da hitno ovu situaciju razjasni i službeno saopći o čemu se radi”, rekao je Radojičić na pres-konferenciji u Banjoj Luci reagirajući na tvrdnje kandidata Koalicije “Zajedno za Srpsku” u vezi s velikim brojem nevažećih glasačkih listića za taj nivo. Radojičić je iznio njihove informacije “s terena” koje govore da je “ogromna većina listića koji se vode kao nevažeći - prazna”, te da su to birači koji nisu htjeli glasati ni za jednog ni drugog kandidata, što imaju pravo, ubacujući prazan listić.
“Da je neko htio manipulirati, to bi bio ispunjeni listić”, smatraju u SNSD-u uz napomenu da je Radmanović “pobijedio” u trci za Predsjedništvo BiH s oko 280.000 i trenutno na oko 95 posto prebrojanih glasova ima oko 17.000 više od Mladena Ivanića.
SNSD-ove evidencije pokazuju, navodi Radojičić, da bi se samo oko tri posto tih listića moglo podvesti pod - nevažeći.
Pružit će svoj doprinos, tvrdi, da se na svim nivoima što prije formira vlast, ali na državnom nivou neće prihvatati “samo matematičku koaliciju”, već dogovor o politikama pri čemu će postaviti određene uvjete, a tiču se vanjske i porezne politike, odbrane.
Radojičić navodi da za Vijeće ministara BiH treba poštovati princip rotacije, što znači da bi mjesto predsjedavajućeg sada trebalo pripasti Hrvatu, ali nije se izjasnio koja to oni žele ministarstva, a da su spremni ponuditi i predsjedavajućeg, “kao najača stranka u BiH”.
Za izbor Bakira Izetbegovića za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, potpredsjednik SNSD-a je rekao da je SDA stranka koja postoji 20 godina, a sa “sobom ima i određenu ratnu historiju zbog čega ocjene u svijetu da je sada došlo do umjerenog pomaka, SNSD baš i ne dijeli”.
“Poznato je da stanje u Predsjedništvu BiH u proteklom mandatu nije bilo nikakvo, Haris Silajdžić je vodio potpuno jednostranu politiku…, a nadamo se da će Izetbegović poštovati Ustav i će se dogovor postizati konsenzusom”, rekao je on i uz čestitke Izetbegoviću izrazio nadu da će saradnja s njim biti bolja nego dosad što je bio slučaj s Silajdžićem.
Radojičić je konstatirao pobjedu njihovog kandidata Milorada Dodika za predsjedničku funkciju u RS-u, za parlament BiH je rekao da će imati vjerovatno osam od 14 mandata iz RS-a, te ocijenio da stranka očekuje oko 39 poslaničkih mandata u Narodnoj skupštini RS-a, što zajedno s njihovim koalicijskim partnerima SP i DNS iznosi oko 50 mandata, što je porast za dva mandata. SNSD je parlamentarna stranka, po njihovim podacima, i u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta s jednim mandatom, a četiri imaju u Kantonu 10. Za izjavu lidera HDZ-a Dragana Čovića u vezi s trećom jedinicom u BiH, Radojičić je rekao da u SNSD-u nema sagovornika o preuređenju BiH koje ide na neupitnost teritorijalnog integriteta RS-a.

(Fena/zurnal.info)

Ovim je praktično najavljen obračun jedne političke organizacije sa jednom medijskom kućom i pokušaj da se uništi alternativna riječ u Republici Srpskoj

Banjalučka Alternativna televizija saopštila je da je odlukom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da joj zabrani izvještavanje iz izbornih štabova ove stranke grubo narušeno pravo novinara da neometano obavljaju svoju profesionalnu dužnost. Osim toga, istakla je direktorica ATV-a Nataša Tešanović u dopisu medijima, javnost je uskraćena za objektivno i nepristrasno izvještavanje o izbornom procesu u Republici Srpskoj i BiH.

“Također, nakon niza ekscesa i pritisaka koje vladajuća partija i njeni pojedini predstavnici sistematski vrše nad Alternativnom TV, ovim je praktično najavljen obračun jedne političke organizacije sa jednom medijskom kućom i pokušaj da se uništi alternativna riječ u Republici Srpskoj”, upozorila je Tešanović.

SNSD jutros je odlučio da ATV-u  zabrani prisustvo u izbornim štabovima ove stranke u Banjoj Luci poslije završetka izbora i u vrijeme kada počnu da pristižu rezultati glasanja.

“Odlučili smo da vaša televizija ne prisustvuje na mjestu gdje će rukovodstvo stranke i aktivisti izbornog procesa čekati rezultate izbora. To se odnosi na prisustvo novinara, kamera i direktnog uključenja, a na lokacijama Aquana i Banski dvor (Gradski odbor SNSD-a)", stoji u dopisu koji je ATV-u upitio Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić. Na dopisu je Vasićev potpis i pečat stranke. Kako saznaje Žurnal, visoki funkcioner SNSD-a Igor Radojičić pokušao je da interveniše i spriječi ovakvu sramnu odluku, ali bezuspješno.

(zurnal.info)

Imam Mehmed Butković osuđen je danas na pet mjeseci zatvora i godinu uslovno pred Opštinskim sudom u Živinicama zbog bludnih radnji nad E.H., inače suprugom njegovog kolege. Sud je odluku donio danas u dva sata a izricanju presude Butković nije prisustvovao. Optužnica protiv Butkovića je podignuta u novembru 2008. godine po prijavi tada dvadesetogodišnje E.H. koju je imam napastvovao u živiničkom Islamskom centru gdje je ona radila kao čistačica. U policijskoj presudi je pisalo da je Butković prišao E.H. sa leđa dok je ona čistila prostorije i silom je okrenuo prema sebi, milovao po gruima i ostalim dijelovima tijela.

Islamska zajednica je razmatrala ovaj slučaj ali nikada nije suspendovala imama na koga se još 2002. godine žalilo 14 imama i u pismu reisu naveli da Butković ne voli ustajati na sabah namaz.

(zurnal.info)

Od jutros od sedam sati mediji “ne mogu objavljivati bilo kakve aktivnosti nevladinih ili drugih organizacija koji se odnose, odnosno imaju veze sa glasanjem i izborima“, izjavio je Vedran Hadžović iz Centralne izborne komisije BiH

 CIK se za ovu odluku sasvim neutemeljeno poziva na Izborni zakon BiH iako on precizira zabranu objavljivanja rezultata javnog mnijenja ili izvještavanje o aktivnostima u vezi sa kampanjom:

U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta neće se objavljivati rezultati istraživanja javnog mijenja u vezi sa glasanjem i izborima. (Član 16.10)

U toku 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta na teritoriji Bosne i Hercegovine neće biti nikakvog medijskog izvještavanja o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju (Član 16.11).

U zakonu se, dakle, precizira zabrana objavljivanja rezultata ispitivanja javnog mnijenja, što veliki broj istraživanja NVO-a nije. Primjera radi, istraživanja CCI-a u velikom broju odnose se na rad poslanika u prethodne četiri godine. Iako nije riječ o ispitivanju javnog mnijenja ti rezultati neće se moći prezentovati u javnosti u ova dva dana.

Na pres konferenciji CIK-a predsjednica Irena Hadžibajrić na pitanje zašto se, osim zabrane izvještavanja o rezultatima javnog mnijenja, zabranjuje i objavljivanje rezultata koji to nisu, rekla je kako ne može “ulaziti detaljno sada u smisao tih odredbi”. Pitanje da li je to podrška političkim partijama na vlasti jer se onemogućava objavljivanje podataka o njihovom neradu nije posebno komentarisala.

(zurnal.info)

UN-ova Alijansa civilizacija dala je 98 od ukupno stotinu bodova projektu banjalučke inicijative Buniqa i pomogla da izaberu i pomognu stvaranju 20 mladih lidera iz cijele Bosne i Hercegovine. Uvjereni su da će mladi kojima oni pomažu uskoro zamijeniti podobne i nesposobne koji vladaju

Projekat prepoznavanja i “odgajanja” mladih lidera u Bosni i Hercegovini banjalučkog pokreta Buniqa izabran je među 12 najboljih u svijetu među više od 600 projekata Ujedinjenih naroda. Njegovi pokretači kažu da žele pomoći mladim liderima da dođu na najvažnije pozicije i promijene smjer u kojem država ide. Za Nelu Sladojević, diplomiranu muzičku pedagogicu iz Banje Luke, ulog je još veći: od uspjeha ovog projekta zavisi da li će otići ili ostati u BiH.
- Buniqa je moj posljednji pokušaj da mijenjam stvari u BiH. Ne mogu da živim u državi u kojoj nema buniqe, takve inicijative. Ne bih mogla živjeti svaki dan isto - na posao, kući - a većina o tome sanja. Ja tako ne bih mogla biti ni sretna, ni ispunjena ni zadovoljna – kaže Sladojević i dodaje da više ne može gledati mlade, svoje roditelje, babu, dedu koji su “navikli da im je loše”.

 

Svi su mladi na margini

 Inicijativa Buniqa je već pronašla svojih 20 lidera iz svih krajeva BiH. Nedavno su na glavnom trgu u Banjoj Luci sa kosom za travu “liječili” mlade od njihovih najvećih problema.
- Buniklinika je projekat bunikaša. Željeli smo svojim primjerom pokazati kako se mladi mogu aktivirati, željeli smo ih motivirati, umrežiti. Figura smrti je hodala ulicom i kosila bolesnike koji su predstavljali probleme mladih: pasivnost, nezainteresovanost, neinformisanost. Njih je ta smrt kosila baš zato što su takvi. Ali mi smo imali i kliniku gdje smo ih liječili upučujući ih na buniqa.info – kaže Anja Šolak, jedna od izabranih mogućih lidera budućnosti: Idemo krupnim koracima naprijed.

Internet stranica buniqa.info je namijenjena mladim ljudima gdje mogu pisati o svojim problemima i čitati tekstove svojih kolega. To je samo jedan dio projekta kojeg su UN-ova Alijansa civilizacija i Youth Solidarity Fond smatrali među najboljim u svijetu. Sladojević kaže da je sve počelo još prije četiri godine kada je agencija Spektar održala obuku za 25 mladih ljudi.
- Poslije toga smo zajedno uradili jedan projekat i nas 25 je željelo dalje raditi zajedno – objašnjava Sladojević i dodaje da su iskoristili već postojeću organizaciju Cerebru: Siniša Markić, nvo pionir i jedan od osnivača Buke je predložio da iskoristimo Cerebru da ne bismo trošili novac na registraciju.

Youth Solidarity Fond uglavnom “pune” skandinavske zemlje i otvoren je za omladinske organizacije iz cijelog svijeta. Ono što je zanimljivo, objašnjava Sladojević, je da taj fond nema jasnih kriterija kakav projekat treba da bude.
- To je prvi put da sam vidjela da donator nije jasno odredio šta želi da vidi. Dao je priliku da mladi sami predlože, svako u svojoj zemlji, problem koji treba riješiti – kaže Sladojević kojoj se isprva činilo da je projekat prekomplikovan a konkurencija prejaka te da nema šanse da budu izabrani.

Način na koji su prepoznali probleme mladih u BiH i prijedlozi za njihovo rješavanje oduševili su uposlenike UN-a koji su im dali 98 od mogućih sto bodova.
- Napisali smo projekat i napisali smo kako da mijenjamo stvari u BiH. Shvatili smo da ovoj zemlji trebaju promjene koje ne mogu doći sa političkog vrha, moraju doći od mladih ljudi i trebali bi doći iz svih dijelova BiH zajedno. Da ti mladi ljudi koji pokreču promjene budu ujedinjeni. To je bio naš način – objašnjava Sladojević projekat napisan da traje šest mjeseci: Najvažnija stvar u projektu je da se mladi u BiH osjećaju totalno nemoćno da bilo šta mijenjaju. Malo je programa za mlade iz svih dijelova BiH da učestvuju zajedno.

Bunikaši smatraju da novac za ovaj projekat nikada ne bi dobili od domaćih vlasti pa tako skoro da i ne postoji ništa što povezuje mlade u ovoj zemlji. Kažu da su se upravo zbog toga opredijelili za manje sredine.
- Željeli smo da uključimo u projekat mlade koji nemaju organizacija u svojim sredinama i ruralne sredine. Imamo mlade iz Zavidovića koji nemaju nijednu organizaciju, Gračanicu... Mjesta koja zaslužuju pažnju ali se mladima ne daje prilika – objašnjavaju iz Buniqe.

Nela Sladojević se baš u ovom dijelu razgovora nasmijala i prisjetila jednog od pitanja ljudi iz UN-a.
- U projektu je pisalo kako ćete doprijeti do marginalizovanih mladih? Svakome ko nije živio u BiH je teško shvatiti da su svi mladi marginalizovana grupa.

 

Prekipilo je

Što smo više vremena provodili sa mladim ljudima iz Buniqe njihova ogorčenost je postajala sve vidljivija. Objasnili su nam da su upravo zbog ogorčenosti i bijesa došli do naziva Buniqa iako je prvi radni naziv projekta bio Youth Can Do.
- Kada je projekt odobren onda smo razmišljali o novom nazivu. Bunika je biljka koju kad' pojedeš krećeš da se ponašaš neuobičajno. Imalo je podlogu, pokret mladih koji čine nešto neuobičajno za ovu sredinu – objasnila nam je Sladojević koja u ovoj riječi vidi još dvije: pobuna i pamet, nešto kao pobuna inteligencije.

A ta pobuna neće biti samo uopšteno pričanje o problemima, objašnjava Anja Šolak.
- Prekipilo nam je. Nekoga neće biti, ili nas ili sistema ali ovako više nećemo raditi. Ovakav sistem ne može više, sad je dosta, sada će te biti kao što mi kažemo.

Kada ovo govori, Šolak misli na 20 mladih ljudi izabranih na osnovu njihovih liderskih sposobnosti. Oni su izabrani na osnovu poziva u kojem su morali, između ostalog, da komentarišu izjave poznatih ljudi. Priznaju da je tada napravljena greška jer nije dozvoljena prijava mlađima od 18 godina ali je ona ubrzo ispravljena pokazujući mladima da “treba kršiti pravila”.
- Lidera ne možemo napraviti, on se rađa – objašnjava Sladojević: To su mladi koji imaju potencijal lidera ali nemaju vještine, načine i znanja kako da pokrenu stvari. Mi ih to učimo. Izabrali smo potencijalne lidere, ljudi koji su lideri u svojim lokalnim sredinama i koji mogu, nakon što se projekat završi, biti podrška mladim ljudima u svojoj sredini. Oni dalje sami djeluju ali mi ćemo im pomoći u svemu.

Nakon što su za njih održali prvi trening na Jahorini, Buniqa je mlade lidere upoznavala sa donosiocima odluka.
- Mislili smo da je mladima bitno da upoznaju te famozne političare o kojima svi pričaju a niko ih nije upoznao. Mimo svih obećanja i floskula koje smo od njih dobili, nama je bilo bitno da mladi mogu razgovarati sa njima, da im mogu postaviti neugodna pitanja i čak im se suprotstaviti ako treba – kaže Sladojević, više nego zadovoljna odnosom mladih prema političarima: Imali smo sastanaka i sa komisijom za mlade i bili smo vrlo ponosni na njih zbog pitanja koja su postavljali. Iako su inicijativa koja je tek nastala pokazalo se da su spremni da se izbore sa mnogo iskusnijim ljudima koji odlučuju o njihovim sudbinama.

Da bi održali bunikaše na okupu, aktivisti su napravili internet portal buniqa.info, svojevrsnu platformu za rad mladij ljudi, kako sami kažu.
- Pravimo mrežu mladih aktivista sa imenom i prezimenom što do sada nismo imali u BiH. Svi bunikaši pišu za portal. Trudimo se da pored ličnih priča ponudimo i priče o aktivizmu u drugim zemljama. Na portalu mladi mogu da pišu sve što ih se tiče i portal neće biti komercijalan. Mi ćemo ga održavati unutar organizacije na volonterskom nivou – objašnjava Sladojević.

Na volonterskoj osnovi je i napravljen cijeli ovaj projekat. Niko od njegovih pokretača ne prima platu, nemaju kancelariju niti bilo što slično.
- Nemamo stalno zaposlenih niti kancelariju. Nas ima 30-ak, svi su studenti ili imaju svoje poslove. S vremena na vrijeme radimo stvari iz ljubavi jer od ovoga nemamo zarade – kaže Sladojević koja radi od svoje kuće, na svom računaru i ne želi nikakvu pomoć vlasti: Od grada nećemo da tražimo kancelariju. Ne možemo plaćati režije i ne želimo da budemo pod utjecajem. Mi nismo članovi nikakvih savjeta. Platimo šta nam treba.

Kažu da do sada nisu dobili nikakvu ponudu za pomoć od bilo koga sa vlasti u BiH ali da još uvijek nije bilo ni pritisaka niti prijetnji. Sladojević smatra da još uvijek vlastima ne predstavljaju problem ali su imali jedan zanimljiv poziv.
- Kada smo slali pozive za prijave bunikaša zvao nas je neki čovjek sa Pala, iz SNSD-a i pitao koja je stranka ovo pokrenula?

Bunikaši nisu imali problem da mu odgovore ko je pokrenuo inicijativu. Predstavili su se imenom i prezimenom i svojim radom. Sladojević, prva predsjednica savjeta učenika u svojoj školi i kasnije studentske organizacije Akademija umjetnosti, kaže da su je uvijek zanimale i druge stvari “koje nisu samo obrazovanje i škola”.
- Dok sam rasla uvijek sam tražila načine da mijenjam stvari.

Ona objašnjava da su za promjene potrebni ljudi koji će ih pokrenuti i da bi ovi mladi ljudi, uz podršku Buniqe, “hitne pomoći za mlade”, mogli pokrenuti promjene sa dna prema vrhu.
- Mislim da bi se neke stvarne promjene desile, čak i ulazu vaše zgrade, vi morate imati lidera. Da biste pokrenuli kritičku masu, morate imati lidera sa vizijom. Oni u svojim sredinama moraju biti nosioci promjena – kaže Sladojević i dodaje da će ubuduće pratiti rad tijela za mlade iako će projekat zvanično uskoro završiti ali će oni bez obzira na to nastaviti raditi: Ono što smo napisali u projektu davno smo prevazišli i idemo dalje.

Uz svu frustraciju već ranije pomenutu, mladi i budući lideri ne srljaju i kažu da će se rezultati onoga što danas rade vidjeti kasnije.
- Potencijal Buniqe nije sad. Za 20 god će možda izgraditi neku kritičnu masu – kaže Šolak.

(zurnal.info)