Na sastanku će se, kako je najavila Švedska kao predsjedavajuća Unije, razmatrati pitanja koja se odnose na evropske institucije, klimatske promjene, ekonomsku situaciju, makroregionalnu strategiju EU-a, ilegalnu imigraciju i vanjske odnose.

Što se tiče zapadnog Balkana, ministri će se u potpunosti posvetiti razmatranju situacije u Bosni i Hercegovini i pregovorima političkih lidera iz BiH s visokim predstavnicima međunarodne zajednice u Butmiru, kao i napretku koji je do sada postignut.

Evropsku uniju su tokom dva kruga pregovora u bazi NATO-a u Butmiru kraj Sarajeva predstavljali šef švedske diplomatije Carl Bildt i evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn.

Trebalo bi da bude upućen i apel liderima u BiH da budu odgovorni i posvete se postizanju kompromisa neophodnih za euroatlantsku budućnost zemlje.

Vijeće će obratiti pažnju i na situaciju u Afganistanu i Pakistanu, Bliskom istoku, Gvineji i Šri Lanki.

(FENA)

Kako javljaju slovenski mediji, nitko od ozlijeđenih nije u životnoj opasnosti. Počinitelj kao ni motivi podmetanja naprave nisu poznati, a policija vodi intenzivnu istragu.

"Za sada imamo podatak o deset ranjenih osoba koje su zatražile liječničku pomoć. O ozbiljnosti njihovih povreda još ne možemo govoriti, ali nitko se ne nalazi u životnoj opasnosti", izjavio je Andrej Zakrajšek, glasnogovornik policijske uprave Kranj.

Prema izjavama očevidaca, došlo je i do znatne materijalne štete na vozilima i staklima lokala.

Slovenski mediji navode da je u istom gradu prije nekoliko mjeseci bačena ručna bomba na policijsku postaju. Istraga je u tom slučaju dovršena, a dvojici napadača upravo se sudi. Prema optužnici, napad se dovodi u vezu s dilanjem droga na tom području.

(FENA)

Vlada Kantona Sarajevo obmanjuje javnost kako će sa donacijom od 15 miliona maraka GRAS-u omogućiti besplatan prijevoz studentima u Sarajevu, dok studentski domovi propadaju bez ijedne marke pomoći od vlasti u Kantonu Sarajevo

Za tih 15 miliona koje bi trebale biti izdvojeno za besplatno vozanje, moglo bi se riješiti kompletna studentska problematika u Sarajevu smatra direktor Studentskog centra u Sarajevu Emir Kadrić. On je mišljenja da se studentski standard ne treba poboljšavati samo u jednom smjeru, nego je potrebna potpuna reorganizacija, koja bi uključivala biblioteke, studentske domove, izdavaštvo...:

-Kada pogledate stanje u studentskim domovima bude vam muka. Kanton Sarajevo ni jedne jedine marke ne izdvaja za rekonstrukciju domova. Studentski dom Bjelave se 40 godina nije rekonstruirao, krov prokišnjava, petnaestak studenata moraju pod jedan tuš... Ja mislim da bi se te pare trebale na drugi način rasporediti, recimo, da se oforme studentski centri koji će studentima tražiti posao, pa da od svoje zarade plaćaju karte za prevoz, da se da za biblioteke, izdavaštvo...

On, pored brojnih problema navodi i to da je Univerzitet u Sarajevu jedina visokoškolska ustanova na svijetu koja nema vlastito posrtsko igralište, te da se po tom pitanju ne radi ništa, ni od strane Vlade ni od Univerziteta.

Darko Brkan iz nevladine organizacije Zašto ne smatra da se radi o klasičnoj korupciji:

-Generalno, nemamo ništa protiv te inicijative da se studentima poboljša standard. Ali smo protiv ovoga što je ona pokrenuta isključivo radi GRAS-a. I da se ne lažemo, veliki broj studenata ionako ne plaća kartu, nego se vozaju besplatno, bez ikakvih posljedica - smatra Brkan i dodaje Kanton Sarajevo svake godine subvencionira GRAS. Samo što su se vlasti sjetile da to lijepo upakuju, pa da kažu da podržavaju studente.

-A situacija je potpuno drugačija, i riječ je o začaranom krugu korupcije- zaključuje Brkan.

 Šanse da na narednim izborima opozicione stranke u BiH nastupe jedinstveno, sudeći po izjavama opozicionih političara, praktično su nikakve. Iako je do opštih izbora ostala još čitava godina dana, predizborna kampanja je već počela.

U strankama se uveliko razrađuju strategije, formiraju izborni štabovi i pripremaju stranački programi i obećanja koji bi trebali biti dovoljno privlačni i uvjerljivi biračima. Za građane je ovo loša vijest, jer predizborna kampanja provođenje bilo kakvih ozbiljnih reformi, a takve ne doprinose popularnosti aktuelne vlasti, čini nemogućim.

Istovremeno, za moguće postizborne koalicije većina opozicionara ostavlja sebi otvoren prostor tvrdeći da će glavni kriterij biti saglasnost sa njihovim temeljnim programskim principima.

Principi su principi, vlast je vlast

Dosadašnja iskustva ipak govore drugačije, jer su mnogo konkretniji i opipljiviji interesi, u vidu ministarskih i direktorskih fotelja, imali puno veću težini od ideala kada se radilo o ulasku u vlast.

Prirodne i “neprirodne” koalicije postaju vrlo relativna stvar, pa Dodikov SNSD, najavljuje blisku saradnju sa svojim dojučerašnjim “smrtnim neprijateljejm”, SDS-om, dok u SDP BiH u ne isključuju ni mogućnost koaliranja sa SDA.

Uz tradicionalnu spremnost PDP-a i Stranke za BiH za učešće u bilo kojoj vlasti, bez previše programskih i ideoloških uslovljavanja, za ulazak u vlast i sa partijama lijevog i desnog ideološkog opredjeljenja spremnost pokazuje i veći dio opozicije.

S druge strane, opozicione stranke stranke iz Federacije BiH, u potrazi sa kolalicionim partnerima u Republici Srpskoj, najveće nade polažu u Dragana Čavića i njegovu novoformiranu Demokratsku partiju, koja bi im mogla biti puno prihvatljiviji partner d SNSD-a a pogotovo od SDS-a. Naravno, pod uslovom da Čavić uspije zabilježiti značajniji izborni rezultat.

SDP-u prihvatljiva i SDA kao partner

U najvećoj opozicionoj stranci, SDP BiH, kategorični su da da na izbore izlaze samostalno i da od predizbornih koalicija nema ništa.

-SDP na izbore izlazi samostalno a poslije izbora su moguće koalicije u skladu sa našim izbornim programom. Na našoj političkoj sceni definitivno su pale maske jer sve stranke u svom nazivu imaju odrednicu “demokratska” dok je situacija u praksi potpuno drugačija. Naravno da postoje naši prirodni politički partneri, a to su stranke lijeve orijentacije ali ćemo to cijeniti po njihovom konkretnom djelovanju a ne na osnovu imena. Na koncu i Dodikov SNSD se deklariše kao socijaldemokratska stranka. Za nas će biti prihvatljivi svi oni, bilo da je riječ o strankama ili poslanicima, koji su spremni ući u reforme u pet ključnih oblasti, pokretanje privrede, socijalni i zdravstveni sektor, borba protiv korupcije i obrazovanje. Stoga mi ne isključujemo nikoga, uključujući i SDA, ukoliko su spremni da rade na realizaciji ovih temeljnih odrednica našeg izbornog programa, kaže u razgovoru za Žurnal Nermin Nikšić, generalni sekretar SDP BiH.

I u “Našoj stranci” kao ključni kriterij za koaliranje navode spremnost na reforme, ostavljajući otvorenim prostor za raličite koalicione aranžmane.

-Mi smo u više navrata isticali da da je naš cilj stvaranje snažne političke alternative koja bi bila u stanju srušiti nacionalističke stranke na vlasti. Naši potencijalni partneri su sve stranke koje imaju za cilj korjenite reforme u BiH, a to su prije svega stranke, uslovno rečeno, “lijeve” orijentacije. Prije svega tu mislim na SDP BiH, donekle na GDS, Liberalnu stranku. U Republici Srpskoj mi smo već napravili određene korake kroz spajanje sa Partijom socijalne pravde, a kao potencijalne partnere vidimo i novo formiranu Demokratsku partiju Dragana Čavića, ocjena je Dine Mustafića, predsjednika Izvršnog odbora “Naše stranke”.

Čavić bi sa SDA i HDZ

I dok opozicione stranke iz FBiH Čavićevu Demokratsku partiju vide kao poželjnog partnera, sam Dragan Čavić sebe rađe vidi u društvu SDA i HDZ, ali ne isključujući pri tome ni ostale opcije.

-Nisam u poziciji da određujem ko je prihvatljiv a ko ne, kao mogući koalicioni partner. Ja samo znam da ćemo na izbore izaći sa svojim programom, a poslije izbora pravićemo partnerstvo sa onima koji prihvataju naša programska opredjeljenja. Ako osnova naše izborne platforme bude, na primjer, reforma u poljoprivredi, onda ćemo tražiti koalicione partnere spremne da da ove reforme provedu u skladu sa našim programskim principima. Govoriti u ovom trenutku o konkretnim strankama kao potencijalnim koalicionim partnerima bilo bi čisto špekulisanje. Na sledećim izborima mi imamo ono što je najvrijednije, a to je naš koalicioni kapacitet koji trebamo sačuvati ali i ne potrošiti ga bez razloga. Za nas su sve stranke prihvatljive, pod uslovom da se programski složimo, a ako nema programskog slaganja onda u tom poslu nema smisla ni učestvovati. Nakon sledečih izbora stranke koje žele da učestvuju u koaliciji moraće javno da obznane ciljeve svog koaliranja i da kažu koji su to konkretni ciljevi koje oni namjeravaju ostvariti u naredne četiri godine. U političkom smislu, mi smo ideološki na strani stranaka koje čine narodni blok i nama je cilj da postanemo članica Evropske narodne partije. Tako da, ideološki gledano, skloniji smo koaliciji sa strankama sličnog ideološkog profila, ko što je PDP u Repulici Srpskoj ili SDA i HDZ u Federaciji BiH. Međutim, ovdje je teško praviti koalicije isključivo na bazi ideoloških sličnosti. Nas nakon sledećih izbora interesuje koalicija sa jasno definisanim ciljevima i da imamo kapacitet da te postavljene ciljeve i provedemo, najavljuje Dragan Čavić, predsjednik Demokratske partije.

Lijanovićima prioritet njihova kandidatura

Među opozicionim strankama u FBiH svoje glavne uslove za ulazak u koaliciji sa drugim strankama najpreciznije je definisala “Radom za boljitak”. Ko podrži kandidaturu Jerka Ivankovića-Lijanovića za člana Predsjedništva BiH i Mladena Ivankovića - Lijanovića za Predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, može računati na koaliranje sa ovom strankom.

-Mi smo kao stranka dali potpunu podršku Mladenu Lijanoviću, kao našem kandidatu za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i nama su kao koalicioni partneri prihvatljivi svi oni koji podrže ovu kandidaturu. Problem je što se u BiH programi i politička praksa stranaka često razlikuju, a politika stranaka se opet mijenja iz godine u godinu, tako da je o eventualnim političkim koalicijama još prerano govoriti, jer ne znamo kako će se koja od stranaka ponašati za godinu dana, zaključak je Jerka Ivankovića Lijanovića, potpredsjednika stranke Radom za boljitak.

Vlast igra na kartu straha

Narednih 12 mjeseci politički analitičari, domaći i strani, te stranački stratezi, imaće i više nego dovoljno vremena za razigravanje bezbrojnih kombinacija za postizborne koalicije, ko bi sve mogao i sa kime formirati vlast na različitim nivoima.

Sudeći po onome što se već dešava na političkoj sceni, vladajuće stranke su se ponovo opredjelile za oprobani recept, zapaljivu nacionalističku retoriku i podizanje tenzija.

Radi se o dokazano efikasnom receptu za odvraćanje pažnje birača od “beznačajnih” pitanja, poput otvaranja novih radnih mjesta, kolapsa penzionih i zdravstvenih fondova, bujajuće korupcije, haosa u obrazovnom sistemu.

Opozicione stranke iako naglašavaju da su njihov prioritet upravo ova životna pitanja, ne pokazuju naročiti optimizam da se vladajućoj koaliciji suprotstave kao jedinstven blok, vjerujući da će svaka za sebe uspjeti ostvariti bolji izborni rezultat. Umjesto toga nastoje sebi ostaviti otvorenu mogućnost koaliranja sa praktičnom svim preostalim strankama, ne želeći unaprijed isključiti iz kombinacije bilo koga.

(zurnal.info)

"Saslušanje u predmetu Radovana Karadžića održat će se u ponedjeljak 26. oktobra u dvorani za saslušanja broj 1, kako je prethodno predviđeno", saopćila je Nerma Jelačić, glasnogovornica ICTY-a.

Suci prilikom saslušanja treba da odluče o nastavku suđenja. Olga Kavran, glasnogovornica glavnog tužitelja, izjavila je agenciji AFP da će "tužilaštvo raditi u skladu s odlukom sudaca" u ponedjeljak.

Radovan Karadžić je u srijedu navečer obavijestio Haški tribunal da će bojkotirati početak suđenja za genocid, ratne zločine i zločine protiv humanosti u ratu u BiH.

Optuženik, koji se brani sam, naveo je da nije "spreman" i da se u ponedjeljak neće pojaviti pred sucima.

(FENA)

Dodik je rekao da za njega “ne postoji ‘butmirski proces’ i da je Butmir bio nepotrebana avantura koju su neki kreirali”.

On kaže da se sa stanovišta tzv. butmirskog sastanka može zabilježiti “jedan potpuni neuspjeh, jer prijedlog koji je dat kao konsolidirani između Evrope i SAD-a bio je neprihvatljiv za RS i stoga je i odbijen prije samog sastanka 20. oktobra”.

Taj prijedlog ne može biti i u budućnosti osnova za bilo kakav razgovor, jer, kaže Dodik, dramatično mijenja odnose u BiH u pogledu funkcioniranja institucija, te mijenja Dejtonski sporazum, a što ne može biti urađeno bez RS-a koja nema ni volje ni saglansosti da do toga dođe.

To bi bilo, naveo je, štetno ne samo za RS nego i za BiH, jer ne osigurava balans odnosa u toj državi, već daje mogućnost preglasavanja u budućnosti.

“Zato je prijedlog iz Butmira i odbijen”, zaključio je Dodik i dodao da su oni koji su kreirali sastanak u Butmiru “loše obavijestili svoje centrale u Evropi i SAD-u da je vrijeme za takvo nešto, jer se pokazalo da nije tako”.

U narednom periodu, kazao je, treba nastaviti dijalog i stoga je najavio sazivanje sastanka političkih lidera parlamentarnih stranaka.

Naglasio je da i dalje ostaje prvržen onome što je potrebno da se čini na dijalogu između lidera u BiH.

“Domaći dijalog bez stranaca je nešto što možemo da uradimo”, rekao je Dodik i ponovio protivljenje mogućem proširenju uvjeta i ciljeva, poznatih kao pet plus dva, postavljenih za BiH kako bi bio zatvoren OHR.

Dodik je, nakon razgovora s Alexanderom Bocan-Harčenkom, ambasadorom Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini, rekao da je osnovna tema razgovora bila njegov nedavni razgovor u Beogradu s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom, koji je ocijenio kao veliki i značajan događaj.

S ambasadorom je razgovarao, dodao je, i o daljnjim aktivnostima na planu razvijanja saranje u oblasti gasne privrede.

(FENA)

“Pravo korištenja”, ali bez vlasništva, vodi na firmi “Energopetrol Ploče”, čiji su pravni sljedbenik “Naftni terminali Federacije” sa sjedištem u Pločama.

Terminali pod hipotekom

Da sve bude zanimljivije, postojeći terminali već su na pola puta do prelaska u vlasništvo londonske kompanije Deltagrip i hrvatske OTP banke.

“Naftni terminali Fedracije” u Pločama su još prije tri godine, u septembru 2006. godine, od kompanije Deltagrip uzeli kredit od 2,2 miliona dolara a kao garanciju pod hipoteku stavili čitave terminale.

Potom su u aprilu 2007. godine uzeli još jedan kredit, ovog puta od tri miliona dolara OTP banke u Hrvatskoj i ponovo pod hipoteku stavili terminale.

Ni jedan od ova dva kredita još uvijek nije vraćen pa je imovina Naftnih terminala Federacije” i dalje blokirana. Vlada FBiH i nema posebnog razloga da se uzbuđuje zbog ovih hipoteka, jer terminali i zemljište ionako nakon sudske presude ne pripadaju njima.

Priobalni pojas po hrvatskim zakonima smatra se javnim dobrom, što znači da ni pod kojim uslovima ne može biti u privatnom vlasništvu već je vlasnik država koja to područje može ustupiti nekome na korištenje.

Čeka se zahtjev za koncesiju

Lučke vlasti u Pločama su već od “Naftnih terminala Federacije” zatražili da podnesu zahtjev za dodjelu koncesiju, koja može biti odobrena, ali i ne mora.

Eventualno dobijanje koncesije za korištenje zemljišta ne znači da će firma moći nastaviti sa radom. Za skladištenje nafte je potrebna i energetska dozvola, koja se lako može i izgubiti, a u tom slučaju terminali se mogu dati na korištenje nekome drugom. Novi korisnik bi mogao isplatiti “Naftne terminale Federacije” i tako elegantno i legalno preuzeti terminale.

Šanse da FBiH pred hrvatskim pravosuđem uspije izdejstvovati poništenje poslednje presude, i da se i zvanično uknjiži kao vlasnik terminala, praktično su minimalne.

Redovni sudski postupci su iscrpljeni i ostaje samo mogućnost podnošenja ustavne tužbe, pred Ustavnim sudom Hrvatske ili podnošenja vlasničke tužbe, za šta formalno ne postoji nikakav vremenski rok.

Čije će interese štiti Ustavni sud Hrvatske

Razumljivo je da bi Ustavni sud Hrvatske bio skloniji štiti interese vlastite države nego BiH, koja do sada i nije pokazala pretjerani interes za zaštitom svoje imovine u inostranstvu.

Formiranje istražne komisije Parlamenta FBiH sa ciljem da se utvrdi šta se zaista dešava u “Naftnim terminalima Federacije” u Pločama, došlo je prekasno kao i apeli Vlade FBiH državnim institucijama da pokušaju ovaj problem riješiti kroz međudržavne razgovore BiH i Hrvatske.

Na kraju, institucijama BiH i FBiH bi moglo preostati samo da pokušaju pronaći i kazniti krivce za gubitak naftnih terminala u Pločama, ako već bude nemoguć njihov povratak u vlasništvo FBiH. Mada je u tom slučaju eventualno kažnjavanje krivaca slaba utjeha i neće vratiti za BiH strateški važnu imovinu u Hrvatskoj.

(zurnal.info)

Bivša predsjednica RS-a dobrovoljno se predala Haškom sudu 10. januara 2001. godine, pred kojim je 7. aprila 2000. godine optužena za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima i teške povrede Ženevske konvencije 1991. i 1992. godine u Bosni i Hercegovini.

Pred sudom je priznala krivnju na temelju koje je u februaru 2003. godine osuđena na 11 godina zatvora. Sud u Haagu odobrio je Biljani Plavšić prijevremeno puštanje na slobodu 14. septembra ove godine.

Kako je ranije za Blic Online rekla Vasilija Plavšić, Biljanina snaha, ona je vrlo ushićena jer izlazi na slobodu nakon odsluženja dvije trećine kazne.

"Biljana će iz Švedske doći pravo u Beograd u svoj stan, koji smo uredno održavali. Sve je spremno i čeka je", rekla je Vasilija Plavšić.

Ona je dodala da Biljana nije tražila ništa posebno pred dolazak u Beograd, ali će je obitelj ipak dočekati s vegetarijanskom hranom i jednim sarajevskim specijalitetom - hurmašicama.

Glasnogovornica ICTY-a Nerma Jelačić izjavila je ranije da sud nema proceduralni upitnik o mjestu gdje će optuženici nakon izdržavanja kazne živjeti.

Jelačić je također navela da Haški sud neće biti uključen u transport Plavšić u zemlju budućeg prebivališta i da će taj posao obaviti država u kojoj ona izdržava kaznu, njezin odvjetnik i zemlja u kojoj će živjeti.

(FENA)

"Proces koji smo započeli u Butmiru se nastavlja" izjavili su zamjenik američkog državnog sekretara James Steinberg i švedski ministar vanjskih poslova Karl Bildt.

Oni su na pres-konferenciji nakon sastanka kazali da će zajednički tim stručnjaka EU i SAD-a sljedeće sedmice ponovo doći u BiH da nastave razgovore s liderima političkih stranaka radi postizanja dogovora, a imajući u vidu da je sljedeći sastanak Vijeća za implementaciju mira zakazan za 18. novembar.

Stainberg i Bildt očekuju od lidera političkih partija da do tada ostvare određeni napredak u postizanju dogovora.

(FENA)

Prema onome što su stranački lideri izjavili novinarima nakon sastanka, posebno kada su u pitanju promjene ustava, njihovi početni stavovi bili su toliko različiti da je bilo teško očekivati dogovor te da je za većinu učesnika ponuđeni dokument bio neprihvatljiv.

-Bilo je dijametralno suprotnih stavova i mislim da su razlike daleko veće nego što su bile ranije, izjavio je premijer RS, Milorad Dodik, nakon današnjeg sastanka u Butmiru.
- Demokratska BiH je oštećena i zato mi to ne možemo prihvatiti, rekao je novinarima Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH i predsjednik stranke za BiH, naglašavajući da je za njegovu stranku u ponuđenom paketu osnovni problem entitetsko glasanje, koje i po predloženim izmjenama ustava BiH ostaje i dalje.
Predsjednik SDA, Sulejman Tihić, novinarima je izjavio da su za njega rješenja koje su ponudili SAD i EU "uslovno prihvatljiva", te da "znače poboljšanje u odnosu na postojeće stanje, ali nisu dovoljna".

Nastavak razgovora zakazan je za sutra u 9 sati.

(FENA/zurnal.info)

Negativna stopa rasta, smanjenje direktnih stranih investicija, visoke stope inflacije u pojedinim zemljama, rast vanjskog duga i pad izvoza, samo je gruba slika 'ekonomskog pejzaža' u regionu koju je iznio Biščević.

Upozorio je da ekonomska kriza donosi socijalne frustracije i teškoće, a sve to zajedno još cijeli niz neriješenih politički pitanja.

-Tu se stvara opasna i zabrinjavajuća hemija koja bi morala vrlo upozoravajuće djelovati na političare, ustvrdio je generalni sekretar RCC-a.

Kazao je da je ekonomska i finansijska kriza zaustavila tri ključna procesa u zemljama zapadnog Balkana, a to su ekonomski i socijalni razvoj, proces stabilizacije te približavanje EU.

Biščević, međutim, smatra da je upravo ovo vrijeme kada se zemljama regiona otvaraju moguće šanse za izlazak iz trenutne situacije, a to pokazuje činjenica da se međunarodna zajednica ponovno koncentrirala na zapadni Balkan.

Po Biščevićevoj ocjeni, dvije su poluge odlučujuće za zaustavljanje negativnih procesa u regionu, a to su čvrsta nova energija proširenja EU i ubrzani ekonomski razvoj.

Stoga je na ovom planu nužna odgovornost političkog liderstva na ovim prostorima te je za njih naredni period test da pokažu koliko su za to spremni.

Na skupu o implikacijama i izlazu iz svjetske ekonomske krize, koji su organizirali Sekretarijat RCC-a, Fondacija za istraživanje ekonomskih politika Turske (TEPAV) i Ekonomski fakultet iz Sarajeva, okupili su se istaknuti predavači iz BiH i Turske, koja trenutno predsjedava Procesom saradnje u jugoistočnoj Evropi.

Koordinator Programa za jugoistočnu Evropu Fondacije Tepav Erhan Turbedar smatra da je globalna ekonomska krize samo produbila ekonomske i socijalne probleme u ovoj regiji.

Političari i ekonomisti u ovoj regiji, smatra on, moraju provesti mjere ne samo na smanjenju posljedica ove krize nego raditi i na razvijanju dugoročne strategije za sprječavanju krize i razvoj privreda.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Veljko Trivun naveo je da je Turska u posljednje dvije godine povećala ulaganja u našu zemlju te se nalazi na osmom mjestu po obimu direktnih investicija.

Naglasio je turskim partnerima da BiH ima jedan od najliberalnijih zakona o politici direknih stranih ulaganja te u regiji najniže stope carina i stope poreza na dodanu vrijednost.

-Sve su to prednosti za ulaganje kapitala turskih partnera u BiH, istaknuo je Trivun.(FENA)