Već je naslov, spoznajemo pročitavši knjigu, precizna metonimija načina pisanja – što bi se prosto reklo: stila – Semezdina Mehmedinovića, koji je sažet, ali nipošto škrt, jer je, naime, izrazito precizan, a posvuda višeznačan.

U sedmom nastavku Dossiera divljeg detektiva objavljujemo izbor iz poezije Lewa Welcha, američkog pjesnika bitničke orijentacije.

"Mali roman o tišini" je jedna od onih knjiga koje se čitaocima, kad god ih uzmu u ruke, otvaraju na drugačiji način i govore o onome što im je u tom momentu potrebno. Knjigu sam čitao u dijelovima, dok je nastajala, i dva puta u formi gotovog rukopisa. Dok sam je iznova čitao nailazio sam na neke sasvim nepoznate priče, kao da ih prvi put vidim, kao da se radi o živom sagovorniku koji je nešto zaboravio da mi ispriča.

U petom nastavku Dossiera objavljujemo poeziju Anne Waldman, jedne od najistaknutijih suvremenih američkih pjesnikinja.

Granice, naravno, i to bez obzira kako ih definišemo, podstiču na raspravu o pripadnosti, čak i u situaciji kada, na primer, pisac nastoji da živi na samoj granici, pokušavajući tako da izbegne bilo kakvo izjašavanje o pripadnosti jednoj ili drugoj strani. Mnogi mu, međutim, neće to dozvoliti i poreći će njegovo pravo da bude ono što hoće.

Tako je, dakle, SBM uvalila mlađim belim muškarcima – i ponekoj ženi – SMB iliti sivomaslinastu boju soldatske uniformetine, a sama se radije skromno zadržala po svojim kabinetima, ne bi li smislila još neki pompezno iskićeni pasjaluk.

U četvrtom dijelu Dossiera objavljujemo odlomak iz romana Dana Fantea koji je preveo i priredio Damir Šodan.

Za mene umjetnost ima smisla jedino ako se pomiješa, ispreplete, stopi sa "stvarnim" životom. Inače je tek oponašanje, promašaj, vježbanje života, kič, loša gluma, band koji svira tuđe pjesme, stakleno oko koje pilji u prazno pretvarajući se da vidi, voditelj dnevnika na televiziji, dizajniran za ugodno saopćavanje loših vijesti i nepotrebnih informacija.

Fašizam neće završiti u ropotarnici istorije dokle god bogatstvo nekolicine bude zavisilo od siromaštva mnogih.

U Čitaonici Žurnal čitajte nove pjesme Milija Đukića iz zbirke "Sparina. Nigredo" (Amplituda, Mostar)

Posljednjih tjedana često susrećem ljude koji imaju potrebu prokomentirati ovu knjigu, prije ili nakon čitanja. Drag mi je taj interes, osobito jer osjećam kako postoji neka zajednička nit koja povezuje naša mišljenja. U nizu svih tih dojmova najsnažnije mi ipak odjekuje onaj prijatelja pisca – bili smo premladi da budemo Kiševi suvremenici, no imamo sreće biti suvremenici Semezdina Mehmedinovića.

Narodi koji su kasno postajali nacijama, pogotovo nacionalnim državama, dugo žive stanovitu dvojnost u sebi samima: ponašaju se i kao narod i kao nacija. Teško je odrediti pouzdana mjerila identifikacije u takvu slučaju, čak i tamo gdje se služimo manje ili više istim jezikom: dokle smo jedno a odakle drugo, što smo u danoj prilici više a što manje, kad i kako smo oboje u isto vrijeme.

U trećem nastavku Dossiera Divljeg detektiva Damir Šodan predstavlja prozaika, dramatičara i pjesnika Dana Fantea.

Pomogao si mi da shvatim čime pisac ne sme da se bavi kad dospe u poodmakle godine. Pod uslovom da u njih dospe.

U Čitaonici Žurnal objavljujemo kratke proze iz knjige Lidije Budimović "Glavno da si tu"

U Čitaonici Žurnal čitajte odlomak iz novog romana Nenada Stipanića "Život u topu kojeg nema" (Sandorf, Zagreb, 2025)

Iz Sarajevskih sveski prenosimo pismo koje je 1939. godine Zija Dizdarević poslao Miroslavu Krleži

Kutijica od školjki rekonstruira iščezlo vrijeme, grad/ gradove, jezik ondašnjeg Trogira, recepte i odjeću, međuljudske odnose i vrijednosti svijeta okrenuta budućnosti, pripovijedajući priču o zabranjenim ljubavima u kojoj se sreću Junak našeg doba i Gradić Peyton, mediteranska romansa i socijalistički zanos, progres i konzervativnost.

Miroslav Krleža nije bio samo pisac nego i univerzalni duh, univerzalni genije i dozvolio je da mu se u kasnijim djelima (Zastave pa i drama Aretej), ta univerzalnost malo previše umiješa u književnost, ali je u Gospodi Glembajevima, Hrvatskom bnogu Marsu, Povratku Filipa Latinovića ostvario nenadmašnu književnu umjenost.