{AG thumbWidth="60" thumbHeight="45" thumbAutoSize="none" arrange="priority" backgroundColor="dcdcdc" foregroundColor="808080" highliteColor="fea804" frame_width="580" frame_height="388" newImageTag="0" newImageTag_days="7" paginUse="0" paginImagesPerGallery="10" albumUse="0" showSignature="1" plainTextCaptions="1" template="galleryView3.0" popupEngine="slimbox"}zeljohajduk{/AG}
19:30 - Prijateljska utakmica između FK Željezničar i HNK Hajduk iz Splita otkazana je nakon navijačkih nereda na i oko stadiona Grbavica.
Prema nezvaničnim informacijama incident su uzrokovali navijači Hajduka koji su nekoliko sati pred početak utakmice probili policijski koridor na stadionu i uništili navijačke rekvizite i koreografiju navijača Željezničara "Manijaka" na južnoj tribini.
18:30 - Negde oko 18 sati, uz obezbeđenje jakih policijskih snaga, navijači Željezničara, polako su počeli da se vraćaju na stadion. U to vreme, ulica Zvornička je bila zatvorena za saobraćaj, pa se na raskrsnici sa ulicom Hamdije Čemerlića, saobraćaj preusmeravao prema gradu. Ono što smo primetili je da je veliki broj navijača čekalo ispred stadiona, ali i da su istovremeno pristizali novi.
Oko stadiona je primećena i velika količina slomljenog stakla, kao i predmeta koji su verovatno korišćeni tokom sukoba.
Po poslednjim informacijama koje smo dobili, situacija se polako dovodi pod kontrolu, a iz KCUS javljaju da je do ovog momenta na kliniku pristiglo 6 povređenih osoba.
17:00 - Nekoliko stotina navijača Željezničara sukobilo se sa navijačima Hajduka koji su kombijima i autima prilazili stadionu Grbavica, gdje se večeras igra prijateljska utakmica ova dva kluba. Navijači Željezničara prilikom sukoba nekoliko puta su uzvikivali "gazi ustaše".
Policajci su za sada razdvojili grupe a ispred stadiona su dva vozila hitne pomoći. Jedan od navijača Željezničara je pokušao bakljom zapaliti kombi gostujućih navijača ali je požar na vrijeme ugašen Nezvanično saznajemo da je gorilo još nekoliko vozila. Za sada nema informacija o povrijeđenim i privedenim.
U ovom trenutku navijači Hajduka uz pratnju policije napuštaju glavni grad BiH.
Video: Žurnal
(zurnal.info)
Radnici gradiške “Prehrane” nisu dobili ni marke od prodaje ovog preduzeća, iako su im pravosnažne sudske presude dodijelile oko 1,2 miliona maraka. Sudija Osnovnog suda u Gradiški Branimir Maletić donio je 23. septembra odluku kojom je privatnoj firmi “Ranči” dodijelio milion maraka iz stečajne mase “Prehrane”, pa za radnike nije ostalo ni pfeninga. Radnici zbog toga najavljuju proteste i ostale mjere građanske neposlušnosti, kako bi se izborili za svoja prava.
NAMIRITI BOGATE
“Prehrana” je na licitaciji prodana Bobar banci za 2,7 miliona maraka. Bobar banka je aktivirala hipoteku, jer firma “Ranči” nije vraćala kredit od pet miliona maraka, koji je preko ove banke dobila od Investiciono razvojne banke RS (IRB). Osiguranje za taj kredit bile su nekretnine “Prehrane”. Da bi “Prehrana” bila prodata, prekinut je stečajni postupka ovog preduzeća, što je je suprotno Zakonu o stečajnom postupku.
Ovaj slučaj eklatantan je primjer kako radnička prava padaju u vodu kada se na suprotnoj strani nađu korumpirane sudije, politički moćnici i tajkuni. Evo i zašto. Sudija Branimir Maletić donio je rješenje da se iz stečajne mase “Prehrane” milion maraka dodijeli privatnoj firmi “Ranči”, koja je u vlasništvu porodice Dragičević. Najpoznatiji član te porodice je Željka Dragičević, šefica kabineta premijera Republike Srpske Aleksandra Džombića.
Problem je u tome što su Dragičevići milion maraka od “Prehrane” potraživali na osnovu falsifikovane dokumentacije, a još je pogubnije što je sudija Maletić presudio u njihovu korist.
Sve je počelo 2007. godine kada je “Prehrana” od NLB - razvojne banke uzela kredit u iznosu od milion maraka, ali taj novac ne koristi ova firma nego “Ranči”. “Prehrana” i “Ranči” potom kod notara potpisuju ugovor kojim se Dragičevići obavezuju da će vratiti kredit, a zauzvrat preuzimaju sva osnovna sredstva i opremu “Prehrane”.
“Ranči” zaista vraća kredit NLB – razvojnoj banci, ali kod notara upisuje založno pravo na mašine “Prehrane”, istovremeno ne prikazujući ugovor kojima su te mašine već preuzeli i koji upisivanje hipoteke čine bespredmetnom. Radi se o papirnatoj gimnastici, kojom “Ranči” prikriva dio dokumentacije kako bi se dokopao milion maraka, a sudija Maletić presuđuje u korist Dragičevića, iako su oni priložili falsifikovanu dokumentaciju, što je krivično djelo. Odluka sudije Maletića nema opravdanja, tim više jer je imao na uvid i izvještaj privremenog stečajnog upravnika iz kojeg se vidi da prilikom popisa imovine stečajnog dužnika “Prehrana”, nisu nađena osnovna sredstva i oprema jer su prodani “Rančiju”. Uz sve to, u bilansu stanja firme “Ranči” za 2010. godinu navedeno je da je firma Dragičevića preuzela osnovna sredstva i opremu “Prehrane”. U stečajnom masi “Prehrane”, dakle, ne postoje ta osnovna sredstva i mašine. To znaju i vide svi osim sudije Maletića, koji ne vjeruje sopstvenim očima, već jedino Dragičevićima i poklanja im milion maraka otetih od radnika “Prehrane”. Osim toga, sudija Maletić je prekršio Zakon o stečajnom postupku, jer je odlučio da nastavi izvršni postupak i namiri tužioce iz imovine “Prehrane” i prije nego što je okončan stečajni postupak ovog preduzeća.
Tu nije kraj pravnom posrtanju sudije Miletića. Raspoređujući stečajnu masu “Prehrane”, on jednom od advokata u postupku Mirku Šaviji dodjeljuje cijelih 68. 800 hiljada maraka, iako je Šavija tražio da mu se iz stečajne mase namire troškovi u iznosu od 10.665 KM. Račun je sveden: Dragičevićima milion, advokatima desetine hiljada maraka, a radnicima - ništa.
KAKO POSTATI MILIONER
Posebna priča je kako su Dragičevići postali milioneri. Željka Dragičević u decembru 2005. godine za 250 hiljada maraka kupuje 24 posto državnog kapitala “Prehrane”. Posle godinu dana nezakonito formira Upravni odbor, na čije čelo postavlja svog svekra Arana Dragičevića. Aran Dragičević u julu 2007. godine sinu Petru prepušta firmu “Ranči”, a nekoliko dana poslije toga mašine “Prehrane”, vrijedne milione maraka, ustupa tom preduzeću. Dragičevići potom pokreću akciju (s početka priče) dizanja milionskog kredita od NLB-razvojne banke na ime “Prehrane”. Zadužuju se i kod Komercijalne banke za 750 hiljada maraka, kojoj su do sada vratili samo polovinu novca. Dragičevići 2008. godine od Investiciono razvojne banke RS (IRB RS) dobijaju kredit od pet miliona maraka, koji im se isplaćuje preko Bobar banke.
Bobar kupuje “Prehranu”, čije nekretnine će prodati za najmanje osam miliona maraka. Tako će IRB-u vratiti dug Dragičevića, a sam zaraditi najmanje tri miliona. Dragičevićima u najgorem slučaju ostaje četiri miliona, plus osnovna sredstva “Prehrane”. Ako sve bude kako su planirali, biće dobri pet miliona, plus sredstva “Prehrane”. Tu se krug zatvara. Sve je navodno legalno, a ništa nije legalno. Što se tiče stotinjak radnika “Prehrane”, već su ostali bez posla, a izvjesno je da će ostati i bez novca koji im pripada.
(zurnal.info)
Danas se navršava puna godina dana otkako su građani Bosne i Hercegovine iskoristili svoje glasačko pravo na općim izborima, ali zauzvrat još nisu dobili državnu vladu, zbog čega je Udruženje "Akcija građana" formiralo Alternativno vijeće ministara.
{AG}akcijagradjana{/AG}
Politički performans počeo je u Umjetničkoj galeriji BiH, koja je za javnost zvanično zatvorena 1. septembra zbog neriješenog statusa ove ustanove od značaja za BiH, a završio na Trgu Bosne i Hercegovine.
Članovi ovog udruženja na simboličan način skrenuli su pažnju da u Ustavu Bosne i Hercegovine ne postoje pravni mehanizmi kojim bi se vladajuće strukture prisilile da konstituiraju vlast i započnu s potrebnim reformama.
Zbog toga je formirano novo Alternativno vijeće ministara BiH, koje je danas održalo i svoju prvu osnivačku skupštinu na kojoj su imenovani ministri za postojeća ministarstava i potvrđeno imenovanje Damira Nikšića, bh. umjetnika, kao ministra za kulturu i obrazovanje.
Nakon toga, uputili su se prema zgradi institucija BiH u kojoj su željeli početi rad, ali su ih u tome spriječili policajci zbog čega su se 'ministri' s crnim gavranovim perima, koji simboliziraju pismenost i sredstvo intelektualaca za borbu, preko očiju slikali ispred zgrade naglašavajući da "se s ovom vladom ionako samo možemo slikati".
Na putu do parlamenta članovi ovog udruženja dijelili su letke na kojima je izneseno nekoliko zanimljivih podataka, među kojima su da je Parlamentarna skupština BiH u ovoj godinu potrošila 18 miliona KM, Služba za zajedničke poslove institucija BiH 12 miliona, a Generalni sekretarijat Vijeća ministara četiri miliona KM.
Također, članovi Vijeća ministara zaradili su 860.000 KM, nijedan ministar u Vijeću ministara nije bio na svim sjednicama, dok su samo tri usvojena zakona, navodeći da je za to vrijeme Republika Srbija usvojila pet puta više, a Hrvatska 15 puta više zakona.
"Za to vrijeme najmanje 15.000 ljudi ostalo je bez posla, BiH bilježi 6,5 milijardi KM trgovinskog deficita, pad investicija za 8,5 posto, dok je zabilježen i pad broja novorođenih za sedam posto, a povećan broj umrlih za 10 posto", navedeno je.
Alternativni ministar Nikšić kazao je da je prije svega potrebno napisati Ustav koji neće biti prepisan, nego će ga napisati "pametni i pismeni ljudi koji nisu navikli prepisivati, a koji će biti najbolji na svijetu".
Alternativni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Dražen Crnomat kazao je novinarima da je ova vlada morala biti formirana jer se sada "dešava ništa".
Aktivist Udruženja "Akcija građana" Darijan Bilić novi je alternativni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koji je okupljenim medijima kazao da će se na sljedećoj sjednici oformiti ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou te da će se nastaviti boriti za funkcionalnu vladu BiH i odgovornu vlast na svim nivoima.
Dodao je da su u ovom vijeću ministara ravnomjerno zastupljeni žene i muškarci, a "narodi su prezastupljeni, dok su tu ministri i iz RS-a i FBiH", naglašavajući da će ministri raditi bez nadoknade.
Na kraju je rečeno da će "Akcija građana", ukoliko se uskoro ne formira Vijeće ministara BiH, pozvati građane da im se pridruže u nastojanjima da se stanje stagnacije promijeni.
(Fena/zurnal.info)
