Od petka 10. januara na Žurnalu čitajte “Male životopise” našeg novog kolumniste Semezdina Mehmedinovića!

Htjedoh samo reći kako nema ničega osim neba posutog lišćem i jedne klupe na koju ću sjesti i čekati vlastiti povratak

Vratio sam se. Nakon mnogo godina vratio sam se i sada tražim svoje mjesto u gradu, onako kako slika iz Babeljeve priče nalazi kvadratni trag na zidu koji je u vremenu ostavila

U listopadu 2019., gotovo godinu dana od objavljivanja romana “Schindlerov lift”, uspio sam doznati da je živa majka djevojčice Stojanke K. iz romana, te sam u telefonskom razgovoru s majkom uspio dogovoriti susret, na malom seoskom groblju, dvadesetak kilometara udaljenom od grada

Kiš i Štulić spadaju među uzore najboljima u novim generacijama rođenim na tlu nekadašnje Jugoslavije. U Kišovim knjigama i ključnim Azrinim albumima oni pronalaze i prepoznaju sopstvene istine i zapitanosti, slutnje i snove, sumnje i ubeđenja

Divlji detektivi, Damir Šodan & Mehmed Begić, predstavljaju Maria Benedettija, urugvajskog pjesnika, romanopisca i novinara

Posvećujem se plesu. Ti biraš valcer, naš je cijeli svijet od Beča do Tennesseeja. Ti prva pleši sa Leonardom, ja ću sa Federicom Lorcom. Kasnije ćemo se mijenjati, neka svako ima svakoga, neka tako bude sve dok nas dvoje ne okončamo u klinču koji neće moći da rastave ni repovi smrti, niti rum iz Havane

Objavljujemo odlomak iz novog romana Marka Tomaša "Nemoj me buditi"

Sociopatsko ponašanje je temeljna, neizostavna crta ljudi rukovodećeg, nužno autoritarnog sloja – predsednika vlada i država, generala, direktora velikih firmi, tajkuna itd, jer oni svoje sociopatsko srce prevode u strukturu organizacije, a da sami nikad ne okrvave ruke ili, štaviše, ne izgovore nijednu grubu reč – to su dobri maniri elite.

Autocenzura je najefikasniji oblik cenzure, jer ”djeluje sama”, čim se instalira; treba samo s vremena na vrijeme nahraniti je strahom. Ne zahtijeva nikakve kancelarijske troškove. Vrši se bez direktnog uplitanja izvana, anonimno, samostalno i bez svjedoka

Divlji detektivi, Damir Šodan & Mehmed Begić, predstavljaju Maria Benedettija, urugvajskog pjesnika, romanopisca i novinara

Realnost zla je prokleto hiperrealistička proza svakidašnjice. Handke to može u svojem laboratoriju irealnosti poricati koliko hoće. Ali braniti Miloševića, nijekati Srebrenicu i mrziti Zapad istim sredstvima kojima prezire sve male države-nacije na postjugoslavenskim prostorima nije drugo negoli paradigmatski slučaj intelektualne bijede prvoga reda. Thomas Mann nije se libio sve moralno degenerirane branitelje nacizma, svoje dojučerašnje spisateljske kolege, nazvati žargonom ulice – bagrom

Sinan Gudžević izmiče akademskim klasifikacijama jer je prvenstveno pripovedač, a život ne podnosi fioke, on je magma jezika, naroda, migracija. Življi je Gudžević od većine onih koji danas proizvode tekstove

Izbor pjesama nikaragvanske pjesnikinje i partizanke Daisy Zamora, koji su pripremili Damir Šodan i Mehmed Begić

Divlji detektivi, Damir Šodan & Mehmed Begić, predstavljaju Daisy Zamora,suvremenu nikaragvansku pjesnikinju, aktivisticu i bivšu pripadnicu Sandinističkog pokreta

Jasmin Agić objavio je „Historiju odbačenih“ u kojoj je pripremio portrete dvadeset značajnih bosanskohercegovačkih pripovjedača, filmaša i historičara koji su zbog svog umjetničkog djelovanja i političko – ideoloških svjetonazora bili žrtve osporavanja, zanemarivanja i odbacivanja. Objavljujemo tekst o Mirzi Idrizoviću.

Damir Šodan i Mehmed Begić su pjesnici i "divlji detektivi" koji će za Žurnal otkrivati latinoameričke pjesnike i poetese. Neki od njih nikada nisu prevođeni na ovdašnje jezike. Ovo je prvi, uvodni tekst, u kojem predstavljaju svoj plan

U knjizi Nasilje kao generativna sila Max Bergholz kazuje nam priču o naprasnom i zbunjujućem potonuću nekoć mirne multietničke zajednice u ekstremno nasilje. Ova dubinski istražena mikrohistorija pruža nam provokativne uvide u pitanja od globalnog značaja: Šta izaziva nasilje među zajednicama? Kako takvo nasilje među komšijama utječe na njihove identitete i odnose?

U knjizi Nasilje kao generativna sila Max Bergholz kazuje nam priču o naprasnom i zbunjujućem potonuću nekoć mirne multietničke zajednice u ekstremno nasilje. Ova dubinski istražena mikrohistorija pruža nam provokativne uvide u pitanja od globalnog značaja: Šta izaziva nasilje među zajednicama? Kako takvo nasilje među komšijama utječe na njihove identitete i odnose?