Jasmin Agić objavio je „Historiju odbačenih“ u kojoj je pripremio portrete dvadeset značajnih bosanskohercegovačkih pripovjedača, filmaša i historičara koji su zbog svog umjetničkog djelovanja i političko – ideoloških svjetonazora bili žrtve osporavanja, zanemarivanja i odbacivanja. Objavljujemo tekst o Mirzi Idrizoviću.

Damir Šodan i Mehmed Begić su pjesnici i "divlji detektivi" koji će za Žurnal otkrivati latinoameričke pjesnike i poetese. Neki od njih nikada nisu prevođeni na ovdašnje jezike. Ovo je prvi, uvodni tekst, u kojem predstavljaju svoj plan

U knjizi Nasilje kao generativna sila Max Bergholz kazuje nam priču o naprasnom i zbunjujućem potonuću nekoć mirne multietničke zajednice u ekstremno nasilje. Ova dubinski istražena mikrohistorija pruža nam provokativne uvide u pitanja od globalnog značaja: Šta izaziva nasilje među zajednicama? Kako takvo nasilje među komšijama utječe na njihove identitete i odnose?

U knjizi Nasilje kao generativna sila Max Bergholz kazuje nam priču o naprasnom i zbunjujućem potonuću nekoć mirne multietničke zajednice u ekstremno nasilje. Ova dubinski istražena mikrohistorija pruža nam provokativne uvide u pitanja od globalnog značaja: Šta izaziva nasilje među zajednicama? Kako takvo nasilje među komšijama utječe na njihove identitete i odnose?

Kebo je dobitnik prve nagrade za fotografiju Povratak alpinista u kategoriji Planine, sport i avantura

Pokušaji i porazi, apsurdna svakodnevnica, traženje uporišta u životu, kompleksi inferiornosti, malograđanština, ljubomora, okosnice su ovih priča

Međudjelovanje fikcije i historijskih činjenica od pamtivijeka je nepresušno vrelo kako književnih remek-djela tako i nacionalnih mitova, ali način na koji ih Abdolah kombinuje u najmanju ruku otežava jasnu distinkciju

Kad usnim, pojavi se meni Đoko i kaže: „Ja sam živ.“ Mi se ispričamo. Pa mi dođe na san s torbom, kao da je radio na terenu, i ja njemu kažem kako pričaju da je stradao, a on opet kaže: „Ja sam živ, ne znaju oni“, i tako da sam ja vesela, drago mi

Naseliće se negdje u Krajini ili na Pešteru neki avganistanski dječak, naučit će ovaj jezik brilijantno kao što je Nabokov naučio engleski, napisaće za dvadeset godina roman bolji nego što je Srce tame, i koliko će se on osjećati bošnjački, srpski ili hrvatski, koliko bosanskohercegovački, gdje da ga naši teoretičari dovraga svrstaju? Hoće li čekati da se izjasni Bošnjakom, Srbinom ili Hrvatom?

Objavljujemo odlomak iz knjige "Miris filmske trake - Prilog historiji snimatelja BiH" velikog sarajevskog snimatelja Mustafe Mustafića

U Parergonu, kao da je došlo vrijeme da se preispita uloga muslimanskog establišmenta, svih tih prvaka Islamske zajednice, Jugoslovenske muslimanske organizacije, vodećih intelektualaca i veleposjednika, u kolaboraciji sa nacističkim režimima Nezavisne države Hrvatske ili Trećim rajhom

Poromljavanje uvijek kreće s uništavanjem mjesta na kojem je sreća bila moguća

„Treba ti neko zaklat ženu četnikušu i kčer kurvu buduču. Kera ti treba na kolac nabit“ – stigla mi je prijetnja u inbox. Nije to bila jedina, ali ova me iznervirala

Objavljujemo odlomak iz knjige "Nejednaki" Ivane Dragičević: Otvaram oči. Ispred mene stoji čovjek s maskom Guya Fawkesa. Gol do struka. U rukama visoko podignutima u zrak drži dvije goruće baklje. Svijet je otišao k vragu

Objavljujemo odlomak iz zbirke priča Predraga Ličine "Bljuzga u praskozorje". Urnebesno. I potresno.

I znao sam, prostodušje je to što me potreslo i u Švajcarskom vozu i u bosanskom autobusu. Neiskvarenost koju patnja unizi taman onoliko koliko ona patnju uljepša.

Zato je poruka serijala da se ne odustaje od osvajanja granica slobode i potrage za identitetom koja sebe traži u odnosu na one vrednosti koje smo u međuvremenu izgubili! Sloboda nije datost i zato se mora stalno osvajati i potvrđivati, kaže autorica dokumentarnog serijala Borderland Soundtrack Brankica Drašković

U Zenici je u srijedu uveče preminuo akademski slikar Tomislav Perazić. Ekipa Žurnala razgovarala je s njim pet dana prije smrti. “Volio bih da grad Zenica neku galeriju nazove mojim imenom, a ja bih zauzvrat poklonio svoje slike, možete li tu šta pomoći..”, zamolio je.

Povodom stotog rođendana pjesnika Lawrencea Ferlinghettia objavljujemo intervju koji je s njim uradio Vojo Šindolić, kao i Šindolićev esej o velikom beat umjetniku