Bivši, sada penionisani ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy u velikom interviewu za Žurnal govori o izboru visokog predstavnika, daljnjoj ulozi OHR-a, bonskim ovlastima, politici američke administracije spram BiH i EU, lobistima Milorada Dodika, Draganu Čoviću, korupciji. Objavljujemo prvi dio intervjua.

Povodom izlaska albuma "Sve je u redu!" Damir Avdić za Žurnal govori o nacionalizmu, kapitalizmu, rokenrolu u šoping molu, ljubavnim pjesmama, magarcima i Don Kihotu...

Skupština Brčko distrikta je 4. marta, usvojila Zakon o tržištu hartija od vrijednosti, kao najvažniji preduslov za otvaranje berze. Naredna četiri mjeseca trebaju biti usvojeni i podzakonski akti kako bi berza i formalno mogla početi sa radom. Komisija za hartije od vrijednosti imaće pet članova, uključujući dva međunarodna predstavnika. Tim povodom je održana prezentacija projekta koji se realizuje u saradnji sa timom američkih investitora. Predstavnik tima koji zastupa investitore je bivši supervizor za Brčko distrikt Rafi Gregorijan, koji u razgovoru za Žurnal objašnjava šta ga je opredjelilo da inicira otvaranje berze upravo u Brčkom.

Bojan Jovanović za Žurnal: Pred nama je razbijanje dugogodišnjeg zida nekažnjivosti i moglo bi pokrenuti lančanu reakciju novih svedočenja, jer će žrtvama po prvi put biti jasno da zakon važi i za crkvenu elitu.

To su bili imućni i ugledni ljudi, preduzetnici, advokati, lekari koji su tokom opsade Sarajeva plaćali da bi ubijali nenaoružane civile. Polazili su iz Trsta, a onda bi se vraćali i nastavljali svoj uobičajeni život. Za sada imam dokaze za tri osobe koje su žive i za dvojicu koja su preminula, kaže novinar koji je istražio ko su bili italijanski “vikend snajperisti”

O ukidanju sankcija kadrovima i porodici Milorada Dodika, kriminalu, korupciji, nepotizmu, javnim nabavkama nestručnim potezima entitetskih i državne vlade, miminalnoj plati i penziji, parafiskalnim nametima, nezaposlenosti i drugim pitanjima u potrazi za odgovorom ima li uopšte ovakve BiH na evropskoj mapi, razgovaramo sa aktivistkinjom civilnog društva, ekonomistom Svetlanom Cenić.

Posljednji ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy u ekskluzivnom interviewu za Žurnal govori o motivima ukidanja sankcija Dodiku i ostalima; da li i koliko ova odluka Ministarstva finansija SAD-a da skine sa liste bivšeg predsjednika Republike Srpske i njegove saradnike, kao i firmi bliskih režimu, može biti tumačena kao korak unazad u stabilizaciji političkih prilika u BiH; kakvu politika SAD-a prema BiH i Balkanu možemo očekivati; kako će se geostrateški interesi Rusije i Kine prelamati preko sudbina balkanskih država; koje su moguće posljedice na unutrašnjopolitičke odnose u BiH…?

O posljedicama odluke o ukidanju sankcija Dodiku i ostalim temama možete pročitati u intervjuu Žurnala sa posljednjim ambasadorom SAD-a u BiH Michaelom Murphyem koji se penzionisao nakon odlaska iz BiH i 34 godine službe u State Departmentu.

Ovo su krstovi stari od 130 do 140 godina. Uglavnom su to stariji kameni krstovi, nisu svi veliki, ima i manjih, ima i dječijih krstova. Neko je ušao usred groblja, klimao, čupao i bacao. Možda nije sam, još uvijek ne znamo - kaže Marko Maleš

O tome kako je pisao novi roman, o njegovu paralelizmu s „Christkindom“, razlozima za interes prema mračnoj temi hitlerizma, zanimljivim detaljima iz oba romana te o sličnosti dvadesetih prošlog s dvadesetima ovog stoljeća, Boris Dežulović dao je intervju Lupigi.

Ukazuju na sve oblike manipulacije i nepravde, podižu svijest ljudi o društvenim i ekološkim temama. Prisutni su u svim krajevima Bosne i Hercegovine. Vlast ih ne voli. Odoljevaju fizičkim napadima, prijetnjama, sudskim tužbama. Imaju jasan cilj : borba protiv nepravde i korumpiranih pojedinaca i grupa bez straha od posljedica. Gosti Žurnalovog podcasta su upravo oni, terenski, a ne salonski aktivisti. Pokret : Karton revolucija.

Ti si bio na FALIŠ-u, osjetio atmosferu i upoznao publiku koja bi ove godine mogla biti brojnija nego ikada - ne zato što je porastao broj naših istomišljenika, već zato što ljudima užasno ide na živce korištenje Šibenika kao pozornice primitivizma.

Niko nikada u Srbiji pre Miloševića, Šešelja i Vučića nije pitao koje je nacije i vere neki čovek ili grupa ljudi. I sada to niko ne pita niti bi pomenuo da nije Vučića koji pokušava da te razlike naglasi preko svojih medija. Kako bi izazvao sukob, i novi građanski rat. To je njegovo glavno težište. Koje je prepoznato i u svetu sada. Zato se dogodio telefonski poziv Makrona i poseta Meloni odmah nakon potvrde presude Dodiku. Rečeno mu je: “Mali, nemoj da se zezaš i da u BiH pokušavaš nešto opet da bi sebe spašavao. Video si kako je prošao Milošević”.

Radio sam nedavno intervju sa profesorom političkih nauka koji je istraživao javno mnenje. Prema tom istraživanju, kada bi se sada desili izbori, studentska lista bi osvojila nešto više od 54 posto glasova. Vučić, sa celom menažerijom, bi dobio 42 posto. To je žestok iskorak, ali niko ne može pretpostaviti šta će se dalje dešavati.

Novinar Dinko Gruhonjić, programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine i profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu jedan je od onih koje je Vučićev režim označio kao "neprijatelja države", stalna je meta režimskih medija i Vučiću odanih tabloida te profašističkih grupacija i pojedinaca. U jeku pojačane represije gdje policija hapsi, studente, srednjoškolce, invalide, Gruhonjić za Žurnal govori o građanskoj neposlušnosti, budućnosti protesta, medijima i „medijima“ .

Svjetski je trend da je u medijima generalno sve manje novinarstva. U našim krajevima još samo nedostaju masovna zatvaranja i premlaćivanja, pa i ubijanja onih novinara koji se još uvijek bave novinarstvom. Iako su se pojedinačni slučajevi već dešavali.

Aleksandar Hemon, jedan od najznačajnijih savremenih književnika s naših prostora, u razgovoru povodom svoje prve objavljene zbirke poezije Bogolovotkriva kako su se stih, muzika i druga iskustva utkali u novu autorsku fazu. Hemon govori o pisanju bez plana, muzičkim eksperimentima, smrti, vjeri, Berlinu i Sarajevu, queer temama, i svakodnevnim epifanijama – u tonu svojstvenom njemu, spajajući intelektualnu ozbiljnost s toplinom i humorom.

Šta ako to nisu bili pripadnici SAJ-a MUP RS već nečiji drugi specijalci i profesionalni plaćenici? To bi svakako ukazivalo da Dodik nema povjerenja u sve strukture unutar MUP RS i da se odlučio da formira vlastito paramilitarno privatno obezbjeđenje kojem može apsolutno vjerovati.

Moju radnu etiku i svetost profesije oblikovalo je iskustvo rada u teatru pod opsadom. Zato, Narodno pozorište Sarajevo mora uvijek ostati mjesto umjetničke slobode jer mi smo se za to izborili.