Crna Gora je 17. decembra i zvanično dobila status zemlje kandidata za članstvo u EU, pridruživši se tako Makedoniji i Hrvatskoj. Srbija je nakon podnošenja zahtjeva za prijem, u rekordno kratkom roku odgovorila na upitnik Evropske komisije i sada iščekuje “zeleno svijetlo” EK i dobijanje statusa kandidata.
Hrvatska očekuje da do ljeta završi pregovore o pristupanju EU tako da bi za godinu-dvije mogla postati nova članica EU, tako da je poređenje sa BiH besmisleno.
OHR nije problem ali jesu subvencije preduzećima
BiH tako ostaje jedina zemlja u regiji, zajedno sa Kosovom, koja nije podnijela niti zahtjev za prijem u EU a ne zna se ni kada će.
EU je u međuvremenu prećutno odustala od insistiranja da BiH može podnijeti molbu za članstvo tek nakon zatvaranja OHR-a, tražeći sada da BiH ispuni manje zahtjevne kriterije.
Prvi uslov je promjena Ustava BiH kako bi se ukinula diskriminatorska odredba za izbor članova Predsjedništva BiH i omogućilo svim građanima bez obzira na nacionalnu pripadnost i mjesto boravka da, barem teoretski, mogu biti član kolektivnog šefa države.
Drugi uslov je donošenje zakona o državnoj pomoći, što je u stvari jedina ozbiljna obaveza BiH prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i koja naravno, do sada nije ispunjena.
Tu je i treći uslov, donošenje zakona o popisu, pošto niko više ne očekuje da je BiH u stanju da do kraja ove godine i provede popis stanovništva zajedno sa ostatkom svijeta, ali bi trebala barem otpočeti pripreme za provođenje popisa početkom iduće godine.
Iako su i bivšoj i budućoj vlasti usta puna “euro-atlantskih integracija” , dok su sve ostale zemlje u regiji tokom zadnje dvije godine stepenicu po stepenicu prilazile bliže EU, BiH se nije makla sa mjesta.
Crna Gora četiri godine ispred BiH
Trenutno Crna Gora i Makedonija, kao zemlje kandidati, su ispred BiH barem tri do četiri godine dok nam Srbija “bježi” dvije do tri godine. Makedonija i Crna Gora sada čekaju na početak pregovora sa EU o članstvu, što je poslednja etapa prije ulaska u EU.
Srbija čeka dobijanje zvaničnog statusa kandidata, što bi se moglo desiti već krajem ove godine ukoliko Evropska komisija da pozitivno mišljenje o srbijanskoj molbi za članstvo i nakon analize dostavljenih odgovora.
Najave srbijanske vlade da`će u rekordno kratkom vremenskom roku odgovoriti na upitnik Evropske komisije, koji je stigao u Beograd nakon naloga Vijeća EU Evropskoj komisiji da razmotri molbu Srbije, nisu bile prazna priča beogradskih političara.
Srbija je odgovore dostavila Briselu u roku kraćem od dva mjeseca, brže nego bilo koja druga zemlja do sada, zahvaljujući činjenicu da su odgovore počeli pripremati još 2007. godine, znatno prije nego su podnijeli molbu za članstvo.
Jednostavno, analiziranjem pitanja koja je Evropska komisija prethodno upućivala Hrvatskoj i Makedoniji, pokazalo se da su ona dobrim dijelom tipska pa se nije morao čekati upitnik iz Brisela da bi se znalo šta će Evropska komisija pitati Srbiju.
Na ovaj način Srbija je sebi “uštedjela” najmanje pola godine, dok se ovog “genijalnog” rješenja u BiH do sada niko nije sjetio, pa će domaća vlast po svemu sudeći o pitanjima i odgovorima početi razmišljati tek kada jednog lijepog dana upitnik iz Brisela stigne i u Sarajevo.
BiH kandidat tek 2014. godine
Prema optimističnoj procjeni, BiH bi do kraja godine mogla ispuniti postavljenu “domaću zadaću” i predati zvaničan zahtjev za članstvo u EU. Brzina kojom će ovaj zahtjev biti izvučen iz ladice i razmatran u Briselu zavisiće prije svega od toga koliko će nove vlasti pokazati spremnosti da se ozbiljno pozabave problemima njihovih podanika.
Realno bi bilo očekivati da tokom iduće godine Vijeće EU pogleda molbu BiH i naloži Evropskoj komisiji da procjeni stanje u BiH. Tako bi BiH mogla prije kraja 2012. dobiti upitnik Evropske komisije sa nekoliko hiljada pitanja. Koliko će domaćim vlastima trebati da odgovore na ova pitanja ostaje nepoznanica
Očekivati da to urade brzinom kojom je to uradila Srbija, za manje od dva mjeseca, spada u sferu naučne fantastike. Puno realnija varijanta je da bi odgovori iz Sarajeva mogli stići u Brisel tokom 2013. godine.
Nakon toga za očekivati je da narednih nekoliko mjeseci Evropska komisija potroši na analiziranje odgovora i traženje dodatnih pojašnjenja te da tokom 2014. godine preporuči Vijeću EU da BiH dodjeli status zemlje kandidata ada Vijeće ovaj prijedlog i prihvati prije kraja 2014 godine. Time bi se BiH našla u poziciji u kojoj su danas Crna Gora i Makedonija, čekajući početak pristupnih pregovora, uz otvorenu mogućnost pristupa svim IPA fondovima.
Koliko će vremena trebati da BiH prevali put od kandidata do punopravne članice EU, niko se ne usuđuje prognozirati. Uprkos našem vjerovanju kako nas “EU neće, ne želi i izbjegava” istina je da brzina kojom bi se BiH pretvborila u uređenu državu zavisi prvenstveno od nas a puno manje od same EU.
Ulazak u EU 2022. godine
Hipotetički, ako bi se svi u BiH svojski prihvatili posla, BiH bi za početak pregovora, odnosno za kontrolu koliko je evropskog zakonodavstva implementurano u BiH, realno mogla biti spremna tri godine nakon dobijanja statusa kandidata, što znači početkom 2018. godine.
Koliko bi sami pregovori mogli potrajati zavisilo bi od niza faktora ali realno teško da bi trajali manje od tri godine, što znači da bi mogli biti završeni krajem 2020. godine.
Poslednja faza, ratifikacija pristupnog sporazuma u svim zemljama članicama EU, sudeći po dosadašnjim iskustvima, potrajala bi oko dvije godine tako da bi se BiH mogla naći u EU 2022. godine.
Naravno ovo je samo okvirna procjena, bazirana na neutemeljenom očekivanju da bi i vlast i građani BiH bili zaista spremni na neophodne reforme u svim oblastima života, koje neće biti bezbolne, ali koje su potrebne prije svega nama a ne EU.
(zurnal.info)
