Stephane Hessel je borac koji je preživeo najveće strahote Drugog svetskog rata, ima 93 godine, ali i dalje putuje širom sveta promovišući vrednosti ljudskih prava. Preživio je nacistički logor Buchenwald, borio se rame uz rame sa De Golom i učestvovao u izradi Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima 1948.

Ono što je iznanađujuće je da postoji velika razlika između viđenja građana iz Republike Srpske i Federacije BiH. Kako pokazuje detaljna analiza, da je korupcija prisutnija danas nego prije tri godine u FBiH smatra 78,3 posto građana dok je u RS taj procenat puno manji, 45,3 posto.

Kako je korupcija karcinom koji je u BiH pravedno raspoređen i odavno ne poznaje entitetske granice, malo je vjerovatno da je ova bolest značajno manja u RS nego u FBiH.

Moguće objašnjenje je da je u RS korupcija već ranije toliko pustila korijenje da nema previše prostora za njen dalji rast, dok je ovaj “zaostatak” tokom protekle tri godine FBiH uspjela nadoknaditi, pa su građani u ovom entitetu toga očigledno svjesni.

Svaki peti građanin u RS dao mito

- Najlogičnije objašnjenje za ovako velike razlike između ispitanika u Republici Srpskoj i Federaciji BiH leži u medijskoj situaciji i činjenici da u FBiH postoji više medijskog pluralizma nego u RS. Zahvaljujući medijima, u FBiH se puno više govori o slučajevima korupcije nego u RS, što može uticati da su građani u FBiH svjesniji problema korupcije nego što su to građani u RS, smatra Srđan Blagovčanin, izvršni direktor nevladine organizacije Transparency International BiH.

S druge strane, lično iskustvo sa davanjem mita u RS je imalo dvostruko više građana nego u FBiH. Dok je u FBiH taj procenat 12,3 posto u RS je čak 21,2 posto građana bilo prinuđeno da posegne za “novcem ispod stola”. Ovako velik broj građana koji su lično bili u situaciji da daju mito ukazuje na veću rasprostranjenost “sitne” korupcije u RS u odnosu na FBiH.

Ono što su brojna ranija istraživanja pokazala je da je “sitna korupcija” posljedica a ne uzrok, jer glavni generatori korupcije leže u političkim vrhovima. Kada i najniži državni službenik vidi da i mnogo krupniji slučajervi korupcije prolazer nekažnjeno, nije iznenađenje da prevlada logika “kad mogu oni što ne bi i ja”.

Najkorumpiraniji političke stranke, sudstvo i izvršna vlast

Kada se radi o leglima korupcija u BiH, građani kao najgore mišljenje imaju o političkim strankama. Da su stranke i njihovi lideri korumpirani smatra 59,7 građana u RS dok je u FBiH taj procenat puno veći, 71,9 posto.

{egida}''Da je korupcija prisutnija danas nego prije tri godine u FBiH smatra 78,3 posto građana dok je u RS taj procenat puno manji, 45,3 posto,,{/egida} Građani su očigledno svjesni da pravi centri moći u BiH ne leže u institucijama i izabranim predstavnicima, već u stranačkim vrhovima gdje se inače “završavaju” svi bitni poslovi, a vlade i parlamenti su tek puki izvođači radova zaduženi za provođenje odluka donešenih u stranačkim vrhovima.

Da “novac otvara sva vrata” građani su uvjereni i u slučaju sudstva, za koje 51,4 posto građana u RS vjeruje da je korumpirano, sa čime se slaže i 58,3 posto građana u FBiH.

Ni izabranim zvaničnicima građani BiH ne vjeruju previše jer 44,6 posto građana U RS i 44,4 posto građana FBiH ih smatra korumpiranim, što pokazuje da se u ovom slučaju građani oba entiteta podjednako slažu.

Korumpirani i mediji

Tvrdnja, “kako društvo takvi i mediji” očigledno ima svoje brojne pristalice i među građanima BiH. Uz osjećaj da je korupcija već duboko prodrla u političke stranke, izvršnu vlas, sudstvo, nije iznenađenja da puno bolje mišljenje građani nemaju ni o medijima.

U Republici Srpskoj 37,2 posto građana vjeruje kako su mediji korumpirani dok je taj procenat u FBiH tek malo manji, 31,9. Ono što je iznenađujuće je da da najlošije mišljenje o medijima i njihovom integritetu imaju stanovnici Sarajeva, gdje njih 51,9 posto vjeruje da su mediji korumpirani, iako je u glavnom gradu BiH i najveća kloncentreacija medija pa su samim tim i mediji najdostupniji građanima.

Gallupovo istraživanje nije otkrilo ništa novo što građani već nisu znali, a to je upravo i najveći problem. Godinama i domaće nevladine organizacije, mediji i predstavnici međunarodne zajednice upozoravaju na korupciju koja buja u BiH, ali se ništa ne čini da se stanje promijeni.

Da se situacija ipak može promijeniti, i to na bolje, pokazuje primjer susjedne Hrvatske gdje poslednjih godinu dana sudovi kao na pokretnoj traci štancaju presude za korupciju protiv do juče nedodirljiv moćnika, od premijera, ministara do univetitetskih profesora i ljekara.

Pitanje je samo koliko će građani BiH morati još čekati da i u vlastitom dvorištu vide takav rasplet i da dođe onaj mitski “ponedeljak kada će proraditi pravna država”.

(zurnal.info)