Dobojski načelnik Obren Petrović, čovjek sumnjive ratne prošlosti, pridružio se donatorima sredstava za izgradnju zgrade Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Nakon Fahrudina Radončića, Alije Budnje, Edina Arslanagića i ostalih tajkuna, i Petrović se stavio na spisak dobrotvora. Naime, jučerašnja posjeta reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića bila je pazarna, jer mu je načelnik Petrović uručio ček od 15.000 KM za izgradnju zgrade Rijaseta, a ta cifra je samo početak saradnje reisa Cerića i Petrovića.

-Ovo su mala sredstva i mi ćemo u narednom periodu sigurno u planiranju budžeta predvidjeti još sredstava. I sigurno da ću biti sretan kada bude završena zgrada Rijaseta - izjavio je Petrović.

Reis Cerić mu se uredno zahvalio na donaciji rekavši da "nije veliko čudo od njega, bilo bi čudo od drugih".

I tu ništa ne bi bilo sporno, da se ne radi o osobi za koju se sumnja da je počinila ratne zločine na području Doboja.

Prema riječima Momira Dejanovića, direktora Centra za humanu politiku iz Doboja, radi se o osobi koja je tokom rata bila na rukovodećoj poziciji u dobojskoj policiji, te je morala znati šta se dešavalo u Doboju u ratnim godinama.

- Mi smo u novembru 2008. godine zatražili od Tužilaštva BiH da se Obren Petrović procesuira zbog ratnih zločina počinjenih u Doboju tokom rata. Istina, mi nemamo nikakve dokumente koji to dokazuju, ali zato smo u kontaktu sa vrlo pouzdanim svjedocima koji znaju mnogo o mutnoj prošlosti Obrena Petrovića - kaže Dejanović. On dodaje da bi se Petrovića između ostalog moglo tereti za zlostavljanja, mučenja, potpisivanje rješenja o hapšenju civila...

- I da nije ubio nikoga, on kao rukovodeći je morao to spriječiti, a nije. Donacija za izgradnju zgrade Rijaseta je klasično podmićivanje. Zapravo on na taj način pokušava da stvori prividno stanje multikulture i da skrene pažnju sa bitnije stvari, odnosno da se ne priča o njegovom učešću u ratnim zločinima - kaže Dejanović.

Naš sagovornik objašnjava i to da je Petrović tokom rata navodno bio u istom timu sa Predragom Kujundžićem, zločincem koji je osuđen na 22 godine zatvora zbog ratnih zločina nad Bošnjacima na području Doboja.

(zurnal.info)

Ljubomir Borovčanin: „Dva kilometra prije Konjević Polja, javio mi se Stupar, ovaj komandant Odreda Šekovići na vezu. Pitao sam ga šta se dešava, međutim, on je panično odgovarao. Nisam dobio konkretan odgovor, nego rekao mi je: „NE PITAJ“. Tako, u tom smislu nešto, i pitao je, tražio da se vratim ja.“

Haški istražitelj: „U to vrijeme, koje je područje pokrivao Goran Stupar?“

Ljubomir Borovčanin: „Nije to Goran Stupar nego Miloš Stupar.“

Haški istražitelj: „Koje, koje je on, za koje je on područje bio zauzet, zadužen tada?“

Ljubomir Borovčanin, „Od Sandića do Kravice.“

Haški istražitelj: „Znači, on je taržio od Vas da se vratite?“

Ljubomir Borovčanin: „Ja sam rekao: Stižem odmah, okrenuli smo auto i krenuli prema njemu.“

SUSRET U KRAVICAMA

Bilo je kasno popodne tog 13. jula '95. godine kada je Ljubomir Borovčanin se iz Konjević Polja, preko Sandića, stigao u Kravice.

„I vidio sam veliki broj policajaca. Ne veliki broj, nego onoliko koliko ih je bilo na putu. Vidio sam i Lukićevu jedinicu i veliki broj leševa“, prisjećao se pred haškim istražiteljima Ljubomir Borovčanin.

Tada je u Kravicama sreo i Miloša Stupara. Poznavao ga je kao komandanta Odreda specijalne policije Šekovići. Upitao ga je za leševe koji su ležali ispred hangara.

„On mi je vrlo kratko objasnio da je ta formacija dovela veliki broj Muslimana iz Sandića u taj krug, da je prilikom ulaska u krug, jedan od Muslimana oteo pušku jednom policajcu i ubio ga, da je, potom, Čuturić, zamjenik komandanta Odreda, uspio dohvatiti pušku, te da je vojna jedinica koja je tada bila, otvorila vatru i da je došlo do masovnih ubistava“, ispričao je Borovčanin haškim istražiteljima.

Ovu Borovčaninovu izjavu,koju su uzeli haški istražitelji Peter McCloskey i Alistair Graham, sutkinja Suda BiH, Azra Miletić, nije prihvatila kao dokaz da je Miloš Stupar 13. jula, u popodnevnim časovima bio prisutan u Kravicama, kada su pripadnici njegovog Odreda ubili oko 1.200 Bošnjaka zarobljenih u širem reonu Konjević Polja. Odbacivši navedenu izjavu, Miletićeva je stekla preduslove da ukine prvostepenu presudu kojom je Stupar osuđen na 40 godina robije, te da ga pravosnažno i zauvijek oslobodi odgovornosti za genocid u Srebrenici.

ZA SVE JE KRIV RADE ČUTURIĆ

Dakle, „hrabra“ sutkinja Miletić je utvrdila da ne postoje relevatni dokazi da je Stupar bio tog 13. julskog popodneva u Kravicama, te je tako odgovornost prebacila na Radeta Čuturića koji je preuzeo komandu nad Drugim odredom tek krajem avgusta 1995. godine što je navedeno i u dokumentaciji koja je priložena prilikom suđenja u predmetu Trbić.

„Izgleda da je u periodu kad je ranjen (13. juli 1995. godine), Rade Čuturić, sin Milana, rođen 26. avgusta 1971. godine u Stuparima kod Kladnja, bio oficir i zamjenik komandanta Drugog specijalnog odreda policije. On je kasnije, 24. avgusta 1995. godine preuzeo komandu nad drugim odredom i ubijen je u akciji 23. septembra 1995. godine na Ozrenu“, piše izvještaju sa suđenja Miloradu Trbiću.

U istom dokumentu, nadalje, piše da je, u vrijeme izvršenja pogubljenja u Kravici bio i zamjenik komandanta specijalne brigade policije, Ljubomir Borovčanin koji je prošao pored skladišta dok su se pogubljenja dešavala.

To, dakle, potvrđuje navode iz Borovčaninove izjave date haškim istražiteljima koju je sutkinja Miletić odbacila prilikom donošenja odluke o oslobađanju Miloša Stpara, tadašnjeg komandanta Drugog odreda specijalne policije Šekovići. A prisustvo tejedinice u Kravicama nesporno je utvrđena i u Hagu u predmetuTrbić.

TENK I PRAGA

„Zapadno od Kravice, jedno od sabirnih mjesta bila je livada u Sandićima. Na ovom mjestu viđen je tenk i praga koji su, najvjerovatnije, pripadali jedinicama MUP-a, 2. odreda Šekovići što je pomoglo drugim jedinicama MUP-a, u čuvanju zarobljenika... Sama pogubljena su počela između 17 i 18 sati i trajala su nekoliko sati. Izjave svjedoka ukazuju na to da su za ubijanje zatočenika koji nisu mogli pobjeći iz skladišta korišteni pješadijsko oružje, mitraljezi i bombe. Svi izlazi su bili pokriveni vatrom, a zarobljenici koji su pokušali pobjeći kroz vrata i prozore ubijeni su“, piše u haškom izvještaju sa suđenja Miloradu Trbiću, te se nastavlja: „Kada je prestala pucnjava, stiglo je nekoliko kamiona i počelo je utovaranje tijela u kamione. Ovaj proces nastavljen je do mraka“.

Na tom je mjestu ubijeno oko 1.200 Srebreničana. Na istom mjestu, u isto vrijeme, bio je i Miloš Stupar. On je danas slobodan građanin. Zahvaljujući Azri Miletić.

{pdf=http://www.zurnal.info/home/images/pdf/borovcanin.pdf|580|700}

(zurnal.info)

Danas se navršilo trideset godina od smrti Iana Curtisa, legendarnog pjevača Joy Divisiona. Zadnjih dana razmišljam o tome kako se nešto čudno dogodilo proljeću. Nema ga

Da pišem dnevnik, ovako bi izgledala stranica datirana na utorak, 18.05.2010. godine.

18.05.2010.

Danas se navršilo trideset godina od smrti Iana Curtisa, legendarnog pjevača Joy Divisiona. Zadnjih dana razmišljam o tome kako se nešto čudno dogodilo proljeću. Proljeća nema. Kiša i vjetar danima. Sivilo kroz koje se probijaju besmrtni Curtisovi stihovi i njegov pogrebni glas.

Sve se pomiješalo, uglavnom. Hodam cestom, ali doslovno cestom, i žalim grad koji je nestao u povijesnom uraganu, koji ga je izbrisao s lica zemlje i preselio ga tamo gdje obitava i Curtis i toliki mladići čija su pleća pukla pod teretom bezumlja i besmisla. Hodam cestom, a hodam kroz grad. Pločnike je zauzela motorizirana željezarija pažljivo ugurana između, nedavno posađenih, lipovih mladica. Pločnike su zauzele i gazde kafana i fast foodova, zatrpali ih aluminijskim stolovima i stolicama. Ja hodam cestom, klinci sa ogromnim torbama na leđima hodaju cestom, guraju se kroz popodnevni promet iz škole i u školu. Usput bacaju plastične boce i ostatke užine po ulici. Nekakvi ljudi, grubih lica i divljih pogleda dovikuju se preko ulice. Sklanjam se automobilima koji prolaze. Djeca se sklanjaju automobilima koji prolaze. Likovi čije oči prezrivo gledaju svijet, grubo i gadljivo divlje, zaustavljaju auta usred djece, između pločnika punih automobila i kafanskog inventara, otvaraju prozore i razgovaraju s istim takvim primjercima sramotne ljudske vrste koji se mangupski naslanjaju na krov zaustavljenog automobila. U tom trenutku, promet se zaustavlja, stvara se dugačka nervozna kolona. Na cesti, dodiruju se kišobrani nadrkanih prolaznika u mimohodu. Osim, uglavnom zluradog, dječjeg smijeha, ne možete vidjeti osmijeh niti čuti kako se netko zdravo smije. Sve se pretvorilo u zluradost, pakost, podozrivost, prezir, bahatost i, brate i sestro, u seljakluk svake vrste.

Da sam religiozan molio bih da netko sve to zaustavi, vrati vrijeme unatrag i izbriše nepravdu, jer nepravda je uništiti Grad. Ovako, ostaje mi samo da psujem i galamim svo vrijeme svjestan da me nitko živ ne čuje. A i ako sluša i čuje sve što kažem dočekuje s prezirom. Budala! To sam ja. To su svi koji traže nešto čega nema, nešto čega neće biti. Svi koji traže Grad, otvoren, tolerantan prostor, pristojan dom i zabavnu usputnu stanicu. Vrijeme je ljudi čija je nepristojnost uvredljiva, vrijeme je bahatih političara, instant zvijezda, brutalno nasilnih klinaca, kvartovskih lopova i siledžija, napumpanih usta i silikonskih sisa, vrijeme loše droge, zaboravljenih gorkih ratnika, vrijeme je nerada, nepročitanih knjiga, gadljive glazbe i proljeća, koje je negdje nestalo.

Ništa se, osim toga, nije dogodilo. Prije trideset godina Ian Curtis se ubio u svom domu u Macclesfieldu. 2010. u Mostaru je nestalo proljeće. Nestali su pločnici. Nestao je grad. Rest In Peace!

(zurnal.info)

Vlasnik novoosnovane Stranke za bolju budućnost Fahrudin Radončić danas je, ničim izazvan, telefonom pozvao člana Predsjedništva SDA Sejada Delića. Umjesto uobičajenog kurtoaznog pozdrava kako nalažu pravila ponašanja kada nekoga pozovete, Radončić je, u svom stilu, na Delića osuo paljbu najvulgarnijih i najopasnijih prijetnji.

Pokušavajući dokučiti šta je uzrok ovakvom sumanutom ponašanju i divljanju Fahrudina Radončića, saznali smo da on Sejada Delića i SDA okrivljuje što je dio informacija i zvaničnih dokumenata o njegovom nezakonitom poslovanju dostavljen nekim medijima i institucijama.

Imajući u vidu od koga ovakve prijetnje dolaze, Sejad Delić je šokiran i uplašen njihovim sadržajem odlučio cijeli slučaj prijaviti nadležnim instiucijama.

Ratnim zločincima Ratku Mladiću i Goranu Hadžiću sudit će poseban "međunarodni mehanizam", ako Haški tribunal bude zatvoren prije njihovog hapšenja.

Formiranje takvog mehanizma planirano je izlaznom strategijom rada tog suda. Predstavnici Tribunala rekli su da ako Mladić i Hadžić budu uskoro uhapšeni sudit će im se na Haškom sudu i ti procesi bi mogli biti završeni do 2014./05. godine, prenosi Mondo.

Dodali su da ako do toga ne dođe ne znači da će slobodno šetati bez kazne. Patrick Robinson rekao je da bi svi procesi koji su u toku, uključujući i onaj protiv Karadžića, trebali biti završeni do 2014. godine, kada je i predviđeno zatvaranje suda. Pred Tribunalom je 17 predmeta protiv 40 optuženih, prenosi danas portal Dnevnik.hr.

(Fena)

Svi nedavni izvještaji relevantnih evropskih i međunarodnih institucija posvećenih pravima nacionalnih manjina u BiH imaju iste nalaze i preporuke, a to je da su u BiH, kada su u pitanju obrazovanje i kultura nacionalnih manjina, pomaci gotovo nikakvi.

Ovo je danas u sklopu svoje prezentacije na sjednici Vijeća nacionalnih manjina BiH rekao pravni savjetnik u Misiji OSCE-a u BiH Aleksandar Čorni.

On je rekao i da u sistemu javnog informiranja u BiH gotovo da i nema programa koji se emitira na programu nacionalnih manjina te da država daje nedovoljnu podršku kulturnim aktivnostima nacionalnih manjina.

A to su najvažnije stvari za očuvanje njihovog identiteta, jer je njegovanje kulturno-historijske tradicije najvažnije protiv asimilacije.

Kada je u pitanju učešće nacionalnih manjina u javnom životu, posebno u politici, aktualne su stvari u vezi s implementacijom presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Finci-Sejdić", ali problema ima i na lokalnom nivou, kazao je Čorni.

Predstavnica UNHCR-a - Ured u Sarajevu Sabina Čejović govorila je o angažmanu ove organizacije na prevenciji stvaranja osoba bez državljanstva.

Odranije je bilo poznato da ovaj problem u BiH najviše pogađa Rome, koji se nisu upisivali u matične knjige.

Jedan od problema koji su istaknuli predstavnici drugih organizacija jeste i postojanje velikog broja romskih nevladinih organizacija, kojih ima registriranih više od 60.

Međutim, samo ih je 45-50 stvarno aktivno, dok se ostale mogu smatrati "društvom jednog lica", a takva situacija otežava saradnju s drugim organizacijama i potencijalnim donatorima.

(Fena)

Eliminacija diskriminacije u regionu - Uloga institucija za zaštitu ljudskih prava i modeli regionalne saradnje, bila je tema Regionalne konferencije danas u Sarajevu u organizaciji Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH i uz potporu Misije OSCE-a u BiH.

Kako je u izjavi istaknula ombudsman BiH Jasminka Džumhur, susret ombudsmena zemalja regiona, članica Vijeća Evrope prilika je za razmatranje gotovo identičnih problema u oblasti zaštite ljudskih prava, a u kontekstu aspiracija tih zemalja prema članstvu u Evropskoj uniji i njihove slične pravne tradicije.

Po njenim riječima, neophodno je na zajedničkim osnovama kreirati zakonski okvir i mehanizme za eliminaciju diskriminacije u državama regiona, bez obzira na to da li se radi o diskriminaciji po etničkom, spolnom ili nekom drugom osnovu, uključujući i sve učestalije slučajeve mobinga, ili uznemiravanja na radnom mjestu.

Na značaj efikasnijeg djelovanja na planu zaštite ljudskih prava u nacionalnim i regionalnim okvirima ukazali su pučki pravobranitelj Republike Hrvatske Jurica Malčić, zaštitnik građana Republike Srbije Saša Janković, zaštitnica ljudskih prava Republike Slovenije dr. Zdenka Čebašek-Travnik, narodni pravobranitelj Makedonije Idzet Memeti, i Šućko Baković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Njihove ocjene svjedoče o gotovo identičnoj praksi u pogledu suzbijanja svih oblika diskriminacije te o potrebi ohrabrivanja građana da se obraćaju odgovarajućim institucijama za zaštitu ljudskih prava, bilo da se radi o etničkoj ili manjinskoj diskriminaciji, ili pak o kršenju njihovih prava u ekonomskoj i socijalnoj domeni.

Konstatirano je, istovremeno, gotovo potpuno odsustvo sudske prakse u pogledu sankcioniranja mobinga kao načina zlostavljanja na radnom mjestu, te pogrešno tretiranje prava iz radnog odnosa kao svojvrsnog relikta prethodnog socijalističkog društvenog uređenja.

(Fena)

Maurice je poginuo u Sarajevu, 18. maja 1992. u misiji tokom koje je bio u pratnji konvoja lijekova namijenjenog građanima opkoljenog Sarajeva.

Cvijeće su položili predstavnici gradskih vlasti, IFRC-a, ICRC-a, Društva Crvenog križa BiH, Crvenog križa FBiH, Crvenog križa Kantona i sarajevskih općina.

"Bila je ovo i prilika da se prisjetimo i odamo počast svim humanitarcima i aktivistima koji su dali živote u svojim plemenitim misijama pomaganja čovjeku u nevolji", izjavila je Feni referentica za informiranje Crvenog križa KS-a Aziza Karić.

Cvijeće je položeno u spomen na poginule aktiviste i humanitarce: Azru Nikšić, Fatimu Šljivo, Kostadina Pejanovića te Avdu Fuluriju.

(Fena)

Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiju izjavio je da će Kosovo učestvovati na samitu u Sarajevu samo ukoliko učesnici budu predstavljeni pod punim državnim simbolima.

Iako je Kosovo potvrdilo učešće na samitu, kosovski predsjednik kaže da Priština neće pristati da bude predstavljena pod imenom "Kosovo/UNMIK".

- Mi ćemo učestvovati samo ukoliko uslovi za nas budu isti kao i za svaku drugu državu. Ukoliko svaka država bude predstavljena državnim simbolom, mi ćemo učestvovati, rekao je Sejdiju.

- Za nas nije prihvatljivo da učestvujemo pod oznakom na kojoj piše 'Kosovo-UNMIK' ili uz vezivanje za Rezoluciju 1244 UN, što Srbija želi, dodao je on i naglasio da je Kosovo priznalo 67 država i da Srbija želi da zanemari tu činjenicu.

Govoreći o predstojećoj presudi Međunarodnog suda pravde (ICJ), koja se očekuje do kraja godine, Sejdiju je naveo da je uvjeren da "nijedan sud ne može da donese presedu koja je protiv volje naroda".

- Argumenti koje smo mi poslali sudu su neoborivi. Argumenti koje su naši partneri Njemačka, Francuska, Velika Britanija i druge države poslali ICJ-u su takođe argumenti koji idu u prilog priznavanja nezavisnosti Kosova, istakao je Sejdiju.

(Fena)

Duško Mirković, advokat i poverenik SDP-a u Trebinju, žrtva je klerofašističkih struktura, tvrde u Alternativnom klubu u Trebinju, samo zato što je njegova klijentica Bošnjakinja. Pre nekoliko dana je bio progonjen i tučen u Sudu, a dans je dobio i prekršajnu prijavu od Sudske policije.

Podsećamo, Duško Mirković je jedanaestog ovog meseca bio fizički maltretiran, dok je njegova klijentica dobila i udarac. I dok je pokušavao da dobije zaštitu od predsedika Osnovnog suda, ponovo je bio maltretiran od pripadnika Sudske policije.

Milan Bosić, predsednik Osnovnog Suda u Trebinju, za koga se osnovano sumnja da je počinitelj ratnog zločina, angažovao je izvesnog Veljka Spremu, koji je sin tamošnjeg popa i postavio ga za načelnika Sudske policije, koja je pre nekoliko dana maltretirala Mirkovića.

Kako se tvrdi u Alternativnom klubu u Trebinju, na Mirkovića se vrši sistematski i organizovan progon od strane Milana Bosića, Slobodanke Gacinović, Dobroslava Ćuka i Veljka Spreme.

I pored toga što je bio žrtva, Sud i Sudska policija su danas Mirkovića pozvali na odgovornost i uputili mu prekršajnu prijavu.

(zurnal.info)

Zdravstveno stanje svih sedmoro povrijeđenih, uključujući i četvoro djece, u teškoj tragediji koja se dogodila prošlog petka u visočkom naselju Hlapčevići je stabilno, potvrđeno je u KCUS-u.

-Za sada su svi stabilni i nema nekih značajnih promjena, rekla je Feni glasnogovornica KCUS-a Biljana Jandrić.

U tragediji koja se u petak dogodila u naselju Hlapčevići pohamnitali napadač je ubio tri, a teško ranio sedam osoba, među kojima je četvoro djece.

U povodu ove velike tragedije danas je dan žalosti u općini Visoko, a ova odluka je donesena na vanrednoj sjedinici Kolegija općinskog načelnika i Predsjedništva Općinskog vijeća Visoko.

(Fena)

Odlukom Suda Bosne i Hercegovine suđenje Seadu Hakaloviću za zločine nad civilima u Konjicu bit će održano u Kantonalnom sudu u Mostaru - prenosi BIRN -Justice Report.

Prijedlog da se ovaj predmet prebaci na procesuiranje u Kantonalni sud u Mostaru zatražilo je Tužilaštvo BiH zbog “težine djela i svojstva učinitelja” te nepostojanja posljedica koje bi mogle ugroziti povratak u zajednicu, ugroženosti građana ili ugrožavanja javnog reda i mira.

Državni sud je optužnicu protiv Hakalovića potvrdio u martu nakon čega je negirao krivicu za učešće u zločinima na području Konjica.

Hakalović, bivši pripadnik Armije BiH (ABiH), tereti se da je 23. marta 1993. u mjestu Gostovići (općina Konjic) ubio jednu osobu i drugu ranio. U optužnici se navodi da je u “ranim jutarnjim satima” ušao u kuću I.R. i iz automatske puške ispalio rafal u predjelu grudnog koša Z.Đ., “usmrtivši ga na licu mjesta”. Kada je J.R. pokušala pobjeći s dvojicom svojih sinova, Hakalović je, stoji u optužnici, ispalio rafal u predio njenih nogu, nanijevši joj “teške tjelesne ozljede u vidu ustrijelne rane obiju potkoljenica”. Dalje se u optužnici navodi kako je, nakon što je J.R. odvedena u bolnicu u Konjic, optuženi nezakonito pritvorio njene maloljetne sinove u podrum jedne kuće u selu Gostovići.

(Fena)

Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović potpisao je danas u Sarajevu s predstavnicima entitetskih i kantonalnih ministarstava unutarnjih poslova, Federalne uprave policije, Policije Brčko Distrikta, Službe za poslove sa strancima i Granične policije BiH Protokol o saradnji u efikasnijoj realizaciji sporazuma o readmisiji osoba koje borave bez dozvola u drugim zemljama.

Ministarstvo sigurnosti BiH se do sada u implementaciji ovih sporazuma, naveo je on, susretalo s dugotrajnom provjerom statusa bh. državljanstva i s još dužom procedurom utvrđivanja identiteta za osobe koje su predmet readmisije, odnosno povratka u BiH, zbog nezakonitog boravka u zemlji potpisnici.

- Imajući u vidu važnost efikasne implementacije sporazuma o readmisiji, od čega zavisi i liberalizacija viznog režima, BiH i njeni organi moraju učiniti dodatne napore na efikasnoj realizaciji ovih sporazuma, rekao je Ahmetović.

Ministar sigurnosti je naglasio da se potpisivanjem ovog protokola osiguravaju uvjeti za realizaciju obaveze efikasne implementacije Sporazuma o readmisiji koja se nalazi u Mapi puta za liberalzaciju viznog režima, koju je Evropska komisija prezentirala u martu 2008. godine.

(Fena)

Srpska demokratska stranka (SDS) ponovo je pozvala vladajući SNSD da podrži inicijativu SDS-a u Narodnoj Skupštini RS-a za izmjene Zakona o administrativnim taksama i naknadama kako bi se građani Brčko Distrikta oslobodili plaćanja bilo kakve naknade prilikom podnošenja zahtjeva za sticanje državljanstva RS-a.

Ova stranka u saopćenju optužuje vladu Milorada Dodika za”bahati i zamerajući” odnos prema Srbima iz Brčko Distrikta, koji je pokazan tvrde i jučerašnjim saopćenjem Ministarstva uprave i lokalne samouprave u kojem se i dalje insistira da raseljeni Srbi iz Brčko distrikta treba da plate taksu u visini od 100 KM da bi dobili državljanstvo RS-a.

(Fena)

Udruženje BSA (Business oftware Alliance) prezentirat će u srijedu u Sarajevu godišnju globalnu studiju o stopama softverskog piratstva za 2009. godinu.

U saopćenju se navodi navodi da će posebna pažnja biti posvećena stopi softverskog piratstva u Bosni i Hercegovini i regiji.

Tim povodom u srijedu će biti upriličena i pres konferencija, a planirano je sudjelovanje glasnogovornice i pravne savjetnice Udruženja BSA u BiH Mirne Milanović Lalić, glasnogovornika Tužilaštva BiH Borisa Grubešića, menadžerice za atipiratske aktivnosti Microsoft BiH Lejle Hadžiabdić, International Sales Manager HSM Informatika Zagreb Aladar Urbanke i predstavnika SIPA-e.

(Fena)

Međunarodna fondacija za deminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF) je sa Sjedinjenim Američkim Državama potpisala Sporazum za 2010. godinu kojim je osigurano 12.079.208 američkih dolara za podršku protuminskom djelovanju u regiji jugoistočne Evrope.

Sporazum su u Ljubljani potpisali predstavnik U.S. State Departmenta Mark W. Adams i Dorijan Maršič, direktor ITF-a.

Značajan dio sredstava, oko 35 posto donacije namijenjen je Bosni i Hercegovini, koja i dalje ima status minama najugroženije zemlje u regiji.

Sredstva za Bosnu i Hercegovinu u 2010. koristit će se za različite aktivnosti protuminskog djelovanja, a značajan dio donacije namijenjen je i podupiranju projekata pomoći žrtvama mina u BiH.

Za dio američkih sredstava koja su po Sporazumu namijenjena za Bosnu i Hercegovinu, ITF mora prikupiti jednak iznos donacija ostalih donatora po sistemu uduplavanja donacija - "matching

funda“, u čemu se i ogleda prepoznatljivost ITF-a kao i veliki interes donatora za suradnju.

SAD s najvećom podrškom ITF-a još od samog osnivanja predstavlja stup svih donacija ITF-a.

ITF je od 1998. do 2009. u sklopu različitih aktivnosti potuminskog djelovanja i pomoći žrtvama mina u Bosni i Hercegovini implementirao više od 145 miliona američkih dolara donatorskih sredstava, kojima je očišćeno više od 52 miliona kvadratnih metara minskih polja.

U toku 2010. za Bosnu i Hercegovinu je planirano 10,5 miliona američkih dolara koja će biti usmjerena za različite vidove protuminskog djelovanja i pomoći žrtvama mina, saopćeno je iz ITF-a.

(Fena)

Bosanskohercegovačka aviokompanija BH Airlines organizuje danas za predstavnike medija i svoje poslovne partnere promotivni let za Beograd, a u četvrtak, 20. maja za Zagreb.

Ovim letovima BH Airlines najavljuje ponovno uspostavljanje direktnih aviolinija Sarajevo - Beograd i Sarajevo - Zagreb.

Kako je ranije najavljeno iz BH Airlinesa, letovi na obje destinacije odvijat će se šest puta sedmično i funkcionirat će na principu "low -cost" (niska cijena) evropskih aviokompanija.

Povratne karte na relaciji Sarajevo - Beograd - Sarajevo, odnosno Sarajevo - Zagreb - Sarajevo iznosit će 29 eura, odnosno 30 eura, plus aerodromske takse.

BH Airlines će na početku ove letove obavljati samostalno, mada je izražena želja za nastavkom saradnje sa srbijanskom aviokompanijom JAT i hrvatskom Croatia Airlines.

(Fena)