Šta se njih tiču masovne egzekucije, masovna silovanja i kolektivna preseljenja ljudi koji nisu u stanju razumjeti kako su u očima velikana savremene ljevice krivi jer su primali pomoć od zle Amerike? Šta se velikih ljevičara tiču ljudi koji nisu bili u stanju razumjeti da su nužna žrtva u ovoj fazi borbe protiv globalnog imperijalizma?

Handke se nije snašao. Kao i mnogi intelektualci tog doba, pogotovu oni lijevo orijentirani, u đavolu je vidio simbol otpora globalnoj aždaji. Kada sam to saznao pomislio sam da to radi iz zajebancije, da samo želi kontrirati, ali ovdje se radilo o nama pa mi ta zajebancija nije baš bila po volji. Handke je od genija postao glupan. Kao Kusturica, recimo. Netko tko ne kuži

Sinan Gudžević izmiče akademskim klasifikacijama jer je prvenstveno pripovedač, a život ne podnosi fioke, on je magma jezika, naroda, migracija. Življi je Gudžević od većine onih koji danas proizvode tekstove

Crni je rujan iza nas, malo mračniji od ostalih mjeseci. Valjda neće cijela jesen proteći u istom ozračju iako nam evo već dugo životi prolaze u tmini. Nadati se tome možemo upravo zbog dvije žarulje koje su za sve nas upalili organizatori prvog BH Pridea i ljudi koji su u Brisel predali aplikacije za EPK

Kada sljedeći put osjetite prezir ili sažaljenje prema ljudima koje vidite kako se šunjaju u kladionice, da tamo potroše par eura koje su izmuzli od roditelja ili sakrili od žene, imajte na umu ovo: to nisu kladioničari, nego brokeri, to nisu gubitnici, nego proroci. Oni rade isto što i najbogatiji ljudi na svijetu

Izbor pjesama nikaragvanske pjesnikinje i partizanke Daisy Zamora, koji su pripremili Damir Šodan i Mehmed Begić

Divlji detektivi, Damir Šodan & Mehmed Begić, predstavljaju Daisy Zamora,suvremenu nikaragvansku pjesnikinju, aktivisticu i bivšu pripadnicu Sandinističkog pokreta

Jasmin Agić objavio je „Historiju odbačenih“ u kojoj je pripremio portrete dvadeset značajnih bosanskohercegovačkih pripovjedača, filmaša i historičara koji su zbog svog umjetničkog djelovanja i političko – ideoloških svjetonazora bili žrtve osporavanja, zanemarivanja i odbacivanja. Objavljujemo tekst o Mirzi Idrizoviću.

Damir Šodan i Mehmed Begić su pjesnici i "divlji detektivi" koji će za Žurnal otkrivati latinoameričke pjesnike i poetese. Neki od njih nikada nisu prevođeni na ovdašnje jezike. Ovo je prvi, uvodni tekst, u kojem predstavljaju svoj plan

U knjizi Nasilje kao generativna sila Max Bergholz kazuje nam priču o naprasnom i zbunjujućem potonuću nekoć mirne multietničke zajednice u ekstremno nasilje. Ova dubinski istražena mikrohistorija pruža nam provokativne uvide u pitanja od globalnog značaja: Šta izaziva nasilje među zajednicama? Kako takvo nasilje među komšijama utječe na njihove identitete i odnose?

Tako je u svim konzervativnim porodicama gdje je otac baraba i pijanica. Kad on potroši platu na rakiju i muzikaše, sve marifetluke obavezno plate žene i djeca. U našem slučaju – manjine

Ispad profesora Durakovića pokazao nam je još jednom kako nema suštinske razlike između tri nacionalistička tabora u Bosni i Hercegovini. Notorna je činjenica, dokazana nebrojeno puta, da u BiH političke jednakosti nema ali zato itekako ima političke istosti

Naše riječi nikad nisu bile dovoljno jake da pokrenu revolucije. Revolucije koje su se desile nisu pokretale naše riječi. Velike Stvari koje su nas prekrile desile su se zbog zastava. On i ja smo mrzili zastave. Ona im se smijala. U našim očima buktinje su gutale zastave

Dok ste vi možda bili zabavljeni dosadnim političkim sporazumima u kojima odustajemo od NATO integracija i građanske države, neko je za sve nas stražario na moralnim kapijama društva. Dok ste vi dokoličarili prateći kakav će nesoj sjesti u Vijeće ministara, neko je pronašao novi prilog “bujajućoj islamofobiji”

Pokušaji i porazi, apsurdna svakodnevnica, traženje uporišta u životu, kompleksi inferiornosti, malograđanština, ljubomora, okosnice su ovih priča

Ako ste se školovali u Titovoj Jugoslaviji, vrlo je vjerovatno da ste imali priliku da pred razredom recitujete Ćopićevu pjesmicu „Čuvar tvog djetinjstva“. Neznatno izmijenjeni, njeni stihovi opisuju i čine nam razumljivom, ako ne i opravdanom, brigu hrvatske predsjednice za bezbjednost državne granice

Međudjelovanje fikcije i historijskih činjenica od pamtivijeka je nepresušno vrelo kako književnih remek-djela tako i nacionalnih mitova, ali način na koji ih Abdolah kombinuje u najmanju ruku otežava jasnu distinkciju

Ko je, naime, pokupovao naše firme? Negdašnji automehaničari, šoferi, bageristi i piljari, ljudi kojima ulaznica u svijet krupnog kapitala nije bio ni novac, ni znanje, još manje poduzetnički duh, nego poznanstvo – ne, doduše, sa Trampom i Putinom, nego sa ovdašnjim političarima, i samim mahom regrutovanim iz reda bivših robijaša i onih koji na robiji nisu bili samo zato što je u njihovom slučaju zatajio sistem

Kad usnim, pojavi se meni Đoko i kaže: „Ja sam živ.“ Mi se ispričamo. Pa mi dođe na san s torbom, kao da je radio na terenu, i ja njemu kažem kako pričaju da je stradao, a on opet kaže: „Ja sam živ, ne znaju oni“, i tako da sam ja vesela, drago mi