U siromašnoj BiH, čiji se budžeti „krpe“ MMF-ovim kreditima, potrošeno je 900.000 maraka za udobnije WC školjke u Parlamentu BiH
Javnim je revizorima trebala cijela stranica teksta u izvještaju da pojasne kakvim su "računovodstvenim akrobacijama" u Službi za zajedničke poslove institucija BiH, u jeku budžetskih ušteda, uopće uspjeli u prošlogodišnje rashode "progurati" posao sanacije toaleta u zgradi Parlamenta BiH. I to kao prioritetan projekat! Jasno je bilo revizorima da se „skresalo“ novca na nekoliko mjesta kako bi parlamentarci, ministri i njihova administracija imali ljepše WC školjke ali, sve je bilo „po zakonu“. Planirani posao, Služba za zajedničke poslove realizira tek ovih dana a to je koštalo poreske obveznike 900.000 maraka!
UDOBNIJE WC ŠKOLJKE ZA MINISTRE
Za pomenuti novac toalete u zgradi državnog Parlamenta "dotjeruje" firma Stanišić d.o.o. sa Pala, odnosno radnici Unigradnje. Posao je firma Stanišić na tenderu dobila početkom novembra ali detalje o provedenoj proceduri, o eventualnim „specijalnim klauzulama“ u ugovoru sa izvođačima radova nemoguće je bilo saznati u Službi za zajedničke poslove institucija BiH koja vodi projekat i koja je bila zadužena za raspisivanje tendera. Ni pomoćnici direktora u Stanišić d.o.o. i Unigradnji, Njegoš Poljaković i Nusret Džanko nisu bili raspoloženi za razgovor o ovoj temi.
Itekako dobro uštiman tim saradnika u Službi za zajedničke poslove institucija BiH na sve je spreman, samo ne odgovarati na pitanja. Slanjem, isključivo pismenog upita počinje bespoštedno iscrpljivanje radoznalca kompliciranim procedurama. Međutim, nije to ništa novo. Standardna priča. Nema šefova, nije još potpisano...ne znamo kad će. "Za promjenu" se ponekad umjesto sekretarice direktorice Službe, Melihe Jahjaefendić, na telefon javi sekretarica njenog zamjenika pa nas malo ubjeđuje da smo birali pogrešan broj, sigurna je, provjerila je kod kolegice. Počinje besmislena rasprava čak i o nepouzdanim telefonskim centralama ali samo ne o izvođačima radova na sanaciji toaleta, o procjenama da li je to zaista u ovom trenutku neophodno, o procjenama da li to baš treba da košta skoro milion... Međutim, treba znati da kada bi podatak o tenderu jednostavno bio objavljen na web stranici Službe i bio dostupan poreskim obveznicima, stvarnim vlasnicima onog miliona za klozete, šta bi onda radila brojna administracija u Službi.
DIREKTORI SE ROTIRAJU KAO PREDSJEDNIŠTVO
A riječ je o čak 362 uposlenika za čije se plate i naknade godišnje potroši skoro polovina budžeta Službe koja je samo u prošloj godini raspolagala sa više od 15 miliona maraka.
Iako je njihov zadatak, prevashodno, servisiranje drugih institucija BiH, međutim...Tri se direktora Službe, po uzoru na članove državnog Predsjedništva, smjenjuju svakih osam mjeseci ?! Aktuelna direktorica je Meliha Jahjaefendić a njeni su zamjenici Dragan Savić i Dragan Brković. Svaki od njih ima svoj kabinet i svoju administraciju. Služba za zajedničke poslove institucija BiH nema ured za odnose s javnošću. Ne znači to, međutim, da je moguć sastanak i razgovor s direktorima. Komunicirate isključivo sa sekretaricama. Svaki upit mora proći kroz ruke tri direktora, odnosno mora biti odobren i potpisan. Pa i kad je posredna korespodencija sa stručnim službama pri kraju, ponovo odgovori koje su spremili idu na potpis sva tri direktora. I ponovo je sreća ako im se odgovori svima podjednako dopadnu, a uz to je veoma bitno i da su u tom trenutku na svom radnom mjestu. I sve to traje dovoljno vremena da milion maraka s početka priče već završi na nečijem računu.
SUMNJIVI TENDERI: Ozbiljna kršenja zakona
Vrijednost ukupnih javnih nabavki u institucijama BiH u 2009. godini, i to samo onih koje je provela Služba za zajedničke poslove institucija BiH, iznosila je 2.300.000 KM. Zbog određenih postupaka nabavki Služba je "zaradila" i ozbiljne kritike javnih revizora u izvještaju o prošlogodišnjem poslovanju. Revizori su Službi „preporučili" da ubuduće u ugovorima sa ponuđačima izbjegavaju klauzulu "potpuna ili djelimična realizacija ugovora", te da se konkurentski postupci ne obavljaju samo upućivanjem ponuda na tri adrese. Službi je preporučeno i da se kod otvorenih postupaka nabavki pri određivanju kriterija za dodjelu ugovora preferira najniža cijena jer je to jedan od najobjektivnijih kriterija. Isto tako je sugerisano da se vodi računa o dokazima koje ponuđač treba ispuniti u pogledu tehničke i profesionalne sposobnosti.
Zanimljivim formulacijama, pisanim birokratskim jezikom, nevjerovatno su ublaženi propusti Službe, ozbiljna kršenja Zakona o javnim nabavkama, koja, podsjetimo podliježu sankcijama.
(zurnal.info)
